Pitanja za prvi kolokvijum Flashcards

(85 cards)

1
Q

Kako glasi definicija merenja koja se danas najčešće koristi u okviru teorije merenja?

A

Merenje je postupak kojim se mereni objekat uporedjuje sa standardnom skalom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

U kojoj fazi konstrukcije testa konstruktor mora biti pre psiholog nego psihometrista?

A

U fazi konstruisanja stavki testa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Šta od ponuđenog predstavlja jedan od ciljeva predmeta Psihometrija?

  1. unapređivanje psihologije kao discipline
  2. pravilna primena, interpretacija i upotreba rezultata
  3. određivanje mernih svojstava testova
  4. razvoj i unapređenje psihološkog merenja
A

2

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Šta mislite, kako na skor testa gledaju pristalice funkcionalističkog pristupa psihometriji? Kao na:
  2. indikator latentne osobine koju test meri
  3. linearnu kombinaciju ajtemskih odgovora
  4. aditivni deterministički model
  5. zbir ajtemskih odgovora koji treba da obavi neki posao
A

4

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Inteligenciju možemo da merimo pomoću testa, možemo dobiti IQ na osnovu prebrojavanja tačnih odgovora, i možemo dokazati da je dobijena IQ skala intervalna. Ipak nismo dokazali jednu osnovnu pretpostavku. Koju?

  1. da IQ skala ima objektivnu nulu i jedinicu merenja
  2. da je inteligencije kvantitativno merno svojstvo
  3. da je naš test jednodimenzionalan
  4. da je merenje bilo objektivno
A

2

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Slučajne pojave koje po definiciji nastaju kao rezultanta delovanja „dubljih“ kauzalnih lanaca (psiholoških, fizioloških, neuroloških…) se u psihologiji nazivaju:
  2. latentne varijable
  3. crte ličnosti
  4. individualne razlike
  5. sistematske greške
  6. slučajne greške
A

3

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Statistika je u psihologiji, najbolja ”alatka” za analizu i utvrdjivanje izvora:
  2. individualnih razlika
  3. latentnih osobina
  4. slucajnih varijabli
  5. slucajnih pojava
A

1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Dugogodišnja praksa statističke analize individualnih razlika i teorijska analiza psihološkog merenja su ukazali da psihološko merenje može dostići jedan kvalitet, koji je istovremeno moguć, poželjan i dovoljan. Koji?

  1. poredak ispitanika po merenoj osobini
  2. postojanje apsolutne nule
  3. da dobijeni podaci budu numerički
  4. jednakost intervala
A

1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Kada dobijemo da je varijabla normalno distribuirana, šta možemo zaključiti (od ponuđenog)?
  2. osobina koja je merena distribuirana je normalno
  3. na velikim uzorcima vlada linearni model
  4. sva tri izvora individualnih razlika su delovali balansirano i nezavisno
  5. svako merenje je praktično kategorijalno
A

3

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. Na kojoj osnovnoj operaciji se zasniva merenje osobina ličnosti putem psiholoških testova?
  2. procenjivanju
  3. statističkom proseku
  4. samoposmatranju
  5. upoređivanju
A

3

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Formulišite „psihometrijsku dogmu“:

A

U odgovaranju na stavke ucestvuje citava licnost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Kojoj paradigmi psihološkog merenja pripadaju testovi sposobnosti? Objasni.
A

I paradigmi Pred ispitanika se stavlja jasan zadatk koji on treba uspesno da resi, a procenjivanje uspesnosti vrsi spoljni posmatrac, tj. ocenjivac

Paradigma maksimalne aktivnosti ili paradigma spoljnog ocenjivanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Test koji upravo popunjavate pripada jednoj ”paradigmi” psiholoskog merenja. Koja je glavna odlika te paradigme?
  2. spoljno ocenjivanje
  3. specificna objektivnost
  4. samoprocena znanja
  5. ”skupina akcija licnosti”
A

1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  1. Ako jedan ispitanik odgovori da nije davao mito zato što mu se učinilo da bi sebe prikazao u lošem svetlu, a drugi ispitanik odgovori da je davao mito zato što želi da naglasi raširenost korupcije, razlike između njih pripisaćemo:
  2. prvom izvoru individualnih razlika
  3. drugom izvoru individualnih razlika
  4. trećem izvoru individualnih razlika
  5. prvoj paradigmi psihološkog merenja
  6. slučajnim greškama
A

2

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q
  1. Recimo da ste boje očiju označili sa 1, 2, 3, 4, da ste prikupili podatke o boji očiju vaših kolega, da ste izračunali aritmetičku sredinu dobijenih podataka i dobili 2,6. Šta niste sačuvali u broju 2,6?
  2. poredak
  3. distribuciju
  4. kontinualnost
  5. značenje
  6. sve od navedenog
A

5

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Koji izvor grešaka merenja će, po vašem mišljenju, postojati u svakoj situaciji merenja?
  2. uticaj postupka merenja na merenu osobinu
  3. nepravilna primena testa
  4. nereprezentativnost uzorka ispitanika
  5. pogrešna konstrukcija testa
A

1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q
  1. Da bi se nakon definisanja varijable moglo nastaviti sa procesom konstrukcije psihološkog testa treba prvo:
  2. definisati crtu koju merimo
  3. raščlaniti varijablu na indikatore
  4. odabrati uzorak ispitanika
  5. izvršiti izbor stavki testa
A

2

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q
  1. U domenu psihološke statistike i analize individualnih razlika (MVA), skrivene osobine – konstrukti – deriviraju se prvenstveno kao:
  2. crte ličnosti
  3. intervenišuće varijable
  4. matematički konstrukti
  5. domeni varijabli
A

1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q
  1. Indikatori varijable po pravilu nisu podesni da se direktno koriste u testovima – kao stavke. Šta, od ponuđenog, vidite kao glavnu smetnju za to?
  2. indikatori su dosadni, neprecizni i „teorijski“
  3. stavka mora biti podsticaj/draž, a indikator ne mora
  4. stavke moraju biti u formi pitanja, a indikatori ne
  5. jezik stavki mora biti žargonski
A

2

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q
  1. Po savremenim gledištima postoji jedna vrsta varijabli kod kojih smer zaključivanja ide od manifestnog ponašanja ka konstruktu. Za ove varijable se kaže da indikatori predstavljaju njihovu deskripciju. Kako se naziva ova vrsta varijabli?
  2. crte
  3. latentne varijable
  4. emergentne varijable
  5. stanja
A

3

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q
  1. Šta definišemo iskazom: „Mere ne smeju da zavise ni od onoga čime se meri ni od onoga šta se meri“?
  2. psihometrijsku dogmu
  3. validnost
  4. objektivnost
  5. reprezentativnost
A

3

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q
  1. Šta generalna objektivnost ima što specifična (lokalna) nema?
A

Apsolutnu nulu i apsolutnu mernu jedinicu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

DODATO PITANJE *20. Koja skala je u psihoogiji poznata po tome što poseduje generalnu objektivnost?

  1. skala IQ
  2. Gutmanova
  3. ipsativna
  4. skala u logitima
  5. svaka od navedenih
  6. nijedna od navedeni
A

6

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

DODATNO PITANJE **20. Šta je karakteristično za specifičnu objektivnost?

  1. nema apsolutne nule i merne jedinice
  2. lokalni
  3. neki poredak nešto
  4. ništa od navedenog
  5. sve
A

5

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
21. Da li je intervalna skala generalno ili specifično objektivna?
Specificno objektivna, jer nema apsolutnu nulu i apsolutnu mernu jedinicu
26
22. Zašto se za pojam pravog skora u klasičnoj testnoj teoriji kaže da je platonski? Zato što :1. greške ne mogu biti nekorelirane 2. je baziran na beskonačnosti domena 3. nijedan indikator nema samo jedan pravi skor 4. se ne može direktno izračunati
4
27
23. Ajteme u jednom testu odredili smo kao lagane, ali se to desilo zato što smo, ne znajući, težine odredili na uzorku natprosečnih ispitanika. Da li postoji problem i čiji je to problem? 1. problem teorije ajtemskog odgovora 2. problem klasične teorije testa 3. problem teorije merenja 4. ne postoji problem
2
28
41. Kako glasi najjednostavnija definicija psihološkog testa? Test je:
Psiholoski merni instrument.
29
42. Iz psihometrijske definicije merenja sledi da je test sredstvo kojim se ........ prikupljaju podaci o.......... ljudi.
objektivno ponasanju
30
43. Testleti mogu biti veoma psihometrijski korisni, ali tek ako se: 1. formulišu hijerarhijski 2. ocenjuju jedinstvenim skorom 3. prilagode ispitaniku 4. uobliče u zaseban konteks
2
31
DODATO PITANJE *43. Kako biste opisali šta su tesleti?
Grupe ajtema manje od podtestova koje se zasebno skoruju. Grupa ajtema koji se odnose na isti sadzaj, ili koji predstavljaju celinu, ili koje ispitanik moze da resi sledeci _____________________________.
32
44. Kakvi su grupni testovi? 1. obično strukturisani 2. obično štampani 3. obično sa predloženim odgovorima 4. sve od navedenog
4
33
45. Test aparati su: 1. testovi sposobnosti 2. testovi ličnosti 3. individualni testovi 4. sve od navedenog
4
34
46. Kako biste opisali ovu stavku? 1. PVI 2. politomna 3. dihotomna 4. trik pitanje 5. sve od navedenog
1
35
47. Pogledajte sledeću stavku i kažite kako se precizno naziva taj format prezentacije stavke: Najčešće korišćeni koeficijent pouzdanosti po modelu interne konzistencije je _________ 1. ajtem sa konstruisanim odgovorom 2. PVI 3. ajtem sa kompletiranjem 4. PKO
3
36
48. Kako se naziva format prezentacije sledeće stavke? 111. Često sam potišten A B Često sam uznemiren 1. stavka sa binarnim formatom 2. stavka sa alternativnim izborom 3. stavka sa prisilnim izborom 4. stavka sa stepenovanim ocenjivanjem
3
37
49. Kako se u pitanjima sa višestrukim izborom naziva alternativa koju najčešće zaokružuju ispitanici sa „poluznanjem“, ali ne i ispitanici koji dobro poznaju gradivo? 1. tačan odgovor 2. najtačniji odgovor 3. distraktor 4. atraktor
4
38
50. Koje formate ocenjivanja stavke poznajete?
Binarni, ordinalni, nominalni
39
51. Kako nazivamo format prezentacije sledeće stavke? „Psihometrija je: 1. grana psihometrije 2. psihološko testiranje“
Dihotomni format prezentacije stavk
40
52. Ako nas interesuje da li neke određene osobe znaju da voze bicikl, a ne interesuje nas da li ostale osobe to znaju i koliko ko dobro vozi, koji tip testa ćemo primeniti? 1. test orijentisan na norme 2. test orijentisan na kriterijum 3. test izvođenja 4. test podobnosti
1
41
53. Po vašem mišljenju, za koju vrstu testova je više verovatno da će se bazirati na teorijskom konceptu osobine koja se meri? 1. za testove orijentisane na norme 2. za testove orijentisane na kriterijum 3. podjednako
1
42
54. Testovi koji služe za određivanje da li ispitanik može da radi na liniji za sklapanje sitnih elektronskih delova, za šta je potrebno da ima dobar vid i dobru koordinaciju, spadaju u jednu specifičnu klasu testova. Koju? 1. testovi postignuća 2. testovi podobnosti 3. testovi sposobnosti 4. neverbalni testovi
2
43
55. Praksa pokazuje da konstrukciju testa odlikuje: 1. timski rad 2. izbor mernog modela 3. pisanje stavki 4. problemi sa uzorkovanjem
1
44
56. Ako se ispitaniku bez škole zada test računanja, taj test treba tretirati kao: 1. figuralni 2. verbalni 3. neverbalni 4. test znanja
3
45
57. Kada se porede testovi sa predloženim odgovorima i testovi sa PKO, koje je pitanje za psihometriju najvažnije? 1. stepen „otvorenosti“ pitanja 2. stepen objektivnosti ocenjivanja 3. ograničenost veličine uzorka 4. dužina testa
2
46
58. Šta razlikuje kliničke testove od nekliničkih? 1. predmet merenja 2. način zadavanja 3. namena testa 4. sve od navedenog
4
47
59. Za ispitivanje kompleksnih veština, divergentnog mišljenja i stvaralaštva ne preporučuje se primena: 1. velikih grupa 2. pitanja sa konstruisanim odgovorima 3. pitanja višestrukog izbora 4. neverbalnih testova
3
48
60. Kako se najbolje može opisati razlika testova brzine i testova snage, nezavisno od eventualne razlike u predmetu merenja ili težini stavki?
Vreme kao izvor individualnih razlik
49
61. Kako se naziva ovaj deo stavke?
Stablo
50
62. Kako nazivamo format prezentacije sledeće stavke? Psihometrija je nauka koja me motivisla da više razmišljam o problemima merenja. 1. uopšte se ne slažem 2. ne slažem se 3. i jeste i nije 4. slažem se 5. potpuno se slažem 1. skala procene 2. Likertova skala 3. ajtem sa stepenovanim ocenjivanjem 4. politomna stavka
2
51
63. U skupu alternativa koje ulaze u sastav PVI, samo jedna se ocenjuje kao pozitivan odgovor. Koja? 1. tačan odgovor 2. najtačniji odgovor 3. distraktor 4. atrakto
2
52
64. Koji element ne pripada skupu? 1. skale procene 2. stavke sa stepenovanim ocenjivanjem 3. Likertove skale 4. PVI
2
53
65. Blagost, ekstremnost, halo efekat i nestabilnost su neki od glavnih problema: 1. psihološkog ocenjivanja 2. tumačenja testova 3. ocenjivanja dosijea 4. skala procene
4
54
DODATO PITANJE *65. Politomne stavke sa uređenim kategorijama, koje služe merenju nekog svojstva ili ponašanja drugih ljudi a da za to svojstvo postoji teorijski okvir da se tretira kao kvantitaivno, nazivaju se: 1. skale procene 2. Likertove skale 3. skale rangova 4. stavke sa stepenovanim ocenjivanjem
1
55
66. Ako ste odlučili da vaš test bude adaptivan i da se zasniva na banci ajtema, praktično ste se opredelili za: 1. interakcionistički pristup 2. merenje sposobnosti 3. model uzorkovanja iz domena 4. teoriju ajtemskog odgovora 5. sve od navedenog
4
56
67. Koja je osnovna definicija banke ajtema? 1. računarski podržan skup ajtema 2. jednodimenzionalni sistem ajtema 3. skup stavki sa poznatim mernim karakteristikama 4. skup alternativnih stavki iz više testova
3
57
68. Šta je osnovni psihometrijski doprinos računarskog adaptivnog testiranja (KAT) i njegova osnovna prednost? 1. brzina primene 2. fleksibilnost formata stavki 3. prilagođavanje testa ispitaniku 4. ujednačeno ocenjivanje
3
58
DODATO PITANJE *68. Šta je osnovni psihometrijski pristup koji omogućava da računarsko adaptivno testiranje (KAT) bude brzo a tačno?
Prilagođavanje testa ispitaniku
59
69. U koji tip testova spada test koji upravo sada popunjavate? 1. test sposobnosti 2. strukturirani test 3. grupni test 4. neklinički test 5. sve od navedenog
5
60
70. Šta je osnovna razlika između zbirke zadataka i banke ajtema?
Zbirka ajtema – nedefinisane metrijske karakteristike Banka ajtema – vise konstruisana kolekcija ajtema koji imaju poznata metrijska svojstva
61
71. Kako se naziva format prezentacije prethodne stavke (70)? 1. PKO 2. PVI 3. ajtem sa kratkim odgovorom 4. esejsko pitanje
3
62
72. Šta je BARS? 1. vrsta skale procene 2. TAO model 3. klasični test inteligencije 4. softver za KAT
1
63
73. Procedura startovanja, procedura selekcije ajtema i kriterijumi zaustavljanja su elementi: 1. faktorske ajtem analize 2. računarskog adaptivnog testiranja 3. računarski podržanog testiranja 4. testova sa stepenovanjem ocenjivanjem
2
64
74. Strani maternji strani, uz pomoć dva prevodioca, dobar je način da: 1. sačuvate smisao stavki 2. sprovedete emic pristup 3. sačuvate težinu stavki 4. egzaktno prevedete test
1
65
77. Raspisan je konkurs za neki posao i očekuje se da će biti prijavljeno preko 100 kandidata. Obavezni ste da izvršite selekciju na osnovu testa znanja, da sami sastavite taj test, a da spisak primljenih bude objavljen sutradan po testiranju. Šta NEćete koristiti? 1. esejska pitanja 2. trik pitanja 3. PVI 4. skale procene
1
66
78. Šta je sve ono što definiše podtest, odnosno podskalu? 1. mere različite osobine 2. mere različite facete 3. mere različite faktore ili nivoe iste osobine 4. imaju stavke različitog formata 5. zasebno se skoruju 6. 1 + 2 + 5 7. 1 + 2 + 3 + 5 8. 1 + 2 + 3 + 4 + 5
8
67
89. Iz koje dve operacije se sastoji nominalni nivo merenja, i zbog kojih Stivens smatra da je ona ipak merna skala? 1. asimetricnosti i tranzitivnosti 2. dodeljivanja i skaliranja 3. identifikacije i klasifikacije 4. poredjenja i prebrojavanja
3
68
90. Dve paradigme psiholoskog merenja u sustini definisu dva tipa interakcije ispitanika i situacije merenja. Samu tu reakciju u celini nazivamo
II izvor individualnih razlika
69
91. Dva su osnovna i veoma vazna zakljucka koje psiholozi mogu da izvuku kada utvrde da izmedju dve varijable postoji korelacija. Navedite koji su to zakljucci ukratko.
1. dele jedan ili vise zajednickih izvora | 2. jedna drugoj su delimican izvor
70
94. Ako konstruktor testa izbegava da govori o tome sta test meri, nego ga samo zanima da test dobro predvidja uspesnost radnika na poslu, on koristi jedan od dva osnovna pristupa u psihometriji. Koji? 1. osobinski 2. uzorkovanja iz domena 3. kriterijumski orijentisani 4. psiholosko ocenjivanje 5. funkcionalisticki
5
71
95. Resite sledecu analogiju: Ljudi:testovi= psihologija :
psihometrija
72
100. Po vasem misljenju, za koju vrstu testova je vise verovatno da ce se bazirati na teorijskom konceptu osobine koja se meri? 1. testove orijentisane na norme 2. testove orijentisane na kriterijum 3. podjednako
3
73
101. Uloga psihometriste se svodi na davanje smernica, uputstava, prenosenje iskustva, usmeravanje i organizaciju…u jednoj fazi konstrukcije testa. Kojoj? 1. izrada normi 2. izbor formata stavki i testa 3. ajtem analiza 4. pisanje stavki
4
74
102. Koji je najbolji postupak koji mozete da primenite da biste prikupili moguce odgovore na otvorena pitanja i da biste odredili vreme zadavanja testa? 1. ajtem analiza 2. neposredno posmatranje 3. analiza sadrzaja 4. pilot testiranje
4
75
103. Dva osnovna merna svojstva na osnovu kojih se vrsi odabir stavki za konacnu verziju testa.
1. POUZDANOST I VALJANOST | 2. TEZINA I DISKRIMINATIVNOST
76
105. Ako ste prisiljeni da usmeno zadajete verbalni test, o cemu se verovatno radi? 1. o individulnoj primeni 2. o ispitaniku sa ostecenim vidom 3. o psiholoskom ocenjivanju 4. o sudskom vestacenju 5. o svemu od navedenog
2
77
106. Za ispitivanje kompleksnih vestina, divergentnog misljenja i stvaralastva ne preporucuje se primena: 1. velikih grupa 2. pitanja sa konstruisanim odgovorima 3. pitanja visestrukog izbora 4. neverbalnih testova
3
78
107. Sta je generalno najprakticnije da se ima da bi se od njega pocela konstrukcija testa i pisanje stavki? 1. empaticnost i strucnost 2. teorija konstrukata 3. postojeci slicni testovi 4. reprezentativan uzorak
2
79
108. Psiholosko ocenjivanje se moze definisati kao: 1. integrisano skorovanje testova 2. klinicko dijagnostifikovanje 3. objedinjavanje nalaza 4. tumacenje psiholoskih testova
3
80
113. Kada govorimo o testu kao o standardizovanom postupku, sta biste rekli koji aspekti treba da budu standardizovani: 1. merne karakteristike 2. broj ajtema 3. definicija varijable 4. nabavka i isporuka 5. zadavanje 6. tumacenje 7. ocenjivanje
1. merne karakteristike DA 2. broj ajtema NE 3. definicija varijable DA 4. nabavka i isporuka NE 5. zadavanje DA 6. tumacenje DA 7. ocenjivanje DA
81
114. Sta je banka ajtema?
Skup ajtema cija su merna svojstva poznata
82
118. Ako vidite da svi ispitanici na nekom testu imaju samo dve vrednosti PROSAO-PAO, zakljucicete da je to
test orijentisan na kriterijum
83
124. Ako dobijete nalaz da su tezine ajtema u korelaciji sa rednim brojem ajtema u testu, a svi ajtemi su inace isto teski, najverovatnije se radi o. 1. testu brzine 2. testu snage 3. testu orijentisanom na kriterijum 4. pojavi faktora tezine
1
84
128. Osobine podstiču ponašanje a sposobnost određuje:
Domet
85
142. Korelaija je najbolja tehnika za otkrivanje izvora: 1. manifestnih ponasanja 2. latentnih osobina 3. slucajnih varijabli 4. slucajnih pojava
2