unit 2.1.

Question 1

Dva pretendenta za prijestolje Hrvatsko-Ugarske

Answer 1

Ivan Zapolja i Ferdinand Habsburški (oženjen sestrom Ludovika II)

Question 2

Kako se hrvatsko plemstvo podijelilo

Answer 2

1527. u saboru u Cetingradu je hrvatsko plemstvo J Hrvatske odabralo Ferdinanda (moćni vladar će pomoći u ratu protiv Osmanlija i moći će samostalnije vladati svojim područjima) dok su feudalci iz sjeverne Hrvatske (Slavonije) u Dubravi kod Vrbovca poduprijeli Zapolju (koji ima potporu Osmanskog Carstva)

Question 3

Što se događa 1527.

Answer 3

Ferdinand se okrunio za ugarsko hrvatskoga kralja i dio feudalaca se pobunilo te dolazi do građanskog rata

Question 4

Kako i kada završava građanski rat

Answer 4

1538. sa sporazumom Zapolje-Ferdinand kojim je Ferdinandu prepuštena Hrvatska i Slavonija, a Zapolji veći dio Ugarske

Question 5

Što se događa nakon Zapoljine smrti

Answer 5

Osmanlije su zavladale najvećim dijelom Ugarske i Hrvatske, a Zapoljini su nasljednici vladali istočnim dijelom Ugarske (Erdelj) i tako je nekadašnja Ugarsko-Hrvatska Država postala dio Habsburške Monarhije

Question 6

Osmanski prodori, godina i mjesto

Answer 6

1529. neuspješni pohod na Beč, 1541.-1686. osvojen Budim

Question 7

Kako i kada je Hrvatska postala „ostatci ostataka“

Answer 7

u prvoj polovici 16. stoljeća kada su Osmanlije uzele Liku, veći dio Dalmacije i Slavonije

Question 8

Gdje su se odvijale najžešće borbe s Osmanlijama, kada je to područje osvojeno

Answer 8

oko strateški važne utvrde Klis, osvojena 1537. (vojni zapovjednik Petar Kružić poginuo)

Question 9

Bitka kod Sigeta kada i što se dogodilo

Answer 9

1566., Osmanlije na putu na pohodu na Beč, Nikola Šubić Zrinski poginuo u bitci protiv vojske velikog vazala Mehmed-paše Sokolovića po naredbi Sulejmana Veličanstvenog

Question 10

Kada je osmanska vojska doživjela prvi veliki poraz, što je počelo tim događajem

Answer 10

1593. kod Siska kada je vojska hrvatskog bana Toma Erodyja porazila vojsku Hasan-paše Predojevića i zaustavila prodor Osmanlija prema Zagrebu i Beču – tim je događajem počeo Dugi rat

Question 11

Do kada je trajao Dugi rat

Answer 11

do 1606. do Mira na Žitvi (status quo dogovoren)

Question 12

Primjeri kako je bitka kod Sigeta bila inspiracija umjetnicima

Answer 12

1) Brne Karnarotić (1584.): Vazetje Sigeta grada 29 Nikola Zrinski (1648.): Opsada Sigeta 3) Ivan Zajc (1876.): Nikola Šubić Zrinski (opera)

Question 13

Vojna krajina

Answer 13

granično područje s organiziranim sustavom obrambenih utvrda i vojnih garnizona – činile Hrvatska krajina (Karlovac) i Slavonska krajina (Varaždin) kojima je upravljalo Dvorsko ratno vijeće u Beču, i Banska krajina (Zagreb) kojom je upravljao hrvatski ban i sabor

Question 14

Stanovništvo u vojnoj krajini

Answer 14

izvorno stanovništvo je izbjeglo na sigurnija područja, a uselili su se Vlasi (krajiški seljaci tj. Vojnici) kojima su Habsburške vlasti Vlaškim statutima (1630.) ponudili povlastice (nisu morali davati veliki udio svoje zemlje feudalcima), a oni su zauzvrat živjeli na granici i upadali na neprijateljski teritorij, pljačkali, a po potrebi i branili teritorij – takvi su prebjezi zvani uskocima (prije su radili za Osmanlije)

Question 15

Feudalci

Answer 15

zemljoposjednici, gospodari sudbina mnogobrojnih kmetova koji su obrađivali njihovu zemlju

Question 16

Što su sve kmetovi morali plaćati

Answer 16

rentu (feudalcu), porez (državi), desetinu (Crkvi) i tlaku (obveza za javne radove ili rad feudalcu)

Question 17

Zašto i kako su u 16. su stoljeću Feudalci pojačali pritisak na kmetove

Answer 17

davanja i tlaka su povećane
osmanlijska osvajanja zbog kojih je feudalcima trebalo više novaca za obranu i razvoj trgovine u Europi: feudalci su se natjecali sa građanima i prodavali proizvode od kmetova

Question 18

Seljačka buna, kada i što

Answer 18

1573., najveća seljačka buna u Hrvatskoj, vođa bune Ambroz Gubec iz Donje Stubice (feudalac Franjo Tahija). Buna se proširila na susjedne feudalne posjede i Sloveniju. Međutim, seljačka je vojska bila znatno slabija od feudalne, puno je seljaka bilo pogubljeno, a Ambroz Gubec je bio javno pogubljen u Zagrebu i time je ugušen pokušaj društvenih promjena u Hrvatskoj

Question 19

Uzroci Seljačke bune

Answer 19

1| Povećanje podavanja kmetovima (pogoršanje položaja)
2| Potiskivanje kmetova iz trgovina (micanje konkurencije feudalcima)
3| Loše postupanje prema seljacima

Question 20

Zahtjevi pobunjenih kmetova u Seljačkoj buni

Answer 20

1| Da se ukinu sva feudalna podavanja i vlast plemstva
2| Da se uspostavi seljačka vlada u Zagrebu

Question 21

Patriciji vs pučani vs koloni

Answer 21

patriciji su bili gradsko plemstvo, pučani – gradsko stanovništvo, a koloni zakupci zemlje

Question 22

Koji su bili uzroci plemićkog nezadovoljstva koje je dovelo do otpora bečkom centralizmu i apsolutizmu

Answer 22

1| Stvaranjem vojne krajine su hrvatski plemići ostali bez velikog dijela posjeda koji su stavljeni pod upravi vojnih vlasti (Graz, Beč)
2| Krajiškim su vojnim formacijama zapovijedali uglavnom plemići-časnici iz austrijskog dijela Monarhije, čime su domaći plemići bili uskraćeni za velike plaće koje je takav časnički položaj donosio
3| Nezadovoljstvo Vašvarski sramotnim mirom sklopljenim 1664. na 20 godina – namjera Bečkog dvora je bila da se Hrvatska zadrži slabom kako bi se teže suprotstavljala centralizaciji i apsolutizmu koje je uveo kralj Leopold I. tako da joj se ne vrate područja koja su Osmanlije osvojile jer bi time ojačala ekonomska moć plemstva
4| Nezadovoljstvo kraljevim nastojanjima da suzbije sljedbenike Martina Luthera u Ugarskoj (ugarsko plemstvo)

Question 23

Tko je vodio urotu kojom se trebalo svrguniti Habsburgivce

Answer 23

vojno i gospodarski najmoćniji velikaši – braća Nikola i Petar Zrinski (Nikola poginuo u lovu) i Fran Krsto Frankopan (nakon što je Nikola poginuo u lovu) te drugi hrvatski i ugarski velikaši (Franjo Wesseleny, Franjo Nadasdy)

Question 24

Koga su sve vođe urote pitali za inozemnu pomoć

Answer 24

francuskog kralja Luju XIV., Veneciji, Poljskoj, i Osmansom Carstvu

Question 25

Kako je završila urota

Answer 25

u otvorenoj borbi protiv Leopolda, Petar Zrinski je izgubio zbog slabije vojske (neki plemići odustali zbog dogovora s Osmanlija) i bez turske pomoći – dvor je saznao za organiziranje pobune i odlučio ju sasjeći u korijenu

Question 26

Kada su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan otišli u Beč i što se dogodilo

Answer 26

1670., optuženi za veleizdaju i pogubljeni (1671.) zajedno sa još nekim ugarskim velikašima

Question 27

Posljedice neuspješna otpora

Answer 27

1) Znatno oslabljenje moći hrvatskog plemstva nestajanjem dviju najmoćnijih hrvatskih velikaških obitelji (olakšano očvršćivanje centralizma i apsolutizma)
2) Imanja Zrinskih i Frankopana su bila opustošena i stavljena pod upravu države (pozicija Sabora koji je izgubio nadzor nad tim teritorijima oslabljena)

Question 28

Uvjeti Petra Zrinskog postavljeni kralju Leopoldu

Answer 28

1) Da njegovo carsko Veličanstvo pruži djelostvana (prikladna) sredstva za obnovu domovine
2) Da domaći plemići mogu bez pristranosti biti u kraljevini generali, pukovnici i kapetani

Question 29

Rat s Osmanlijama u 17. stoljeću (godine)

Answer 29

1663. i 1664.

Question 30

Što se dogodilo 1664.

Answer 30

bitka kod sv. Gotharda