Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Histology > Mišićno tkivo > Flashcards

Mišićno tkivo Flashcards

1
Q

Podrijetlo mišićnih stanica?

A

Većina je mezodermalnog porijekla, njihova diferencijacija se sastoji od postepenog izduživanja praćenog sintezom bjelančevina mišićnih vlakanca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Od čega je građeno mišićno tkivo?

A

Diferenciranih stanica koje sadržavaju kontraktilne bjelančevine. Ustroj tih proteina omogućuje razvijanje sila potrebnih za kontrakciju stanica, koja uzrokuje gibanje nekih organa i kretanje cijelog tijela.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Opiši skeletno mišićno tkivo.

A
  • snopovi dugih, cilindričnih vlakana s mnogo jezgara koje pokazuju optičku pojavu ispruganosti citoplazme
  • ovalne jezgre na periferiji, ispod st. mem.
  • kontrakcija brza, snažna, pod utjecajem volje (tanka aktinska, debela miozinska filamenata; mostići)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Opiši srčano mišićno tkivo.

A
  • poprečno isprugano, izdužene i razgranjene pojedine st. koje leže usporedno jedna uz drugu (prijelazne ploče)
  • kontrakcija snažna, ritmična, bez utjecaja volje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Opiši glatko mišićno tkivo.

A
  • snopovi vretenastih st. bez fenomena ispruganosti

- kontrakcija spora, bez utjecaja volje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Drugi nazivi za citoplazmu, gER, st. membranu.

A

sarkoplazma, sarkoplazmatska mrežica, sarkolema

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako nastaju mišićna vlakna skeletnog mišićnog tkiva?

A

Skeletno miš. tkivo sastoji se od miš. vlakana dugih do 30 cm, promjera 10-100 mikromet. s mnogo jezgara.

Stapanjem nezrelih embrionalnih miš. st. (mioblasta) s jednom jezgrom u jedinstvenu masu citoplazme s mnogo jezgara (sincicij)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je hipertrofija, a što hiperplazija?

A

hipertrofija - promjena gdje se povećava stanični volumen stvaranjem novih mišićnih vlakanaca i povećanjem pormjera vlakana (vježbanje)
hiperplazija - rast tkiva povećanjem broja stanica (samo glatko jer st. nisu uzgubile sposobnost umnažanja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Čime su okružena mišićna vlakna?

A

Naslagana su u pravilne snopove i okružena epimizijem, vanjskom ovojnicom od gustog vezivnog tkiva koja obavija cijeli mišić. Od epimizija se pružaju tanki tračci vezivnog tkiva koji obavijaju snopove unutar mišića.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako se zove vezivna ovojnica oko snopa vlakana, a kako oko jednog vlakna?

A

Perimizij

Endomizij koji je građen od bazalne lamine i retikulinskih vlakana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koja je glavna uloga vezivnog tkiva uz mišićno tkivo?

A

Mehanički prijenos sila nastalih kontrakcijom mišićnih vlakana (miš. vlakna se najčešć. ne protežu od do)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Posjeduje li miš. tkivo žile?

A

Protežu se kroz vezivo i čine bogatu kapilarnu mrežu smještenu između vlakana i između njih. Kapilare imaju neprekinutu stijenku. Imaju i limfne žile.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako izgleda prijelaz miš. u tetivu?

A

Čunjasto se suzuju i kolagena vlakna su uložena u uvrnuća st membrane miš. vlakana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kakvo je skeletno miš. tkivo pod svjetlosnim mikroskopom?

A

Poprečno isprugano:

tamnije pruge
= anizotropne (A-pruge)
- dvolomne u polariziranom svjetlu

svjetlije pruge
= izotropne (I- pruge)
- ne mijenjaju polarizirano svjetlo
- podijeljena poprečno na dva dijela tamnom Z-crtom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je sarkomera?

A

Najmanji funkcionalni odsječak mišićnog vlakna koji se proteže između dviju Z-crta i u opuštenom mišiću je duga oko 2.5 mikromet.
- u mišiću sisavaca svaka sarkomera sadržava dvije trijade, po jednu na svakoj granici A i I-pruge

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Čime je ispunjena sarkoplazma?

A

Ispunjena dugim, cilindričnim snopovima filamenata koji se nazivaju mišićna vlakanca (miofribrile) koji se sastoje od lančano nanizanih sarkomera.

Promjera 1-2 mikrometara.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Razlog ispruganosti skel. mišića?

A

Lateralno poklapanje sarkomera razlog je ispruganosti.

Izgled sarkomere rezultiran debelim i tankim filamentima koji leže uzdužno s osi vlakanaca u simetričnom međusobnom rasporedu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Opiši ispruganost mišićnog tkiva.

A

Debeli filamenti zauzimaju A-prugu (središnji dio sarkomere).

Tanki filamenti se protežu od debelih do Z-crte.

Tako da su I-pruge građene od tankih filamenata, dok A-pruge od debelih te ih djelomično prekrivaju i tanki flamenti.

U sredini A-pruge se proteže H-pruga (u području miozina) unutar koje je M-crta koja se nalazi između debelih (miozinskih) filamenata.
Tanki i debeli filamenti se u području A-pruge djelomično prekrivaju.

Zato je na poprečnom presjeku u području prekrivanja svaki debeli filament okružen sa 6 tankih filamenata poredanih u obliku šesterokuta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Opiši M-crtu.

A

Glavni protein M-crte je kreatin-kinaza.

Katalizira prijenos jedne fosfatne skupine iz fosfokreatina (pričuvni oblik fosfatnih skupina bogatih energijom) na ADP i tako osigurava opskrbu ATP-om potrebnim za mišićnu kontrakciju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koje su osnovne bjelančevine miš. vlakana?

A

Aktin, tropomiozin, troponin, miozin.
Tanki građeni od prva tri, debeli pretežno od miozina.

55% aktin, miozin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Opiši aktin.

A
  • dug nitast polimer sastavljen od dviju niti kuglastih monomera ovijenih jedan oko drugog u obliku dvostruke uzvojnice (filamentozni, f-aktin; globularni, g-aktin)
  • strukturna nesimetričnost svih molekula G-aktina
  • kada se molekule G-aktina polimeriziraju u F-aktin, vežu se odostraga prema naprijed, čineći filament s izrazitom polarnosti
  • svaki monomer G-aktina sadržava mjesto za vezanje na miozin
  • aktinski filamenti koji su okomito pričvršćeni na Z-crtu, pokazuju suprotni polaritet na svakoj strani Z-crte
  • smatra se da bjelančevina α-aktinin (glavni sastojak Z-crte), pričvršćuje aktinske filamente za ovo područje, a α-aktinin i dezmin međusobno povezuju susjedne sarkomere pa tako omogućuju poravnavanje miofibrila
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Opiši tropomiozin.

A
  • duga tanka molekula građena od dva polipeptidna lanca
  • vežu se međusobno prednjim krajem za stražnji kraj i tako tvore filamente, koji teku preko podjedinica aktina, duž vanjskih rubova žlijeba koji čine dva spiralno zavijena filamenta aktina
  • u tankim filamentima : 1 tropomiozin premošćuje 7 G-aktina i veže 1 kompleks troponina
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Opiši troponin.

A
  • kompleks od tri podjedinice:
    1. TnT (drži se tropomiozin),
    2. TnC (veže ione kalcija)
    3. TnI (inhibira reakciju aktina i miozina)
  • pričvršćena je za posebno mjesto na svakoj molekuli tropomiozina
24
Q

Opiši miozin.

A
  • mnogo veći kompleks
  • može se rastaviti na dva jednaka teška lanca i dva PARA lakih lanaca
  • teški lanci su tanke, štapićaste molekule građene od dva lanca omotana jedan oko drugog
  • mali kuglasti izdanci na jednom kraju svakog teškog lanca čine glavice, koje imaju mjesta za vezanje ATP-a, sposobnost za enzimatsku hidrolizu ATP-a (aktivnost ATP-aze) i sposobnost vezanja za aktin.
  • s glavicom su udružena 4 laka lanca
25
Q

Kako su povezani tanki i debeli filamenti?

A
  • tanki i debeli filamenti povezani su poprečnim mostićima
  • glavica molekule miozina i kratki
    odsječak njezina štapićastog dijela (pretvaranje kemijske energije u mehaničku)
26
Q

Gdje se zbiva depolarizacija membrana?

A

Depolarizacija membrane sarkoplazmatske mrežice, zbog koje se oslobađaju ioni kalcija iz cisterna ER-a u unutrašnjosti, započinje na specijaliziranom mišićno-živčanom spoju na površini mišićnog vlakna.

Dep. signali izazivaju oslobađanje Ca2+ iz cisterna sarko. mrežice u unutrašnjosti i šire se kroz cijelo mišićno vlakno.
U većim miš. vlaknima širenje dep. podražaja dovodi do kontrakcijskog vala, u kojem se periferne miofibrile kontrahiraju prije one smještene u sredini.
Za osiguranje ravnomjernog prenošenja signala služe T-tubuli.

  • kad se depolarizacija membrane završi sarkoplazmatska mrežica djeluje kao sustav za odvođenje kalcija koji se aktivno vraća u cisterne pa kontrakcija nestaje
27
Q

Opiši sustav poprečnih cjevčica uz sarkoplazmatsku mrežicu.

A

A)
poprečne cjevčice (T-tubuli) služe za osiguranje ravnomjerne kontrakcije

  • cjevasta uvrnuća sarkoleme čine složenu mrežu cjevčica koje anastomoziraju na razini granice između A- i I-pruge svake sarkomere
  • uz svaki t-tubul s obje strane prianjaju proširene završne cisterne sarkoplazm. mrežice o taj specijalizirani kompleks koji čine t-tubul i dva postranična dijela sarkoplazmatske mrežice naziva se trijada

B)
Sarkoplazmatska mrežica
- regulira protok kalcija potrebnog za cikluse brze kontrakcije i relaksacije
- mišićna relaksacija nastupa u odsutnosti kalcija
- razgranjena mreža cisterna gER-a koji okružuje svako miš. vlakance

  • kad se depolarizacija membrane završi, ioni kalcija se pasivno ispuštaju iz cisterna blizu područja prekrivanja tankih i debelih filamenata, vežu se za troponin i omogućuju povezivanje aktina uz miozin
  • kalcij se vraća u cisterne te kontrakcija prestaje
    (sark. mr. djeluje kao sustav za odvođenje kalcija)
28
Q

Što je kontrakcija?

A
  • je brza, snažna, isprekidana i obično pod utjecajem volje
  • nastaje uzajamnim djelovanjem tankih aktinskih i debelih miozinskih filamenata
  • nije posljedica skraćenja, već rezultat povećanja područja međusobna prekrivanja
  • klizanje filamenata
29
Q

Koji je mehanizam kontrakcije?

A
  • u stanju relaksacije ATP se veže za mjesta ATP-aze na miozinskim glavicama, a hidroliza je vrlo spora
  • miozinu je potreban aktin kao kofaktor za brzo cijepanje ATP-a i oslobađanje energije
  • u relaksiranom mišiću miozin se ne može vezati za aktin , jer su vezna mjesta za glavice miozina na molekulama aktina pokrivena kompleksom troponin-tropomiozin na F-aktinskom filamentu
  • kad je konc. kalcija dovoljno velika, oni se vežu na TnC, mijenja se prostorni raspored triju podjedinica troponina i uvlači molekulu tropomiozina dublje u žlijeb aktinske uzvojnice, pa se na kuglastim monomerima aktina otkriva vezno mjesto za miozin pa se aktin može vezati za glavicu miozinske molekule
  • tokom vezanja kalcijevih iona za TnC miozin-ATP se pretvara u aktivni kompleks
  • kao rezultat vezanja glavice miozina za G-aktinsku podjedinicu tankog filamenta, ATP se cijepa
    na ADP i Pi i oslobađa se energija
  • dolazi do deformiranja ili savijanja štapićastog dijela miozina s glavicom što poteže aktin preko miozinskog filamenta
  • pa se tanki filament uvlači dublje u A-prugu
  • glavice miozina pomiču aktin da nastaju stalno novi poprečni mostići
  • stari aktinsko-miozinski spojevi popuštaju tek nakon što se za miozin veže nova molekula ATP-a, tada se glavica miozina vraća u prvobitni položaj i priprema za sljedeći kontrakcijski ciklus
  • ako nema ATP-a kompleks aktin-miozin postaje stabilan i to je uzrok trajne mišićne ukočenosti koja nastaje nakon smrti (rigor mortis)
  • jedna mišićna kontrakcija rezultat je stotina ciklusa stvaranja i prekidanja mostića
  • kontrakcija koja dovodi do potpunog prekrivanja tankih i debelih filamenata nastavlja se sve dok se ne uklone ioni kalcija, a kompleks troponin-tropomiozin ponovno prekrije vezno mjesto za miozin

Za vrijeme kontrakcije:

  • I-pruga - skrati se zbog prodiranja tankih filamenata u A-prugu
  • H-pruga – suzi se jer tanki filamenti gotovo potpuno prekriju debele
30
Q

Koji je mehanizam inervacije skeletnog mišića?

A
  • mijelinizirani mot. živci granaju se u vez. tkivu perimizija gdje svaki živac daje nekoliko ogranaka na mjestu inervacije, akson gubi mijelinsku ovojnicu i završava proširenjem koje je utisnuto u uleknuće na površini mišićnog vlakna (motorička ploča)
  • tu je akson prekriven tankim slojem citoplazme schwannove stanice
  • u aksonskom završetku ima mnogo mitohondrija i sinaptičkih mjehurića koji sadržavaju acetilkolin
  • između aksona i membrane je sinaptička pukotina koja sadržava amorfni matriks bazalne lamine
  • na mjestu spoja, sarkolema se uvrće u brojne duboke spojne nabore (ispod nabora: jezgre, mitohondriji, ribosomi, zrnca glikogena)
  • kad akcijski potencijal dosegne motoričku ploču, acetilkolin se oslobodi iz aksonskog završetka u
    sinaptičku pukotinu i veže se za acetilkolinske receptore na sarkolemi spojnih nabora
  • vezanje transmitera povećava propusnost sarkoleme za natrij pa dolazi do depolarizacije membrane
  • višak acetil-kolina hidrolizira enzim kolinesteraza (vezan za b. lam.)
  • depolarizacija započeta na motoričkoj ploči širi se po površini mišićnog vlakna duboko u njegovu unutrašnjost kroz sustav poprečnih cjevčica
  • na svakoj trijadi depolarizacijski signal prijeđe u sarkoplazmatsku mrežicu, to potiče oslobađanje
    kalcija pa započne ciklus kontrakcije
  • kad depolarizacija prestane, kalcij se vraća u cisterne, mišić se opusti
31
Q

Opiši mišićno vreteno.

A
  • svi poprečno-prugasti mišići u tijelu čovjeka sadržavaju proprioreceptore koji se nazivaju miš. vretena
  • sastoje se od vezivne čahure, koja okružuje prostor ispunjen tekućinom u kojoj se nalaze intrafuzalna vlakna
  • više osjetnih živčanih vlakana ulazi u mišićno vreteno, gdje otkrivaju promjene dužine ekstrafuzalnih mišićnih vlakana i prenose tu informaciju u kralježničnu moždinu
  • u njoj se aktiviraju refleksi te antagonističke skupine mišića
  • sudjeluju u živ. kontroli položaja tijela
32
Q

Opiši Golgijev tetivni organ.

A
  • sudjeluju u propriocepciji tako što otkrivaju razlike u napetosti tetiva
  • u tetivama, u blizini hvatišta mišićnih vlakana, vezivna ovojnica obavija nekoliko velikih snopova kolagenih vlakana koja prelaze u kolagena vlakna mišićno-tetivnog spoja
  • osjetni živci ulaze u vezivnu ovojnicu
  • reguliraju snagu mišića koja je potrebna za izvedbu pokreta
33
Q

Opiši energetski sustav skeletnog mišićnog tkiva.

A
  • lako dostupna energija pohranjena je u obliku ATP-a i fosfokreatina (fosfatni spojevi bogati E)
  • kemijska energija može se crpiti i iz zalihe glikogena
  • mišićno tkivo dobija energiju za razgradnju glukoze i masnih kiselina te ju pohranjuje u ATP i fsfkr
  • masne kiseline razgrađuju se na acetate enzimima β-oksidacije, smještenim u matriksu mitohondrija
  • acetat se zatim oksidira u clk, a energija se pohranjuje u obliku ATP-a
34
Q

Podjela skeletnih mišićnih vlakana.

A

a) vlakna tipa I
- spora kontrakcija
- bogata su sarkoplazmom koja sadržava mioglobin (daje tamnocrvenu boju),
- kontrakcija im je dugotrajna, a energija u njima nastaje oksidacijskom fosforilacijom masnih kiselina

b) vlakna tipa II
- brzo se isprekidano kontrahiraju
- sadržavaju manje mioglobina (svijetlocrvena)
- dijele se na: IIA, IIB i IIC (ovisno o akt. i kem. svojstvima)
- IIB: najbrže djeluju, a više od ostalih ovise o glikolizi kao izvoru energije

  • diferencijacija vlakana u crvene, bijele i prijelazne ovisi o inervaciji
35
Q

Mogu li se skeletni mišići regenerirati?

A
  • može se regenerirati iako se jezgre ne mogu mitotski dijeliti, za to su zadužene satelitske stanice
  • vretenaste stanice , smještene ispod bazalne lamine koja okružuje svako zrelo mišićno vlakno
  • nakon ozljede ili nekih drugih podražaja proliferiraju i stapaju se u nova skeletna mišićna tkiva
36
Q

Nastanak građe srčanog vlakna.

A
  • tijekom ranog embrionalnog razvoja, stanice splanhničkog mezoderma u stijenci primitivne srčane cijevi poredaju se u nizove
  • umjesto da se stope u sincicijska mišićna vlakna, srčane stanice tvore složene spojeve među svojim
    izduljenim izdancima
  • stanice unutar niza, često se granaju i svojim ograncima se vežu za stanice susjednih nizova
  • srce građeno od sustava zbijenih snopova stanica, isprepletenih tako da omogućuju
    karakteristični val kontrakcije
37
Q

Kako je građeno srčano tkivo?

A
  • srce je građeno od sustava zbijenih snopova stanica, isprepletenih tako da omogućuju karakteristični val kontrakcije, koji istiskuje krv iz ventrikula
  • srčane stanice pokazuju pojavu poprečne ispruganosti
  • svaka srčana mišićna stanica ima samo jednu ili dvije blijedo obojene jezgre koje se nalaze u sredini
  • oko mišićnih stanica nalazi se endomizij koji sadržava bogatu mrežu krvnih kapilara
  • prisutnost tamno obojenih poprečnih crta koje prolaze kroz nizove srčanih mišićnih stanica u nepravilnim razmacima
  • prijelazne ploče – spojni kompleksi na dodirnim plohama susjednih srčanih mišićnih stanica
38
Q

Što su prijelazne ploče?

A

spojni kompleksi na dodirnim plohama susjednih srčanih mišićnih stanica
- mogu izgledati kao ravne ili stubaste crte (poprečni i postranični dio)

39
Q

Opiši spojeve unutar prijelazne ploče?

A

Spojevi unutar prijelazne ploče:

a) fasciae (zonule) adherentes
- najistaknutije na poprečnim dijelovima ploče
- služe kao pričvrsna mjesta za aktinske filamente završnim sarkomera
- polu-Z-crte

b) macule adherentes (dezmosomi)
- također na poprečnim dijelovima
- mehanički povezuju srčane stanice i sprječavaju njihovo razdvajanje zbog neprekidne kontrakcije

c) tijesni spojevi
- na postraničnim dijelovima
- omogućuju stalan protok iona među stanicama zbog čega se nizovi ponašaju poput sincicija, i omogućuju signalu za kontrakciju da se poput vala širi iz stanice u stanicu

40
Q

Kako dođe do upale mišića?

A

Kada se skeletni mišići vježbaju na kratke staze, oni brzo razgrađuju glukozu (iz glikogena) do laktata uzrokujući dug kisika, koji se nadoknađuje za vrijeme oporavljanja.
Laktat uzrokuje grčenje i bol u mišićima.

41
Q

Što uzrokuje denervacija mišića?

A

Atrofiju i paralizu miš. vlakana.

42
Q

Sastojci sarkoplazme skeletnog mišića?

A

Glikogen

  • u obliku krupnih zrnaca
  • zaliha E koja se troši za vrijeme kontrakcije

Mioglobin

  • veže kisik
  • daje tamnocrvenu boju
  • djeluje kao pigment koji veže kisik potreban za visoku razinu oks. fosfor. u toj vrsti vlakana

neznatna kol. hER-a i ribosoma (oskudna sinteza proteina)

43
Q

Razlika srčanog i skeletnog miš. tkiva?

A

Sustav T-tubula i sarkoplazmatska mrežica u srčanim mioctima nisu tako pravilno raspoređeni.

  • T-tubuli brojniji u mišićima klijetke (na razini Z-crte, a ne A-I spoja)
  • s. mrežica nije tolko dobro razvijena i nepravilno prolazi između miofilamenata
  • trijade nisu običajene (T- tubuli povezani samo s jednom cisternom), tj. postoje tek dijade
  • srčani mišići sadrže mnogo mitohondrija (40%)
44
Q

Što je glavni izvor E srčanog tkiva?

A

masne kiseline (lipoproteini)

  • pohr. kao trigliceridi u lipidnim kapljicama
  • malo glikogena (za vrijeme stresa razgradnja u glukozu)
45
Q

Što je lipofuscin?

A

pigment starenja

- nalazi se u stanicama koje dugo žive, blizu polova jezgre srč. st.

46
Q

Razlike i sličnosti miš. tkiva ventrikula i atrija?

A
  • raspored miofilamenata jednak u obje vrste
  • mišić atrija ima mnogo manje T-tubula, a i stanice su manje
  • zrnca omeđena membranom koja sadržavaju Atrijski Natriuretski Čimbenik uz oba pola jezgre :
    • najbrojnija u desnom atriju, ali ih ima i u lijevom A, ventrikulu i na nekim drugim mjestima u tijelu
    • natriuza i diureza
    • antagonist ADHu i aldosteronu
47
Q

Građa glatkog miš. tkiva?

A
  • građeno od izduljenih, neispruganih stanica, a svaka je obavijena bazalnom laminom i mrežom retikulinskih vlakana
  • ovojnica služi ujedinjenju snaga
  • miš. st. vretenasta oblika, najdeblje u sredini, suzuju se prema periferiji
  • u trudnoći se glatke mišićne stanice znatno množe i narastu
  • sve imaju jezgru u središtu najšireg dijela
  • uski dio jedne ulazi u široki dio druge stanice
  • u kontrahiranom glatkom mišiću rubovi stanica su nazubljeni, a jezgra postane nabrana i ima izgled vadičepa
  • uz polove jezgre : mitohondriji, slobodni ribosomi, cisterne hrapave ER, i GK
  • blizu površine : pinocitotski mjehurići
  • nema T-tubula
  • sarkoplazmatska mrežica slabo razvijena, sastavljena od zatvorenog sustava membrana (sl kao skel)
48
Q

Kontrakcija glatkih mišića?

A
  • aktinski i miozinski filamenti nemaju parakristalni ustroj kao u poprečno-prug mišićima, nego se snopovi miofilamenata koso križaju kroz stanicu i čine rešetkastu mrežu
  • ti se snopovi sastoje od tankih (aktin + tropomiozin) i debelih (miozin)
  • kontrakcija slična skeletnim mišićima
49
Q

Mehanizam kontrakcije glatkih mišića.

A
  • započinje ulaženjem kalcija u stanicu
  • miozin glatke mišićne stanice stupa u uzajamno djelovanje s aktinom samo kad mu je laki lanac fosforiliran
  • kalcij čini kompleksni spoj sa kalmodulinom, koji aktivira kinazu lakog lanca miozina ( enzim potreban za fosforilaciju )
  • kontrakciju i relaksaciju mogu kontrolirati hormoni koji djeluju preko cAMP-a
  • kada razina cAMPa poraste aktivira se kinaza lakog lanca miozina, miozin se fosforilira, a stanica se kontrahira
  • estrogeni povisuju razinu cAMPa i potiču fosforiliranje miozina te time kontrakciju mišića maternice
  • progesteron djeluje obrnuto
50
Q

Opiši intermedijarne filamente srčanog tkiva.

A

dezmin (skeletin)
– glavna bjelančevina int.med. filamenata u svim glatkim mišićima

vimentin
– dodatni sastojak u glatkom mišićju krvnih žila

51
Q

Opiši gusta tjelešca.

A
  • jedna su vezana za staničnu membranu
  • jedna slobodna u citoplazmi
  • oba sadržavaju α-aktinin i zato su slična Z-crtama u poprečno-ispruganim mišićnim vlaknima
  • f: i tanki i intermedijarni filamenti pričvršćeni su za gusta tjelešca, koja prenose silu kontrakcije na susjedne glatke mišićne stanice i mrežu retikulinskih vlakana oko njih
52
Q

Inervacija glatkih mišića?

A

Parasimpatička i simpatička.
Nema složenih živ.-miš. spojeva.
Aksoni završavaju u vez. tkivu endomizija.

53
Q

Koje vrste glatkih mišića poznaješ?

A

visceralni glatki mišići

  • stanice povezane brojnim tijesnim spojevima
  • povezanost s živcima relativno oskudna
  • djeluju kao sincicij

višejedinični glatki mišidi

  • obilno su inervirani
  • mogu se vrlo točno i stupnjevito kontrahirati
  • npr. mišići u šarenici oka
54
Q

Kako se aktiviraju glatki mišići kada nema živ. podražaja?

A
  • kada nedostaje živčani podražaj, glatki se mišić aktivira spontano, pa njegova opskrba živcima ima funkciju mijenjanja aktivnosti, a ne započinjanja
  • imaju i adrenergičke i kolinergičke živčane završetke koji djeluju antagonistički (oslabljuju ili stimuliraju aktivnost)
55
Q

Koja je još funkcija glatkih miš. st. osim kontrakcije?

A
  • sintetiziraju : kolagen, elastin i proteoglikane, izvanstanične sastojke, koje obično sintetiziraju fibroblasti
56
Q

Može li se mišićno. tkivo regenerirati?

A
  • srčano samo u djetinjstvu (kasnije vezivo ispunjava)
  • skeletno koristi satelitske stanice (inaktivni mioblasti)
  • reg. skel. m. tkiva ograničene sposobnosti
  • glatko se može aktivno regenerirati
  • periciti se mitotski dijele

Histology (11 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions