unit 2.2.

Question 1

Hajduci

Answer 1

odmetnici koji su organizirani u hajdučke družine napadali manje skupine turskih vojnika, sakupljače poreza i trgovce te na taj način unosili dodatnu nesigurnost u Osmansko Carstvo (u vrijeme nezadovoljstva zbog povećanih poreza i vjerskog pritiska u carstvu)

Question 2

Kada i zašto je Mletačka Republika počela slabiti

Answer 2

u 16. zbog preseljenja težišta trgovine sa Sredozemnog mora na Atlantski ocean (otkriće novih kontinenata) i ubrzanog širenja Osmanskog Carstva (Venecija ostala bez dijela osvojene Dalmacije)

Question 3

Ime rata između Venecije i Osmanskog Carstva, zašto su se sukobili

Answer 3

Kandijski rat, za otok Kretu kojeg je Venecija izgubila, no isgurala druge teritorije kao Makarsko primorje i utvrdu Klis

Question 4

Protuturski ratovi

Answer 4

potkraj 17. i početkom 18. stoljeća, članice Svete lige (uključujući Veneciju) su se borile kako bi zaustavile daljnje širenje Osmanskog Carstva – Venecija je dodatno proširila svoj teritorij na račun Osmanskog Carstva

Question 5

Život u Dalmaciji pod mletačkom vlasti

Answer 5

slab gospodarski razvoj: carinske mjere i odsječenost prostora od unutrašnjosti ograničavali trgovinu – stanovništvo se dijelilo na dva sloja: vlastelu (plemiće) i pučane (učestali sukobi između njih)

Question 6

Hvarska buna

Answer 6

1510., vodio Matija Ivanić, ugušena tek nakon nekoliko godina (Venecija) – pučani su se borili za ravnopravnost jer je vlastela donosila odluke na njihovu štetu (nezadovoljstvo trenutnim stanjem) – 69 pučkih vođa smaknuto, no nova je buna buknula i pokrenula pučke pokrete u cijeloj Dalmaciji

Question 7

Zahtjevi pobunjenih kmetova u Hvarskoj buni

Answer 7

1| Da pučani budu ravnopravni članovi Velikog vijeća
2| Da se porez ravnopravno podjeli na sve članove hvarske komune

Question 8

Uskoci

Answer 8

tvrdili da vode sveti rat protiv muslimanskih pogana međutim s vremenom počeli napadati i pljačkati i kršćane jer nisu posjedovali zemlju i nisu redovno dobivali plaču pa su se sami morali pobrinuti za preživljavanje

Question 9

Posljedica inertnosti bečkog dvora oko pitanja uskoka

Answer 9

Uskočki rat 1615. između Venecije i Habsburške Monarhije; Habsburška je Monarhija morala pristati na preseljenje uskoka iz Senja u unutrašnjost

Question 10

Dubrovnik (vrhunac i pad)

Answer 10

u 16. stoljeću dosegnuo vrhunac svoje gospodarske moći i postao jedan od najvećih trgovačkih sila na Sredozemlju – počeo slabiti kada se težište trgovine preselilo na Atlantski ocean (snašli se u diplomaciji: neutralnost u Kandijskom ratu i imali velike koristi) – nikad se nije oporavio od materijalnih i ljudskih gubitaka u potresu i požaru 1667.

Question 11

Čime i kada je počeo Veliki rat

Answer 11

pohodom osmanlijske vojske na Beč (veliki vazir Kara-Mustafa) 1683., opsada grada je trajala mjesecima, no Osmanlije su izgubili kada su poljska i njemačka vojska pritekle u pomoć Beču (poljski kralj Jan Sobjeski)

Question 12

Što se događalo u Vleikom ratu i kada i kako je završio

Answer 12

tih 16 godina su udružene vojske Habsburške Monarhije, Poljske i Mletačke Republike nanosile Osmanlijama poraz za porazom i doprle duboko u prostor carstva (Makedonija i Bosna) – rat je završio Mirom u Srijemskim Karlovima 1699.

Question 13

Podjela teritorija prema Miru u Srijemskim Karlovcima

Answer 13

OC izgubilo Ugarsku, Erdelj, Slavoniju, Srijem, Liku i Dalmaciju
HM dobila Ugarsku i Transilvaniju, Slavoniju, Srijem, Hrv do Une, i južno od Velebita (Banovinu, Liku, Kordun?)
MR dobila Moreju, Boku Kotorsku, zaleđe Dalmacije i Istru

Question 14

Od kada do kada je trajao rat koji je završio mirom u Požarevcu i koje su se zemlje sukobile

Answer 14

Venecija i Habsburška Monarhija protiv Osmanskog Carstva, od 1714. do 1718.

Question 15

Podjela teritorija prema Miru u Požarevcu

Answer 15

OC izgubilo sjevernu Srbiju i dio Bosne – MR dobila posjede u Dalmaciji (prema sjeveru na Imotski i dolina Cetine) – HM dobila Vlašku, Bonat, sjeverna Srbiju, Srijem, Pounje i Posavinu

Question 16

Razvoj poljoprivrede

Answer 16

ekstenzivno stočarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo (Istra i Dalmacija – izvoz vina), melioracija zemljišta, uvedeno redovito gnojenje, nove biljne kulture (kukuruz i krumpir) – napretku poljoprivrede pogodovali vladarski urbari kojima su uređeni odnosi između kmetova i feudalaca (Marija Terezija) i kojima su točno utvrđene obveze kmetova (smanjivanje tlake)

Question 17

Razvoj prometa

Answer 17

ulaganje u modernizaciju prometnica koje su povezivale obalu i unutrašnjost i ukidanje unutrašnjih carina između hrvatskih zemalja zbog izvoza poljoprivrednih proizvoda morem – iskorištavanje rijeka (Dunav, Sava, Kupa) – Karolina (1728.) KA-RI i Jozefina (1779.) KA-Senj

Question 18

Razvoj gradova, luka, obrta i manufakture

Answer 18

napredak prometa i trgovine pogodovao je razvoju gradova – unutrašnjost: Karlovac, Osijek, Zemun, Požega, Koprivnica, Zagreb, Jastrebarsko – primorje: Rijeka i Senj (brodogradilišta), Zadar, Šibenik, Split (trgovinu kontrolira Venecija) – obrtnička proizvodnja u gradovima i začeci manufakture (ograničen djelovanjem cehova koji su nastojali zaštititi vlastite interese)

Question 19

Funkcija bana i sabora

Answer 19

ban je bio na čelu uprave, sudstva i vojske – staleškim saborom (plemići predstavnici) presjeda ban i on šalje predstavnike u Ugarski sabor

Question 20

Prosvijećeni apsolutisti

Answer 20

apsolutistički vladari u 18. stoljeću koji su vladali za dobrobit svog naroda i poduzeli niz promjena u svojim državama – podupirali su razvoj znanosti i masovnu naobrazbu (otvaranje škola, opća školska obveza), no nisu do kraja prihvatili drugi dio prosvjetiteljstva (jednakost ljudi) jer bi to značilo ukidanje feudalizma i apsolutizma i odricanja vlasti – npr. pruski kralj Fridrik II, ruska carica Katarina II, Marija Terezija i njen sin Josip II

Question 21

Prosvjetiteljstvo

Answer 21

prosvjetitelji su bili pisci i mislioci koju se u Europi u 18. stoljeću zauzimali za veći utjecaj znanosti u svakodnevnom životu i obrazovanje naroda – protivili su se prevelikom utjecaju Crkve i pučkom praznovjerju i smatrali su da bi svi ljudi trebali biti jednaki po pravima (ukidanje apsolutizma i feudalizma)

Question 22

Reforme Marije Terezije

Answer 22

društvene, ekonomske, upravne reforme uvedene: uvela opću školsku obvezu za djecu od 6 do 13 godina (oba roda) i škole na materinskom jeziku, u Zagrebu 1776. osnovana Kraljevska akademija sa tri fakulteta, ukinula progon vještica

Question 23

Tri vrste škole u vrijeme Marije Terezije

Answer 23

1| Seoske škole (1 učitelj, pisanje, računanje, vjeronauk, pjevanje)
2| Trgovštine (2 učitelja, biologija, geografija, povijest)
3| Gradske (3 i više učitelja, latinski jezik)

Question 24

Reforme Josipa II

Answer 24

1| Ograničio moć Crkve i ukinuo velik broj samostana (državne su se ustanove uselile u napuštene samostane) i redova (Pavline) te ostavio one koje su držali škole i imali dobrotvorni rad (bolnice, sirotišta…)
2| Proglasio osobnu slobodnu kmetova (mogli su napustiti feudalni posjed i otići drugom feudalcu)
3| Proglasio vjersku slobodu/toleranciju
4| Uveo strogo centraliziranu vlast (staleški sabori i pokrajinska plemstva izgubili većinu ovlasti i zbog toga mu zamjerili)
5| Povisio poreze plemićima i svećenicima
6| Učinio njemački jedinim službenim jezikom u Monarhiji
7| Uveo opću vojnu obvezu

Question 25

Vladavina Napoleona

Answer 25

1799. prisvojio svu vlast u Francuskoj, 1804. okitio titulom cara, doživio konačan poraz kod Waterlooa u Belgiji 1815.

Question 26

Francuske reforme u osvojenim zemljama

Answer 26

1| Ukinuli feudalne odnose i praktički ukinuli plemstvo
2| Uveli novi zakonski sustav pred kojim su svi građani jednaki (ukidanje staleških razlika) – Napoleonov zakonik
3| Otvarali liceje, škole i gimnazije
4| Gradili ceste
5| Uveli jedinstvenu poreznu obvezu za sve građane
6| Poticali upotrebu domaćih jezika – pokrenute dvojezične novine na hrvatskom i talijanskom („Kraglski Dalmatin“/“Il Regio Dalmata“ (1806.-1809.), objavljivanje rječnika i gramatike hrvatskog (ilirskog) jezika
7| Poticali gospodarski razvoj – poljoprivreda (duhan i krumpir)

Question 27

Tko je podržavao francusku vlast, a tko nije

Answer 27

podržavalo ju je intelektualno građanstvo (ni plemići ni seljaci) koji su bili educirani o tome što se događa u svijetu (čitali prosvjetitelje), a bunili su se plemići (zbog ukidanja privilegija), seljaštvo (veliki porezi, novačenja, prisilni radovi, željeli su ukidanje feudalizma) i Crkva (podređena državi, ograničena moć, zatvaranje samostana, zabranjeno zaređivanje novih svećenika)

Question 28

Koje godine je Napoleon osvojio Veneciju i što je učinio s njom

Answer 28

1797., ukinuo je Mletačku Republiku, podijelio je posjede sa Habsburškom Monarhijom kojoj su pripale Istra i Dalmacija (u istoj državi kao Banska Hrvatska)

Question 29

Kada su Istra i Dalmacija spale pod Francusku vlast

Answer 29

1805. kad ih je Napoleon osvojio pobjedom nad Habsburškom Monarhijom

Question 30

Kada je Francuska vojska ušla u Dubrovnik, koje su posljedice toga bile

Answer 30

1808., Dubrovačka Republika je ukinuta i pripojena Dalmaciji

Question 31

Upravitelji Dalmacije pod Francuskom vlasti (2)

Answer 31

August Marmont (vojni zapovjednik) i Mlečanin Vinzenzo Dandolo (civilni upravitelj)

Question 32

Što su bile Ilirske pokrajine

Answer 32

svi francuski posjedi na nekadašnjem području Habsburške Monarhije osvojene do 1809. (Istra, Hrvatska J od Save, slovenske i austrijske zemlje) sa središtem u Ljubljani – traju sve do 1813. godine (kada je Napoleon poražen) i tada se pokrajine vraćaju Austriji i počinje druga Austrijska uprava koja traje do 1918. (sjedinjenje hrvatskih zemalja – Maksimilijan Vrhovac) – građanski sloj nerazvijen i slaba cestovna povezanost