Vid Flashcards Preview

Bioloska Psihologija > Vid > Flashcards

Flashcards in Vid Deck (59):
1

Osjetljivost

kod vida sposobnost detektiranje slabo osvijetljenih predmeta

2

Oštrina vida

Sposobnost percipiranja detalja predmeta

3

Cilijarni mišici

Očni mišici koji mijenjaju zakrivljenost leće

4

Akomodacija

Proces prilagodjavanja konfiguracije leće, kako bi predmeti bili u fokusu na mrežnici

5

Binakularna disparentnost

Razlika između retinalnih slika istog predmeta na dvijema retinama

6

Receptori

Stanice specijalizirane za primanje okolinskih hemijskih signala, mehaničkih signala i signala u obliku zračenja

7

Horizontalne stranice

Sloj retinalnih neurona koji sluzi za lateralnu komunikaciju

8

Bipolarni stanice

Stanice u srednjem dijelu retine

9

Amakrine stanice

Sloj retinalnih neurona čija je funkcija lateralna komunikacija

10

Retinalne ganglijske stanice

sloj neurona u retini čiji aksoni izlaze iz očne jabučice

11

Slijepa pjega

područje mrežnice gdje se aksoni retinalnih ganglijskih stanica skupljaju, prolaze kroz receptroski sloj i napuštaju oko u vidu vidnog živca

12

Središnja jabucica(foeva)

Središnje ulegnuće u mrežnici specijalizirano za oštar vid

13

Nadopunjavanje

automatska upotreba informacija koje vidni sustav dobija iz receptora oko slijepe pjege za percipiranje dijela retinalne slike koji nedostaje

14

Čunjići

vidni receptori koji posreduju nastanak oštrih obojenih slika pri dobrom osvijetljenju

15

Štapići

Vidni receptori koji posreduju nastanak akromatskih neoštrih slika pri slabom osvijetljenju

16

Teorija dupliciteta

teorija prema kojoj čunjići posreduju pri nastanku fotopičkog, a štapići pri nastanku skotopičkog vida

17

Teorija dupliciteta


▪ Teorija dupliciciteta – teorija prema kojoj čunjići posreduju pri nastanku fotopičkog, a štapići pri nastanku skotopičkog vida

18

Fotopticki vid

Vid posredovan čunjićima koji preteže pri dobrom osvijetljenju

19

Skotopticki vid

vid posredovanj štapićima koji preteže kod slabog osvijetljenja

20

Nazalna hemiretina

Polovina svake mrežnice uz nos

21

Temporalna hemiretina

Polovina svake mrežnice uz sljepoočnice

22

Krivulja fotopičke spektralne osjetljivosti

krivulja osjetljivosti čunjića na različite valne dužine svjetla

23

Krivulja skotopičke spektralne osjetljivosti

krivulja osjetljivosti štapica na različite valne

24

Purkinjeov fenomen

pri jakom svjetlu crvene i žute valne dužine izgledaju svjetlije od plavih i zelenih valnih dužina istog intenziteta. Pri slabom svjetlu plave i zelene valne dužine izgledaju svjetlije od crvenih i žutih valnih dužina istog intenziteta

25

Sakade

Brzi pokreti očiju između fiksacija

26

Stabilizirana retinalnih slika

retinalna slika koja se ne pomiče po retini kada se oko miče

27

Transdukcija

Pretvaranje jedne vrste energije u drugu

28

Rodopsin

Fotopigment u štapićima

29

Apsorcijski spektar

krivulja koja pokazuje kako neka tvar apsorbira svjetlo različite valne dužine

30

Retino-genikulu-strijarni put

glavni vidni put iz retine u strijarni kortekst (primarno vidno područje korteksa) preko lateralnog koljenstog tijela u talamusu

31

Primarno vidno osjetno područje korteksa

područje korteksa u kojem izravno završavaju vlakna iz lateralnog koljenstog tijela

32

Lateralno koljensto tijelo (corpus geniculatum laterale)

šestoslojna talamička struktura koja dobiva informacije iz retine i šalje ih u primarno vidno područje korteksa

33

Retinotopno

Organizirano prema mapi retine

34

Parvocularni slojevi

slojevi u lateralnom koljenastom tijelu koji su građeni od malih živčanih stanica gornja četiri sloja

35

Magnocelularni slojevi

slojevi u lateralnom koljenastom tijelu građeni od velikih živčanih stanica; donja dva sloja

36

Pojačanje kontrasta

Pojačanje percepcije rubova

37

Omatidije

Vidni receptori podkovastog raka

38

Lateralni pleksus

lateralna neuralna mreža koja povezuje receptore za vid kod potkovastog raka

39

Lateralna inhibicija

inhibicija susjednih neurona ili receptora u topografskom nizu

40

Receptivno polje

Područje (npr. Na mrežnici) unutar kojeg odgovarajući podražaj može utjecati na aktivnost živčane stanice

41

Stanice s "uključenim" središtem

stanice koje odgovaraju na svjetlo u središtu svog receptivnog polja reakcijom „uključenja“, a na svjetlo na periferiji svog poja reakcijom „isključenja“

42

Stanice s "isključenim" središtem

stanice koje odgovaraju na svjetlo u središtu svog receptivnog polja reakcijom „isključenja“, a na svjetlo na periferiji svog receptivnog polja „reakcijom“ uključenja

43

Jednostavne stanice

živčane stanice u vidnom području korteksa koje maksimalno reagiraju na podražaje u obliku ravnih rubova u određenom položaju i orijentiranim na određeni način

44

Složene stanice

živčane stanice u vidnom području korteksa koje maksimalno reagiraju na podražaje u obliku ravnih rubova smještenim bilo gdje u njihovu receptivnom polju

45

Binakularno

Uključuje oba oka

46

Skupno polje

područje koje obuhvaća sva receptivna polja neurona u određenom stupcu vidnog korteksa

47

Teorija spacijalnih frekvencija

teorija prema kojoj vidno područje korteksa kodira vidne strukture u vidu njihovih sastavnih rešetki u obliku sinusoide

48

Rešetka u obliku sinusoide

površina jednako raspoređenih paralelnih naizmjenice tamnih i svijetlih pruga koje nastaju mijenjanjem inteziteta svjetla uzduž rešetke u obliku sinusoide

49

Fourierova analiza

Matematički postupak za razlaganje složenog vala (npr. Jednog EEG signala) u sastavne sinusoide različitih frekvencija

50

Akromatske boje

Crno, bijelo i sivo

51

Kromatske boje

Boje poput plave,zelene, žute

52

Trikromatska (komponentna ili sastavana) teorija

teorija prema kojoj relativna razina aktivnosti u tri različite vrste čunjića izazvana svjetlom određuje percipiranu boju

53

Teorija suprotnih (oponentnih) procesa

teorija prema kojoj neki receptor ili neuron signalizira jednu boju kad odgovara na jedan način (inpr. Pojačanom aktivnošću), a signalizira komplementarnu boju kad odgovara na suprotan način (npr. Smanjenom aktivnošću)

54

Komplementarne boje

parovi boja koje daju bijelo ili sivo kada se kombiniraju u jednakim dijelovima. Svaka boja ima svoju komplementarnu boju

55

Mikrospektrofotomerija

Postupak koji je upotrebljen za mjerenje apsorpcijskog spektra fotopigmenta koji sadrži pojedini vidni receptor

56

Konstantnost boja

Tendencija da predmet ima istu boju kad se mijenjaju valne dužine koje reflektira

57

Retinex teorija

Landova teorija da boju neke površine određije njezina refeksija. Vidni sustav određuje refleksiju neke površine uspoređujući mogućnosti susjednih površina reflektiranja kratkih, srednjih i dugih valnih dužina

58

Dvostruko suprotne (dualno opnentne) stanice za boje

neuroni koji reagiraju na razlike u valnim dužinama svjetla koje podražuje susjedna mjesta u njihovu receptivnom polju

59

Citokrom oksidaza

enzim koji je u naročito visokim koncentracijama prisutan u dvostruko suprotnim stanicama za boje u vidnoj kori