logika - 3. test Flashcards
(34 cards)
1
Q
POJAM
A
- oblik mišljenja koji obuhvaća sve predmete koji pod njega potpadaju
- predmeti se međusobno razlikuju na temelju svojih svojstava, a svi koji imaju neki zajednički skup svojstava potpadaju pod isti pojam
2
Q
OPSEG/EKSTENZIJA
A
- svi predmeti koji potpadaju pod određeni pojam
3
Q
SADRŽAJ/INTENZIJA
A
- sva obilježja koja neki pojam čine upravo tim pojmom
- što pojam ima manji sadržaj, to ima veći opseg
4
Q
ELEMENT/ČLAN SKUPA
A
- svaki predmet koji pripada skupu
- skup može biti konačan i beskonačan
5
Q
unija
A
- A unija B jest skup koji sadrži sve elemente skupova A i B - logički veznik disjunkcija
6
Q
presjek
A
- A presjek B jest skup koji sadrži elemente koji su zajednički skupovima A i B - logički veznik konjunkcija
7
Q
razlika
A
- A razlika B jest skup koji sadrži sve elemente skupa A koji ne pripadaju skupu B
8
Q
teorija skupova
A
- grana matematike koja se bavi svojstvima kolekcija predmeta koji mogu, ali ne moraju biti matematičke prirode - teoriju je razvio njem mat Georg Cantor, a danas se naziva NAIVNOM TEORIJOM SKUPOVA
9
Q
EKVIPOLENTNI POJMOVI
A
- pojmovi koji imaju potpuno isti opseg
- drugi planet Sunčeva sustava i planet koji se prvi pojavljuje na jutarnjem nebu (Venera)
10
Q
INTERFERENTNI POJMOVI
A
- jedan dio opsega neka dva pojma se poklapa, ali svaki od njih ima i drugi dio opsega koji ne pripada ovom drugom pojmu
- svi imaju zajednički nadređeni pojam, odnosno podskupovi su istog skupa
- nosi naočale i učenik 3.a razreda (može postojati takav učenik, ali ne mora)
11
Q
SUBORDINIRANI I SUPERORDINIRANI POJMOVI
A
- pojam je subordiniran drugom pojmu ako njegov opseg posve pripada opsegu drugog pojma
- pojam je superord. drugom pojmu ako u njegov opseg posve ulazi opseg drugog pojma
- sisavac-mačka
12
Q
DISPARATNI/RAZDVOJENI POJMOVI
A
- predmeti koji nemaju zajednički opseg, sadržaji su im često vrlo udaljeni po smislu, a često postoji nešto što ne potpada pod jedan od tih dvaju pojmova
- oni pojmovi kod kojih je presjek opsega tih dvaju pojmova prazan skup
- npr. panda - jednadžba
13
Q
KOORDINIRANI POJMOVI
A
- pojmovi koji nemaju zajednički opseg, ali imaju zajednički nadređeni pojam i zajednički dio sadržaja
- plavo i narančasto (boja)
14
Q
KONTRARNI/SUPROTNI POJMOVI
A
- pojmovi čiji opsezi pripadaju istom nadređenom pojmu, ali su oni na posve suprotnim krajevima nekog spektra
- jedno i mnogo
15
Q
KONTRADIKTORNI POJMOVI
A
- takvi da je jedan negacija drugog
- moguće-nemoguće
16
Q
DEFINICIJA
A
- određivanje nekog pojma, sud kojim se određuje neki pojam
- jasnim i razgovjetnim definicijama izbjegavamo nesporazume
- ona je bitan teorijski oblik svake znanosti
- ne postoji opće slaganje o “definiciji definicije” i kakve sve vrste definicija postoje
17
Q
vrste definicija
A
- EKSTENZIONALNA - navodimo sve članove skupa i pogodno je za pojmove čiji opseg nije prevelik i koji imaju konačan broj predmeta
- INTENZIONALNA - definiranje pojmova pomoću obilježja, cilj nije dati preciznu definiciju koja vrijedi u stvarnome svijetu nego dati jednostavnu definiciju na kojoj možemo ilustrirati sve pojmove i ideje koje želimo
18
Q
tradicionalna definicija nekog pojma
A
- rečenica uvijek počinje pojmom koji definiramo (DEFINIENDUM), nakon toga slijedi je (KOPULA), a s desne strane dio rečenice koji određuje pojam (DEFINIENS)
19
Q
podjela definiensa
A
- GENIUS PROXIMUS - nadređeni pojam (rod)
- DIFERENTIA SPECIFICA - ono što čini definirani pojam različitim, odnosno ključno različitim prema drugim koordiniranim pojmovima (vrstama)
20
Q
tradicionalna pravila definiranja
A
- definicija ne smije biti ni preširoka ni preuska
- definicija mora biti jasna, ne smijemo neki pojam definirati pomoću nejasnog, neodređenog ili dvoznačnog pojma
- definicija ne smije biti kružna
- definicija mora sadržavati bitna obilježja - sadrži li definicija druga obilježja koja slijede iz biti ili su slučajna onda je preobilna - akurativnost
- nije dobro da je definicija niječna - treba odrediti obilježja koja čine, a ne koja ne čine pojam (ponekad nemoguće izbjeći)
- definicija se ne treba koristiti figurativnim ili slikovitim izrazima
21
Q
DIVIZIJA/DIOBA
A
- metoda podjele koja pokriva cijeli opseg pojma, ali bez preklapanja
- elementi: DIOBENA CJELINA (čokolada) i ČLANOVI DIOBE (mliječna, tamna, bijela i ruby)
22
Q
pravila divizije
A
- treba biti potpuna, iscrpna - svi predmeti koji potpadaju pod rod trebaju potpadati pod jednu od vrsta
- vršni pojmovi trebaju biti koordinirani - predmet koji potpada pod rod ne smije potpadati pod više vrsta
- treba biti postupna - koristimo neposredno podređene pojmove
- jedinstveno načelo za cijelu diviziju (ne možemo miješati načela)
23
Q
LJESTVICA POJMOVA
A
- način grafičkog prikaza viših i nižih pojmova tako da je najviši pojam (koji u opsegu sadržava sve druge navedene pojmove) na vrhu ljestvice, a ispod njega slijede niži pojmovi na način da je pojam najmanjeg opsega na dnu
24
Q
PIRAMIDA POJMOVA
A
- nadređenom pojmu tražimo podređene pojmove koji su međusobno uspoređeni ili koordinirani
25
TAUTOLOGIJA/OPĆE VALJANI SUDOVI
- sudovi koji su istiniti za svako istinitosno vrednovanje
26
NEVALJANI SUDOVI
- svi sudovi koji su u barem jednom tumačenju neistiniti
27
KONTRADIKCIJA
- sudovi koji su neistiniti za svako istinitosno vrednovanje
28
ZADOVOLJIVI/KONZISTENTNI SUDOVI
- sudovi koji mogu biti istiniti za jedno istinitosno vrednovanje, a neistiniti za drugo
29
metode za provjeru valjanosti
istinitosne tablice
reductio ad absurdum
istinitosna stabla
30
PROTUPRIMJER
- zaključak nije valjan ako postoji protuprimjer, tj. premise su istinite, a konkluzija neistinita
31
reductio ad absurdum
- upotrebljavamo ako nam nije potreban pregled svih istinitosnih vrijednosti
32
PROVJERA VALJANOSTI ZAKLJUČKA
- za provjeru je potrebno ustanoviti ima li za taj zaključak protuprimjera ili ne
- moramo pretpostaviti da su obje premise istinite, a konkluzija neistinita
33
VALJANOST POGODBE I NJOJ ODGOVARAJUĆEG ZAKLJUČKA
- ako pogodba nije valjana postojat će istinitosno vrednovanje za koje je prednjak istinit, a posljedak neistinit
34
ISTOVRIJEDNOST
- gradimo retke u kojima sudovi imaju različitu istinitosnu vrijednost (jedan I, jedan N)
- dovede li to do nesklada sudovi su istovrijedni
