Stavovi Flashcards

(53 cards)

1
Q

Što je stav?

A

Stav = relativno trajno, pozitivno ili negativno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

3 dijela stava

A
  1. emocionalna sastavnica
  2. kognitivna (spoznajna) sastavnica
  3. ponašajna sastavnica
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji su objekti stava po sastavnicama?

A
  1. emocionalna sastavnica - fizički objekti i drugi ljudi
  2. kognitivna (spoznajna) sastavnica - apstraktna pitanja
  3. ponašajna sastavnica - društvene grupe
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

funkcije stava

A
  • funkcija znanja
  • funkcija izražavanja vrijednosti i soc. identiteta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

na čemu mogu biti zasnovani stavovi?

A
  1. spoznajno zasnovani stavovi - funkcija znanja
  2. emocionalno zasnovani stavovi - funkcija izražavanja vrijednosti
  3. stavovi zasnovani na ponašanju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

porijeklo stava

A

genetsko ustrojstvo i soc. iskustva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Tesser - stavovi su povezani s dispozicijama kao što su ________________

A

temperament i ličnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

spoznajno zasnovani stavovi - funkcija i svrha

A

funkcija: procjena objekta
svrha: klasificirati prednosti i mane objekta stava kako bismo odlučili je li vrijedan truda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

emocionalno zasnovani stavovi - izvori

A
  • vrijednosti
  • osjetilne ili estetske reakcije
  • uvjetovanje - klasično i operantno
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

zajednička obilježja emocionalnih stavova

A
  • nisu rezultat racionalnog razmišljanja
  • njima ne upravlja logika
  • često su vezani uz vrijednosti pa pokušaj promjene tih stavova ugrožava sustav vrijednosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kako možemo procijeniti je li neki stav zasnovan više spoznajno ili emocionalno?

A

Skala Crites, Fabrigar i Petty za mjerenje emocionalne i spoznajne sastavnice stava

Stavovi prema utilitarnim objektima stava (npr. usisavač) zasnovani su više spoznajno nego emocionalno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

u kakve je stavove uključena teorija samopercepcije?

A

stavove utemeljene na ponašanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

što je teorija samopercepcije?

A

teorija samopercepcije - u određenim okolnostima ljudi ne znaju što osjećaju sve dok ne vide kako se ponašaju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Uvjeti u kojima ljudi zaključuju o svojim stavovima na temelju ponašanja:

A
  • ako je početni stav slab ili neodređen
  • kada za to ponašanje nemaju drugih prihvatljivih objašnjenja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

kakvi su snažniji stavovi?

A
  • stabilniji
  • otporniji na promjene
  • u većoj mjeri utječu na obradu info.
  • u većoj mjeri povezani s ponašanjem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

snaga stava izjednačuje se sa:

A
  1. važnosti objekta stava
  2. količinom znanja o objektu stava
  3. ekstremnošću stava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

kako se mjeri snaga stava?

A

vremenom reagiranja na pitanje o stavu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

snaga stava = pobudljivost

A

snaga asocijacije između nekog objekta i vrednovanja tog objekta
(Russell Fazio)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Zašto je snaga stava mjerena kao pobudljivost važna?

A

1) Određuje vjerojatnost ponašanja koje je dosljedno stavovima
2) Utječe na lakoću mijenjanja stavova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

REVIDIRANA TEORIJA SPOZNAJNOG NESKLADA

A

revidirana teorija spoznajnog nesklada = stavovi se mogu promijeniti onda kada se osoba ne ponaša u skladu sa svojim stavovima, a za to nema vanjskog opravdanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

korisno za promjenu stava što većeg broja ljudi

A

uvjeravajuća poruka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

YALE PRISTUP PROMJENI STAVA

A

djelotvnornost uvjeravajuće komunikacije ovisi o tome:
1. tko
2. što
3. kome kaže

23
Q

YALE PRISTUP PROMJENI STAVA - tko

A

izvor poruke
- uvjerljiviji je vjerodostojan i privlačan govornik

24
Q

YALE PRISTUP PROMJENI STAVA - što

A

obilježja poruke
- kvaliteta argumenata

25
YALE PRISTUP PROMJENI STAVA - što - pamćenje govora
efekt primarnosti - ljudi više pod utjecajem onoga što su prvo čuli - Ako će se govori održavati jedan za drugim i postojat će stanka prije nego što ljudi trebaju odlučiti bolje je govoriti prvi efekt nedavnosti - ljudi bolje pamte drugi govor nego prvi - Ako postoji vremenski razmak između govora, a ljudi će odlučivati nakon što čuju drugi govor bolje je govoriti posljednji
26
YALE PRISTUP PROMJENI STAVA - što - apeli
- racionalni apeli - argumenti: tvrdnja, podaci koji ju podržavaju, logička veza - emocionalni apeli - izazivanje straha, krivnje - osvještavanje licemjerja, humor, simpatija
27
YALE PRISTUP PROMJENI STAVA - kome kaže - tko je više pod utjecajem poruke
- obilježja publike - pod utjecajem više: a) ometani b) manje inteligentni c) nižeg samopouzdanja d) dob od 18 do 25
28
Dvije utjecajne teorije uvjeravanja:
1. HEURISTIČNO – SUSTAVNI MODEL UVJERAVANJA (S. Chaiken) 2. MODEL VJEROJATNOSTI ELABORACIJE (Pettyja i Cacioppa)
29
MODEL VJEROJATNOSTI ELABORACIJE (Pettyja i Cacioppa) - Razlikovanje 2 načina ili puta promjene stava
1. Središnji ili sustavni 2. Periferni ili heuristički
30
Kakav je to središnji ili sustavni put promjene stava?
Središnji ili sustavni - ljudi su u određenim uvjetima motivirani usmjeriti pažnju na činjenice u poruci i razmišljati o tim činjenicama
31
Kakav je to periferni ili heuristički put promjene stava?
Periferni ili heuristički - u drugačijim uvjetima ljudi nisu motivirani poklanjati pažnju činjenicama prezentiranima u poruci i oslanjaju se jedino na nevažna obilježja poruke kao što su: tko iznosi poruku, koliko je poruka duga i sl.
32
 Hoće li do promjene stava doći središnjim ili perifernim putem ovisi o tome postoji li _____________ i ___________ za usmjeravanje pažnje na argumente
motivacija i sposobnost
33
O čemu ovisi motivacija?
- o osobnoj važnosti teme - o osobinama ličnosti
34
Što znači da motivacija ovisi o osobnoj važnosti teme?
= što je tema važnija, ljudi će više koristiti **središnji put** uvjeravanja, tj. na njih će najviše utjecati snaga argumenata
35
Što znači da motivacija ovisi o osobinama ličnosti i s čime je povezana?
POTREBA ZA SPOZNAJOM = osobina ličnosti koja odražava stupanj u kojem osobe traže informacije o svojim socijalnim svjetovima i razmišljaju o njima - izraženu potrebu za spoznajom skloniji su formiranju stavova utemeljenih na relevantnim argumentima (središnji put)
36
kakva je promjena stava ostvarena SREDIŠNJOM RUTOM:
- dugotrajnija - stav je otporniji na razuvjeravanje - takvi stavovi bolje predviđaju ponašanje
37
 Da bi ljudi mogli analizirati naše pažljivo pripremljene argumente, prvo moramo pridobiti njihovu ____________; jedan od načina privlačenja je pomoću __________
pažnju pomoću emocija
38
utjecaj raspoloženja na promjenu stava
o pobuđenim emocijama može ovisiti hoće li ljudi usmjeravati pažnju na argumente (središnji put) ili će koristiti mentalne prečace (periferni put)
39
utjecaj raspoloženja na promjenu stava - dobro raspoloženje
dobro raspoloženje -> izbjegavanje aktivnosti koje mogu pokvariti to raspoloženje -> izbjegavanje poklanjanja pune pažnje uvjeravajućoj komunikaciji -> PERIFERNI PUT
40
utjecaj raspoloženja na promjenu stava - loše raspoloženje
loše raspoloženje -> detaljno analiziranje svakog argumenta -> SREDIŠNJI PUT
41
Komunikacije izazivanja straha su najdjelotvornije ako:
1.Izazivaju umjereni stupanj straha 2. Ako ljudi vjeruju da će slušanje poruke omogućiti smanjivanje toga straha
42
HEURISTIČKO-SUSTAVNI MODEL PROMJENE STAVA
emocije i raspoloženja mogu se koristiti kao heuristike: “Što osjećam prema tome?” - Ako se osjećamo dobro -> pozitivan stav - Ako se osjećamo loše -> negativan stav
43
dobri osjećaji proizašli iz nečeg drugog, a nisu vezani uz objekt stava takvo zaključivanje može nam izazvati probleme:
- Ponekad je teško reći što je uzrok naših osjećaja - Podrazumijevamo da naši osjećaji proizlaze iz jednog izvora kada možda proizlaze iz drugog izvora
44
Na čemu se temelje spoznajno, a na čemu emocionalno zasnovani stavovi?
-Spoznajno zasnovani stavovi - na argumentima (vjerovanjima o objektu stava) - Emocionalno zasnovani stavovi - na emocionalnim apelima
45
Shavitt (1990) - Istraživanje djelotvornosti različitih vrsta reklama
prezentirane različite reklame: - UTILITARNIH PROIZVODA (npr. klima uređaj) -> spoznajno zasnovani stavovi - PROIZVODA SOCIJALNOG IDENTITETA (npr. parfem) -> emocionalno zasnovani stavovi - Sudionici najbolje reagiraju na reklame koje se poklapaju s tipom njihovog stava
46
KULTURA I RAZLIČITE VRSTE STAVOVA - reklame - Individualistička kultura vs. Kolektivistička kultura
Individualistička kultura: nezavisnost i samo-unaprjeđenje - “ S pravim cipelama sve je lako!” Kolektivistička kultura: međuzavisnost i socijalni položaj - “ Cipele za vašu obitelj!”
47
Učvršćivanje (inokulacija) stava
Učvršćivanje (inokulacija) stava - Proces razvijanja imunosti ljudi na pokušaje promjene njihovih stavova ranije izlaganje malim količinama argumenata protiv njihova stajališta - argumenti
48
ODUPIRANJE PRITISKU VRŠNJAKA
- emocionali apeli koji vode učvršćivanju stava (npr. igranjem uloga)
49
Kada uvjeravanje dovodi do suprotnog učinka?
**TEORIJA REAKTIVNOSTI** - Što su zabrane snažnije – to je veća vjerojatnost za javljanje suprotnog učinka
50
Stavovi omogućuju predviđanje ponašanja samo u određenim uvjetima:
- spontana ponašanja - kad su stavovi jako pobudljivi - namjerna ponašanja - kada ljudi imaju vremena razmišljati kako se ponašati
51
prediktor takvih ponašanja je namjera ponašanja koju određuju:
1. STAVOVI PREMA SPECIFIČNOM PONAŠANJU 2. SUBJEKTIVNE NORME - kako će značajni drugi gledati na to ponašanje? 3. STUPANJ KONTROLE NAD PONAŠANJEM - koliko je lako izvesti određeno ponašanje
52
Najpoznatija teorija o tome kako stavovi omogućuju predviđanje planiranog, namjernog ponašanja je:
Teorija planiranog ponašanja
52
reklame ne utječu samo na naše potrošačko ponašanje, već i:
a) Prenose kulturalne i spolne stereotipe b) Doprinose formiranju i održavanju vrijednosti c) Mogu pojačati i održavati predrasude d) biti diskriminirajuće prema određenoj skupini