Klinička lokalizacijska dijagnostika

Question 1

Što su to primarne kortikalne regije?

Answer 1

Osnovni dijelovi kore posvećeni nekom procesu, npr. motorička kora u čeonom režnju, vidna kora u okcipitalnom itd.

Question 2

Što su asocijativna područja mozga?

Answer 2

Pomoćne regije koje su povezane s primarnima.

Question 3

Kakva asocijativna područja mozga postoje?

Answer 3

Unimodalna - nalaze se uz primarnu kortikalnu regiju iz koje primaju podražaje i omogućuju inicijalnu interpretaciju podataka.
Multimodalna - primaju multiple podražaje te nisu nužno smještena u blizini neke primarne kore.

Question 4

Koja je najveća asocijativna kora?

Answer 4

Frontalni režanj.

Question 5

U sklopu motoričke kore, koja je uloga paracentralnog girusa?

Answer 5

Mikcijski centar.

Question 6

Kakva je to premotorička kora?

Answer 6

To je unimodalno asocijativno područje motoričkoj kori. Zadužena je za planiranje i selekciju motorički obrazaca. U njoj se spremaju naučeni motorički obrasci.

Question 7

Što se dogodi oštećenjem premotoričke kore?

Answer 7

Nastaje paratonija (pasivni otpor kretanju).
Osim toga, javljaju se primarni refleksi (dezinhibicijski) i to češće na kontralateralnoj strani. Također, oči konjugirano devijiraju na stranu oštećenja (često u CVI).

Question 8

Kako dijelimo prefrontalni korteks? Za što je on zadužen?

Answer 8

Na dijelove: dorzolateralni, oritalni (limbički frontalni) te mezijalni dio.
On je sjedište najviših moždanih funkcija čovjeka. Uključuje planiranje ponašanja, prosudbu, kritičnost, ekspresiju osobnosti i socijalno ponašanje.

Question 9

Do čega dovode bilateralna oštećenja prefrontalnog korteksa?

Answer 9

Emocionalna nestabilnost, neadekvatno ponašanje, poremećaji nagona.
Do izrazitih poremećaja pažnje, gubitka sposobnosti planiranja i rješavanja problema te zadataka. Nekad se javljaju i perseveracije (ponavljanje istog zadatka više puta s istom pogreškom).

Question 10

Što uzrokuju frontoorbitalna oštećenja?

Answer 10

Dva otprilike suprotna stanja: pseudo-depresivno stanje (smanjenje seksualnog nagona, indiferencija, apatija) i pseudo-psihopatsko stanje (hipomanija, nemir, hiperaktivnost, dezinhibicija, pojačan seksualni nagon).

Question 11

Koji su najčešći uzroci sindroma čeonog režnja?

Answer 11

Demencije, vaskularna oštećenja, tumori frontalnog korteksa i traume.

Question 12

Kako će se ispoljiti iritativna oštećenja motoričke kore?

Answer 12

Žarišnim epileptičkim napadajima ili adverzivnim napadajima (pri okretu glave ili bulbusa).

Question 13

Što nastaje opsežnim oštećenjem postcentralne vijuge jedne strane?

Answer 13

Osjetni hemisindrom.

Question 14

Što rade stražnji dijelovi parijetalne kore?

Answer 14

Zajedno s vidnom asocijativnom korom, integriraju somatosenzorne, vidne i motoričke informacije. Omogućuje izvođenje kompleksnih aktivnosti poput kuhanja i razgovora u isto vrijeme.

Question 15

Što se dogodi oštećenjem asocijativnih područja parijetalne kore?

Answer 15

Različite agnozije: kontral. taktilna inatencija, taktilna agnozija ili paraksija.

Question 16

Što radi područje uz bazu centralnog sulkusa?

Answer 16

Integrira informacije iz somatosenzornih, specijalnih osjetnih (vid, sluh) i motoričkih područja te vestibularnih jezgara kako bi kontroliralo položaj glave.

Question 17

Što je Balintov sindrom?

Answer 17

Obostrano oštećenje parijetookcipitalnog asocijativnog područja, najčešće zbog CVI, Alzheimera ili tumora. Bolesnik ne može voljno fiksirati pogled na jedan predmet u prostoru niti ga pogledom pratiti, a usmjeravanjem pozornosti na njega zanemaruje sve ostale vidne podražaje.

Question 18

Kako se očituju iritativna oštećenja tjemenog režnja?

Answer 18

Žarišni epileptički napadaji poprimaju oblik paroksizmalnih parestezija, često na određenom dijelu tijela koji odgovara podražaju.

Question 19

Što je to Jacksonov napadaj ili hod?

Answer 19

Jacksonov hod predstavlja širenje epileptičkog napadaja s područja na područje kako su određeni neuroni topografski raspoređeni. Može biti i osjetni i motorički.

Question 20

Što se dogodi kod unilateralnog oštećenja Heschlovih vijuga?

Answer 20

Slušni podražaji su bilateralno reprezentirani pa dolazi samo do manjeg ispada sluha.

Question 21

Što se nalazi u posteriornom dijelu temporalnog režnja? Što ako dođe do oštećenja?

Answer 21

Tu se nalazi Wernickeovo područje za razumijevanje govora. Nastaje senzorna afazija.

Question 22

Kako se ispoljavaju iritacijska oštečenja temporalnog režnja?

Answer 22

Tinitus (slušne halucinacije).

Question 23

Što pati kad dođe do oštećenja okcipitalnog režnja?

Answer 23

Vid.

Question 24

Što je i čemu služi Papezov krug?

Answer 24

On čini anatomsku osnovu emotivnog i afektivnog stanja čovjeka koje odgovara instinktivnom nagonu i motivaciji. Čine ga međusobne sveze struktura limbičkog sustava i njihove sveze s ostatkom mozga (pogotovo hipotalamusom).

Question 25

Što sve uzrokuje podraživanje amigdale?

Answer 25

Amigdale su odgovorne za strah, bijes i agresiju s popratnom aktivacijom autonomnog sustava, promjene nutricijskih navika i seksualnog ponašanja.

Question 26

Što će se dogoditi oštećenjem limbičkog sustava?

Answer 26

Osoba će pokazivati abnormalne afektivne i emocionalne reakcije te agresivno ponašanje. Oštećenja hipokampusa vode u gubitak kratkoročnog pamćenja.

Question 27

Što su diskonekcijski sindromi?

Answer 27

Poremećaji koji nastaju presijecanjem veza različitih kortikalnih regija bez oštećenja samih regija.

Question 28

Što presijecanje kaloznog korpusa radi s vidom?

Answer 28

Prekida vezu desne vidne kore s govornim područjima što znači da bolesnik neće moći imenovati predmete koji se vide u lijevom vidnom polju. Selektivna afazija i aleksija.

Question 29

Koji poremećaji nastaju unilateralnim presjecanjem kapsule interne?

Answer 29

Kontralateralna hemipareza, supranuklearna faciopareza i glosopareza, kontralateralna hemihipestezija i homonimna hemianopsija.

Question 30

Koja je uloga hipotalamusa?

Answer 30

On koordinira vitalne funkcije poput disanja, cirkulacije, ravnoteže vode te je najvsažnija regulacijska struktura autonomnog živčanog sustava. Svezom s hipofizom kontrolira endokrine ž.

Question 31

Što se dogodi nakon ipsilat. oštećenja talamusa?

Answer 31

Kontralateralna hemihipestezija, spontana bol, homonimna hemianopsija, kontralateralno "talamička ruka" (fleksija šake s ekstenzijom prstiju), blaga diskoordinacija.

Question 32

Kako se očituje oštećenje hipotalamusa?

Answer 32

Poremećajem regulacije temp., ugljikohidrata, masti, metabolizma vode (dijabetes insipidus), ciklusa budnost/spavanje, apetita. Zbog veza s limbičkim može se pojaviti i pojačana spolnost ili agresivno ponašanje.

Question 33

Kako najčešće nastaju sindromi moždanog debla?

Answer 33

Vaskularna oštećenja, oštećenja demijelinizacijskim plakom te neoplazmama.

Question 34

Koja su obilježja alertnih sindroma?

Answer 34

Nastaju oštećenjem moždanog debla koje zahvaća jezgre moždanih živaca i kortikospinalni put. Dolazi do ipsilateralnog ispada tog moždanog živca i kontralateralne hemipareze.

Question 35

Zašto nastaje i koji su simptomi sindroma pontocerebelarnog kuta?

Answer 35

Najčešće nastaje rastom neoplazmi tog područja. Simptomi uključuju: gubitak sluha, vrtoglavicu, ataksiju s lateropulzijom, tinitus, osjećaj punoće u uhu, facioparezu, bol na ipsilateralnoj polovici lica.

Question 36

Koja je razlika između pseudobulbarne i bulbarne paralize?

Answer 36

Pseudobulbarna nastaje oštećenjem kortikonuklearnog trakta, a bulbarna oštećenjem samih jezgara.

Question 37

Koji je živac najčešće zahvaćen bulbarnom paralizom?

Answer 37

Hipoglosus.