unit 1.2. Flashcards
(18 cards)
prvi hrvatski vladari za koje znamo. kada i čime su vladali?
Borna (sklavinija Hrvatska u primorju i planinskog zaleđu) i Ljudevit Posavski (Donja Panonija - između Drave i Save) - početak 9. stoljeća
sukob između Borne i Ljudevita
obje su države bile ovisne o Franačkoj (polovica Europe) i veliki je utjecaj imao Bizant (veliki dio jadranske obale - Bizantska Dalmacija) - 818. Ljudevit se buni protiv Franačke - 822. Franci i Borna ostvarili konačnu pobjedu
najvažniji hrvatski vladari u 9. stoljeću
1|Trpimir
2|Domagoj
3|Branimir
(svi knezovi)
Trpimir
- 845-864
- začetnik vladarske loze Trpimirovića (do kraja 11. stoljeća)
- Hrvatska neovisna o slaboj Franačkoj
- uspješno ratovao protiv Bugarske i Bizantske Dalmacije
- doveo benediktince u Hrvatsku
- darovnica nadbiskupu prvi put se spominje hrvatsko ime
Domagoj
- 864-876
- “najgori slavenski knez”
- uspješno ratovao protiv Arapa i Mlečana
Branimir
- 879-892
- priznao ga je rimski papa kao neovisnog vladara (879.) - međunarodno priznavanje Hrvatske
- mirno razdoblje
- obnavljao stare crkve i gradio nove, 5 kamenih zapisa s njegovim imenom sačuvano
Tomislav
- prije 914-poslije 925
- jedan od najuspješnijih hrvatskih vladara (s obzirom na ratne pobjede i proširenje državnog teritorija)
- vojnik i diplomat; ujedinio Hrvatsku, Panoniju i bogate primorske gradove pod svojom vlašću
- pobijedio Mađare i Bugare (Donja Panonija i Bizantska Dalmacija)
- Papa Ivan X. naziva ga kraljem u pismu
Stjepan Držislav
- 969-995
- sin Mihovila Krešimira II i Jelene (rod zadarskih Romana) - poboljšani odnosi hrv. vladara s primorskim gradovima
- u odličnim odnosima s Bizantom (car Bazilije II) - držao upravu nad Bizantskom Dalmacijom
- kralj (BD - upravitelj)
Petar Krešimir IV.
- 1058-1074
- hrvatsko srednjevjekovno kraljevstvo dosegnulo vrhunac - gradovi Bizanstke Dalmacije postali sastavni dio hrv. kraljevstva
- proširio Hrvatsku na prostore Slavonije, Neretljanske kneževine i na dio Bosne (pomagao u razvoju obalnih gradova)
Dmitar Zvonimir
-1075-1089
- od pape zatražio potvrdu vlasti - 1075. papin izaslanik u Solunu okrunio za kralja posebnom papinskom krunom - Zvonimir postao papin vazal (plaćao, ratovao protiv Bizanta 1081.)
- legenda (podanici, križarski rat, kletva)
godina crkvenog raskola
1054.
tri pisma
1|latinica (beneventana i karolina)
2|glagoljica (obla i uglata)
3|ćirilica (bosančica)
tri jezika
latinski, hrvatski i crkvenoslavenski (na misama)
kako se kombinirana upotreba jezika i pisma razvijala
1|latinski na latinici
2|crkvenoslavenski na glagoljici
3|hrvatski na glagoljici
4|hrvatski na ćirilici (12. st.)
5|hrvatski na latinici
zašto je ćirilica izmišljena
jednostavnija je od glagoljice pa će se lakše proširiti i ljudi će se lakše opismeniti
najstarija sačuvana knjiga u Hrvatskoj
splitski evanđelistar (7. ili 8. st.) - na latinskom i nastala u Italiji (nije hrv. knjiga)
najstarije hrvatske sačuvane knjige
Čikin časoslav (kraj 11. st.) - molitvenik
Vekenegin časoslav - kći od Čike
trogirski evanđelistar (12. ili 13. st.)
najpoznatiji i najduži glagoljaški natpis
Baščanska ploča (Zvonimir) - oko 1100. - napisana glagoljicom, no ima par slova na ćirilici (miješanje pisama)