Pitanja za prvi kolokvijum Flashcards
(85 cards)
Kako glasi definicija merenja koja se danas najčešće koristi u okviru teorije merenja?
Merenje je postupak kojim se mereni objekat uporedjuje sa standardnom skalom.
U kojoj fazi konstrukcije testa konstruktor mora biti pre psiholog nego psihometrista?
U fazi konstruisanja stavki testa.
Šta od ponuđenog predstavlja jedan od ciljeva predmeta Psihometrija?
- unapređivanje psihologije kao discipline
- pravilna primena, interpretacija i upotreba rezultata
- određivanje mernih svojstava testova
- razvoj i unapređenje psihološkog merenja
2
- Šta mislite, kako na skor testa gledaju pristalice funkcionalističkog pristupa psihometriji? Kao na:
- indikator latentne osobine koju test meri
- linearnu kombinaciju ajtemskih odgovora
- aditivni deterministički model
- zbir ajtemskih odgovora koji treba da obavi neki posao
4
Inteligenciju možemo da merimo pomoću testa, možemo dobiti IQ na osnovu prebrojavanja tačnih odgovora, i možemo dokazati da je dobijena IQ skala intervalna. Ipak nismo dokazali jednu osnovnu pretpostavku. Koju?
- da IQ skala ima objektivnu nulu i jedinicu merenja
- da je inteligencije kvantitativno merno svojstvo
- da je naš test jednodimenzionalan
- da je merenje bilo objektivno
2
- Slučajne pojave koje po definiciji nastaju kao rezultanta delovanja „dubljih“ kauzalnih lanaca (psiholoških, fizioloških, neuroloških…) se u psihologiji nazivaju:
- latentne varijable
- crte ličnosti
- individualne razlike
- sistematske greške
- slučajne greške
3
- Statistika je u psihologiji, najbolja ”alatka” za analizu i utvrdjivanje izvora:
- individualnih razlika
- latentnih osobina
- slucajnih varijabli
- slucajnih pojava
1
Dugogodišnja praksa statističke analize individualnih razlika i teorijska analiza psihološkog merenja su ukazali da psihološko merenje može dostići jedan kvalitet, koji je istovremeno moguć, poželjan i dovoljan. Koji?
- poredak ispitanika po merenoj osobini
- postojanje apsolutne nule
- da dobijeni podaci budu numerički
- jednakost intervala
1
- Kada dobijemo da je varijabla normalno distribuirana, šta možemo zaključiti (od ponuđenog)?
- osobina koja je merena distribuirana je normalno
- na velikim uzorcima vlada linearni model
- sva tri izvora individualnih razlika su delovali balansirano i nezavisno
- svako merenje je praktično kategorijalno
3
- Na kojoj osnovnoj operaciji se zasniva merenje osobina ličnosti putem psiholoških testova?
- procenjivanju
- statističkom proseku
- samoposmatranju
- upoređivanju
3
Formulišite „psihometrijsku dogmu“:
U odgovaranju na stavke ucestvuje citava licnost.
- Kojoj paradigmi psihološkog merenja pripadaju testovi sposobnosti? Objasni.
I paradigmi Pred ispitanika se stavlja jasan zadatk koji on treba uspesno da resi, a procenjivanje uspesnosti vrsi spoljni posmatrac, tj. ocenjivac
Paradigma maksimalne aktivnosti ili paradigma spoljnog ocenjivanja
- Test koji upravo popunjavate pripada jednoj ”paradigmi” psiholoskog merenja. Koja je glavna odlika te paradigme?
- spoljno ocenjivanje
- specificna objektivnost
- samoprocena znanja
- ”skupina akcija licnosti”
1
- Ako jedan ispitanik odgovori da nije davao mito zato što mu se učinilo da bi sebe prikazao u lošem svetlu, a drugi ispitanik odgovori da je davao mito zato što želi da naglasi raširenost korupcije, razlike između njih pripisaćemo:
- prvom izvoru individualnih razlika
- drugom izvoru individualnih razlika
- trećem izvoru individualnih razlika
- prvoj paradigmi psihološkog merenja
- slučajnim greškama
2
- Recimo da ste boje očiju označili sa 1, 2, 3, 4, da ste prikupili podatke o boji očiju vaših kolega, da ste izračunali aritmetičku sredinu dobijenih podataka i dobili 2,6. Šta niste sačuvali u broju 2,6?
- poredak
- distribuciju
- kontinualnost
- značenje
- sve od navedenog
5
- Koji izvor grešaka merenja će, po vašem mišljenju, postojati u svakoj situaciji merenja?
- uticaj postupka merenja na merenu osobinu
- nepravilna primena testa
- nereprezentativnost uzorka ispitanika
- pogrešna konstrukcija testa
1
- Da bi se nakon definisanja varijable moglo nastaviti sa procesom konstrukcije psihološkog testa treba prvo:
- definisati crtu koju merimo
- raščlaniti varijablu na indikatore
- odabrati uzorak ispitanika
- izvršiti izbor stavki testa
2
- U domenu psihološke statistike i analize individualnih razlika (MVA), skrivene osobine – konstrukti – deriviraju se prvenstveno kao:
- crte ličnosti
- intervenišuće varijable
- matematički konstrukti
- domeni varijabli
1
- Indikatori varijable po pravilu nisu podesni da se direktno koriste u testovima – kao stavke. Šta, od ponuđenog, vidite kao glavnu smetnju za to?
- indikatori su dosadni, neprecizni i „teorijski“
- stavka mora biti podsticaj/draž, a indikator ne mora
- stavke moraju biti u formi pitanja, a indikatori ne
- jezik stavki mora biti žargonski
2
- Po savremenim gledištima postoji jedna vrsta varijabli kod kojih smer zaključivanja ide od manifestnog ponašanja ka konstruktu. Za ove varijable se kaže da indikatori predstavljaju njihovu deskripciju. Kako se naziva ova vrsta varijabli?
- crte
- latentne varijable
- emergentne varijable
- stanja
3
- Šta definišemo iskazom: „Mere ne smeju da zavise ni od onoga čime se meri ni od onoga šta se meri“?
- psihometrijsku dogmu
- validnost
- objektivnost
- reprezentativnost
3
- Šta generalna objektivnost ima što specifična (lokalna) nema?
Apsolutnu nulu i apsolutnu mernu jedinicu
DODATO PITANJE *20. Koja skala je u psihoogiji poznata po tome što poseduje generalnu objektivnost?
- skala IQ
- Gutmanova
- ipsativna
- skala u logitima
- svaka od navedenih
- nijedna od navedeni
6
DODATNO PITANJE **20. Šta je karakteristično za specifičnu objektivnost?
- nema apsolutne nule i merne jedinice
- lokalni
- neki poredak nešto
- ništa od navedenog
- sve
5