Prognostička procjena

Question 1

Što je procjenjivanje?

Answer 1

Procjenjicanje je proces prikupljanja informacija koji će biti korišteni kao osnova za donošenje dobro utemeljenih odluka procjenjivača ili drugih osoba kojima će rezultati biti priopćeni.

Question 2

Koji su glavni ciljevi psihodijagnostičke procjene (3)?

Answer 2

1. DIJAGNOSTIČKA KLASIFIKACIJA
2. OPIS
3. PREDVIĐANJE ILI PROGNOZA

Question 3

Što psihodijagnostička klasifikacija uključuje?

Answer 3

• uključuje dijagnozu i diferencijalnu dijagnozu

Question 4

Zašto je psihodijagnostička klasifikacija važna (3)?

Answer 4

1. mjerodavne odluke o liječenju ovise o tome što s klijentom nije u redu
2. istraživanje uzroka psih. poremećaja zahtjeva valjanu identifikaciju poremećaja i točno razlikovanje različitih poremećaja
3. klasifikacija omogućava kliničarima međusobnu komunikaciju o poremećajima

Question 5

U čemu nam dijagnoza pomaže?

Answer 5

Dijagnoza nam treba pomoći u rasvjetljavanju dinamičkih karakteristika ličnosti (motiva, konflikata, mehanizama obrane, obrazaca socijalne komunikacije)

Question 6

Što je opis, zašto je važno?

Answer 6

• cjelovitiji opis ličnosti jer se osoba ne može upoznati samo na temelju testova ili intervjua:
  • društveni i kulturalni kontekst ponašanja, interakcija osoba-okolina
  • procjena i jakih strana i mogućnosti prilagodbe, a ne samo slabosti i simptoma važno za psihoterapiju jer su podaci puno deskriptivniji, a ne samo „depresivan” ili „nije depresivan”

Question 7

Što je predviđanje ili prognoza?

Answer 7

• na osnovi određenog zaključka koji smo donijeli mi možemo pretpostaviti, uzimajući u obzir karakteristike te osobe, kako se ona ponašala i kako će se u budućnosti ponašati

Question 8

Na temelju čega se mogu raditi najbolje predikcije?

Answer 8

• najbolje predikcije se mogu raditi na temelju testova sposobnosti ali i testova ličnosti

Question 9

Kod čega je predviđanje teško?

Answer 9

• predviđanja ljudskog ponašanja mogu biti vrlo teška kod predviđanja opasnosti - češće prognoziraju veću opasnost nego zapravo misle da jeste i nastoje što točnije odrediti rizične faktore za buduće nasilno ponašanje

Question 10

Gdje se odvija psihodijagnostička procjena?

Answer 10

- PSIHIJATRIJSKE JEDINICE (dispanzeri,
odjeli, bolnice)
- DRUGI BOLNIČKI ODJELI
- FORENZIČKE OBRADE
- ŠKOLE
- (PSIHOLOŠKE KLINIKE)

Question 11

Za koga je psihodijagnostička procjena?

Answer 11

KLIJENT

• liječnik obiteljske medicine
• Psihijatar
• Neurolog
• Pedijatar
• traumatolog i neurokirurg
• Dermatolog
• Internista
• Infektolog
• Onkolog…..

Question 12

Pitanja psihijatra i neurologa kod klijenta s problemom?

Answer 12

Klijent i njegov problem:
- najrazličitiji simptomi koji se ne mogu objasniti drugim učinjenim pretragama

PSIHIJATAR, NEUROLOG:

• Ima li u ponašanju klijenta znakova za psihopatologiju
• Ako ima, može li se pobliže odrediti vrsta problema
• Ima li u ponašanju znakova za organsko oštećenje mozga
• Eventualne preporuke za tretman

Question 13

Pitanja kod klijenta s već utvrđenom dijagnozom?

Answer 13

PSIHIJATAR, NEUROLOG:

• ima li i kakve su posljedice određenog psihopatološkog i/ili neuropatološkog zbivanja na ponašanje
• koje su funkcije oštećene
• koje su funkcije očuvane
• ocjena sposobnosti za rad, školovanje i sl.

Question 14

Pitanja kod klijenta koji se liječi?

Answer 14

• ima li efekata primijenjene psihoterapijske i/ili psihofarmakološke intervencije
• praćenje oporavka funkcija nakon traume mozga, operativnog zahvata i sl.
• ocjena RS

Question 15

Što je psihometrijski pristup (vs. klinička procjena)?

Answer 15

• orijentacija na “tehničke” aspekte – primarno orijentirani na podatke dobivene testiranjem (gdje padaju u grupi)
• testovni rezultati- koriste se za opise osobina, znanja, sposobnosti i vještina
• nema povezivanja sa specifičnim kontekstom i s problemima osobe
• testovi su jedino sredstvo prikupljanja podataka

Question 16

U čemu je koristan i manje koristan psihometrijski pristup?

Answer 16

• koristan u ispitivanju inteligencije i mehaničkih sposobnosti, a manje koristan u ispitivanju osobina ličnosti npr. ovisnosti, anksioznosti (važan kontekst, opservacije, socijalni odnosi)-npr. visok rezultat na maniji MMPI-a

Question 17

Što je klinička procjena (vs. psihometrijska procjena)

Answer 17

• podaci dobiveni testovima samo su jedan dio podataka
• testovni podaci nisu krajnji cilj već sredstvo za generiranje hipoteza
• uzima se u obzir specifični kontekst u kojem se problem javlja
• testovni rezultati→odgovoriti na specifična pitanja i donijeti odluke kako pomoći osobi

Question 18

Koje su faze psihodijagnostičke procjene (4)?

Answer 18

1. Evaluacija problema zbog kojeg je osoba upućena
2. Znanje potrebno za razumijevanje problema
3. Prikupljanje podataka
4. Interpretiranje podataka

Question 19

Evaluacija problema zbog kojeg je osoba upućena?

Answer 19

• S obzirom na ograničenja testova, kliničar mora znati točna pitanja na koja mora odgovoriti (njegova je odgovornost provjeriti što treba saznati)
• Kliničar ponekad mora imati u vidu skrivene namjere klijenta, nerealna očekivanja, složene interpersonalne odnose i ograničenja testova
• Kako se često mora odgovoriti na vrlo specifična pitanja, ponekad se stranka koja je tražila procjenu mora opetovano kontaktirati

Question 20

Znanje potrebno za razumijevanje problema?

Answer 20

Priprema uključuje:

• Poznavanje prirode problema i mogućnosti testova koji bi se koristili (priručnik i drugi izvori podataka)
• Operacionalizirajuće definicije određenih poremećaja kako bi tijekom procesa procjene bilježio ponašanje i simptome
• Poznavanje testa i načina njegove primjene
• Kompetentnost u primjeni testa (poznavanje prednosti i nedostataka testa, kakvi se rezultati dobivaju s obzirom na spol, dob, nacionalnost, obrazovni stupanj, motivaciju itd.)

Question 21

Prikupljanje podataka?

Answer 21

• Uključuje različite izvore
• Testovi su samo jedan izvor i nisu dostatni da daju odgovor na pitanje
• Dokumenti u školi, policiji, raniji psihološki nalazi, razgovor s učiteljima, obitelji
• Povijest klijenta podjednako važna za razumijevanje problema, a često vrlo dobar pokazatelj budućeg ponašanja (npr. suicid)

Question 22

Interpretiranje podataka - krajnji proizvod?

Answer 22

Krajnji proizvod je:
• razina funkcioniranja klijenta
• podaci o etiologiji (interakcija faktora)
• podaci o prognozi
• preporuke za liječenje
- Razumijevanje složenih procesa i testovnih rezultata u kontekstu pacijentovog života (promatranje različitih uzroka ponašanja, interakcijskih efekata i složenosti odnosa)
- Kliničar mora biti svjestan ograničenja procjene (iako su podaci objektivni, proces generiranja hipoteza, prikupljanja podataka, donošenje zaključaka je podložno različitim pristranostima i greškama)

Question 23

Točnost procjene?

Answer 23

• kvaliteta odnosa određuje valjanost podataka
• pogreške se vežu uz zanemarivanje koliko je čest poremećaj u populaciji
• neovisna o spolu kliničara
• povezana s inteligencijom, socijalnom prilagođenošću, umjetničkim sposobnostima, kulturalnom i rasnom sličnošću
• veća kada je intervju kombiniran s formalnim testiranjem
• nepovezana s stupnjem samopouzdanja vezanog uz procjenu