Endokrini sustav - hipofiza Flashcards
Što su hormoni?
= mol. koje djeluju kao kem. glasnici
- endokrine st. ih izlučuju u unutrašnjost organizma (krv, limfa)
Kako su organizirane endokrine st.?
- nakupine, tračci koji tvore žlijezde
(štitnjača: folikuli) - smještene su neposredno uz kapilare koje primaju izlučene hormone i raspoređuju ih po organizmu
Nabroji vrste sekrecija endokrinih žlijezda.
A) parakrina sekrecija
= izlučivanje hormona u neposrednu blizinu
- hormon gastrin otpuštaju G stanice sluznice pilorusa
- putem kratkih kapilara dolazi do specifičnih želučanih žlijezda fundusa želuca te ih potiče na sekreciju solne kiseline
B) jukstakrina sekrecija
= stanice izlučuju hormone u međustanični prostor i djeluju difuzijom na susjedne ciljne stanice
- Langerhansovi otočići u kojima stanice izlučuju somatostatin koji neposredno inhibira izlučivanje inzulina, koji proizvode beta-stanice smještene u otočićima
C) autokrina sekrecija
= st. izlučuju mol. koje djeluju na sebe same
- različite vrste stanica koje izlučuju IGF (čimbenik rasta sličan inzulinu) koji djeluje na st. koje su ga izlučile
Što su ciljni organi?
- tkiva i organi na koje djeluju hormoni
- imaju receptore koji prepoznaju određene hormone i na koje daju odgovore (hormoni slobodno cirkuliraju u krvi gdje su prisutni u malim konc.)
- endokrine žlijezde (meh. povr. sprege)
Objasni podrijetlo hipofize.
- tijekom embr. razvoja hipofiza se razvija dijelom od ektoderma usne šupljine, a dijelom od živ. sustava
a) živčani dio
= nastaje kao izbočina dna diencephalona koji raste dolje poput drška što ostaje povezan s mozgom
b) usni dio
= nastaje kao vrećasta izbočina ektoderma na krovu primitivne usne šupljine embrija i raste prema gore (Rathkeova vreća)
- kasnije se ta vreća odvoji od usne šupljine, njezin prednji zid zadeblja, tako da se šupljina Rathkeove vreće smanji na usku pukotinu
- zbog dvostrukog podrijetla sastoji se od dvije žlijezde: neurohipofize i adenohipofize
- anatomski sjedinjene, razl. funkcije
Opiši osnovne informacije o hipofizi.
Pituitarna žlijezda (hipofiza)
- 0.5 g
- 10x13x6 mm
- u dubini klinaste kosti, u turskom sedlu
- povezana s hipotalamusom na bazi mozga
- zbog dvostrukog podrijetla sastoji se od dvije žlijezde:
a) neurohipofize
pars nervosa
infundibulum (držak - stablo, eminentia mediana)
b) adenohipofize pars distalis (prednji režanj) pars tuberalis (kranijalni dio) pars intermedia
- anatomski sjedinjene, razl. funkcije
Opiši opskrbu krvlju hipofize.
- dvije skupine arterija koje potječu od unutrašnje karotidne arterije
a) odozgo - desna i lijeva gornja hipofizna arterija - opskrbljuju eminenciju medijanu i držak
- tvore primarni kapilarni splet fenestriranih kapilara
- one se udružuju u vene koje se u adenohipofizi ponovno raspu u sekundarni kapilarni splet
= taj hipofizni portalni sustav vrlo je važan za regulaciju funkcije stanica adenohipofize (nosi neurohormone od eminencije medijane do adenohipofize)
b) odozdo - desna i lijeva donja hipofizna arterija
- opskrbljuju neurohipofizu i malim dijelom držak
Objasni hipotalamo-hipofizni sustav.
- hipofiza povezana s hipotalamusom na bazi mozga
- tri mjesta koja stvaraju i otpuštaju tri vrste hormona:
1) prva skupina
- peptidi koje stvaraju nakupine sekrecijskih neurona hipotalamusa : supraoptička i paraventrikularna jezgra
- aksoni tih neurona prenose hormone do svojih završetaka u neurohipofizi
2) druga skupina
- peptidi koje stvaraju neuroni dorzomedijalne, ventromedijalne i infundibularne jezgre hipotalamusa
- prenose ih aksoni koji završavaju u eminenciji medijani, gdje ih skladište i otpuštaju u kapilarnu mrežu
- od eminencije medijane do adenohipofize se prenose primarnim hipofiznim portalnim sustavom
3) treća skupina
- proteini i glikoproteini koje stvaraju stanice pars distalis i oslobađaju ih u sekundarnu kapilarnu mrežu portalnog sustava
- ova kapilarna mreža okružuje sekrecijske endokrine stanice i odvodi hormone u krvotok
Opiši adenohipofizu - pars tuberalis.
- tračci i nakupine stanica uz koje teku krvne kapilare
- st. stvaraju hormone koje pohranjuju u sekretnim zrncima
fibroblasti proizvode retikulinska vlakna za potporu tračcima žljezdanih st. - čini 75% mase hipofize
st. se dijele po bojenju na:
a) kromofobne - boje se blijedo
- jedna vrsta st. sadržava malo zrnaca, druga ih uopće nema (nediferencirane, folikularne)
- dugi razgranani izdanci folikularnih st. čine potpornu mrežu za dr. st.
- većinom svaka st. proizvodi jedan hormon (osim gonadotrpne - 2)
b) kromofilne = bazofilne/ acidofilne
- st. upravljaju:
funkc. svih endokrinih žlijezda
izlučivanje mlijeka
met. mišića, kosti i masnog tkiva
Opiši kontrolu aktivnosti u pars distalis hipofize.
-kontrolira se putem nekoliko mehanizama:
a) peptidni hormoni
- sintetiziraju se u nakupinama neurosekrecijskih stanica u hipotalamusu, a pohranjuju se u eminenciji medijani
- hipotalamički hormoni koji oslobađaju
- kada se oslobode dospijevaju u pars distalis putem primarnog i sekundarnog kapilarnog spleta
- hipotalamički hormoni koji inhibiraju
b) izravni učinak hormona stimuliranih endokrinih stanica na oslobađanje peptida iz eminencije medijane i pars distalis
c) nehormonske peptidne mol. (sp. žlijezde)
- inhibin, aktivin (č. r. t. beta) kontroliraju sekreciju FSH
Opiši pars tuberalis.
- područje ljevkasta oblika koje okružuje infundibulum neurohipofize
- većina stanica u pars tuberalis izlučuje gonadotropine (FSH, LH)
- raspoređene su u tračcima duž krvnih žila
Opiši pars intermedia.
- razvija se od dorzalnog dijela Rathkeove vreće
- rudimentarno područje građeno od tračaka blijedih bazofilnih stanica koje sadržavaju mala sekretna zrnca (nepoznate funkcije)
Nabroji sekrecijske st. i njihove hormone pars distalis adenohipofize.
somatotropna st. - somatotropin (SRH, somatostatin)
mamotropna st. - prolaktin (PRH, PIH)
gonadotropna st. - FSH, LH (GnRH: FRH, LRH)
tireotropna st. - TSH
kortikotropna st. - ACTH
Opiši neurohipofizu.
- sastoji se od pars nervosa i infundibuluma
- u pars nervosa nema žljezdanih stanica i ona se sastoji od nemijeliziranih aksona sekretnih neurona supraoptičke i paraventrikularne jezgre hipotalamusa
- imaju značajke tipičnih neurona, ali imaju bolje razvijena Nisslova tjelešca (biosinteza neurosekretne tvari)
- neurosekretna zrnca prenose se u pars nervosa gdje čine nakupine - Herringova tjelešca (hormoni u zrncima se otpuštaju prema potrebi)
- aksoni otpuštaju zrnca u brojne fenestrirane kapilare u pars nervosa i dalje u optok krvi
- neurosekretna tvar se sastoji od dva hormona koji su peptidi (9-ak peptidi prstenaste graše)
ADH/ arginin vazopresin (većinom iz supraoptičkih)
oksitocin (većinom iz paraventrikularnih) - svaki od njih je vezan za vezni protein - neurofizin (dugi peptid)
- pretolizom se rastvalja u hormon i vezni protein
- pohranjuju se u neurohipofizi i otpuštaju u krv na poticaj impulsa koji dolaze iz hipotalamusa
- pituiciti - stanice neurohipofize, specifične obilno razgranjene glija-stanice koje čine oko 25% volumena neurohipofize
Opiši st. neurohipofize.
- većinom od aksona hipotalamusa
- 25% V = spec. obilno razgranjene glija st. PITUICITI
