1. rok 2018. Flashcards
(12 cards)
Objasnite ulogu M. Mead u poimanju adolescencije kao životnog razdoblja.
M. Mead je smatrala kako je adolescencija isključivo pod utjecajem socijalnih faktora i kako odnosi s drugim ljudima mogu odrediti hoće li je adolescencija biti ugodno ili neugodno iskustvo. Svoje je stavove potkrijepila istraživanjem na Samoanskim otocima gdje je utvrdila kako je adolescencija, zbog opuštenih socijalnih odnosa i otvorenosti prema spolnosti, jedno od najugodnije razdoblja koje će doživjeti samoanski dječak ili djevojčica.
5 razvojnih zadatak Havinghursta
- Prihvatiti svoj novi izgled i voditi brigu o svome tijelu
- Postići nove i zrelije odnose s vršnjacima oba spola, steći nove socijalne vještine.
- Usvojiti maskulinu ili femininu ulogu.
- Postići emocionalnu nezavisnost od roditelja i drugih odraslih.
- Pripremiti se za profesionalno djelovanje i postizanje ekonomske neovisnosti.
Promjene u pobuđenosti
Promjene se javljaju zbog promjene u izlučivanju neurotransmitera. Dolazi do povećanog izlučivanja dopamina i serotonina koji uzrokuju veću pobuđenost adolescentata. Rezultat je povećana potreba za nagradama, veća podložnost ovisnostima, jači utjecaj psihoaktivnih tvari i hrane s visokim glikemijskim indeksom.
Razlike između ranog i kasnog spolnog sazrijevanja kod djevojaka i dječaka.
DJEČACI:
- rano sazrijevanje: okolina ih smatra opuštenima, nezavisnima, tjelesno privlačnima, samopouzdani, popularni među vršnjacima, često vođe, pozitivna slika o sebi, više emocionalnog stresa
- kasno sazrijevanje: okolina ih smatra tjeskobnima, previše pričljivi i traže pažnju drugih, nezadovoljni tjelesnim izgledom i nisu osobito omiljeni
DJEVOJKE:
- rano sazrijevanje: nisu popularne, povučene, tjeskobne, bez samopouzdanja, sklone rizičnom ponašanju, rijetko na vodećim pozicijama, manje uspješne u školi i lošija slika o sebi
- kasno sazrijevanje: okolina ih smatra tjelesno privlačnima, živahnima i društvenima, u školi na vodećim pozicijama
Objasni osobnu bajku.
Osobna bajka označava ponašanje koje je rezultat zamišljene publike (sva pažnja je usmjerena na adolescenta). Adolescenti smatraju kako je njihova važnost u društvu velika, odnosno razvijaju napuhano mišljenje. Stav da su posebni i jedinstveni.
Ukratko objasnite Piagetovu teoriju moralnosti.
Prema Piagetu postoje 2 razine moralnosti: HETERONIMNA (5-10 godina) i AUTONIMNA (od 10.god) moralnost.
Heteronomna moralnost predstavlja pravila postavljena od strane nekog autoriteta (npr. učitelj, roditelj, Bog). Pravila su trajna, nepromjenjiva i moraju se poštovati. Prilikom procjene koliko je neko djelo loše, djeca se usmjeravaju na ishod, a ne na namjeru aktera.
Autonomna moralnost označava stupanj moralnosti u kojem djeca na pravila gledaju kao na nešto promjenjivo, već kao na društveno dogovorene norme koje su sklone mijenjaju ovisno o situaciji. Prilikom stvaranja procjene koliko je neko djelo loše, djeca u obzir uzimaju i ishod, ali i namjere osobe.
Spolne razlike u moralnom rezoniranju.
Prema Carol Gillian ženska moralnost stavlja naglasak na etiku brige i prema Kohlbergovoj teoriji ona dostigne 3. stadij, dok je kod dječaka naglašena etika pravde i prava te oni dostignu 4. stadij. Gillianov pristup se češće pojavljuje u svakodnevnom životu i pripisuje se ženskoj uključenosti u svakodnevne aktivnosti koje se odnose na brigu i skrb o drugima.
Razvoj samopoštovanja. (to možda nismo radili)
Samopoštovanje slabi prilikom prelaska iz jedne škole u drugu, međutim nakon toga počinje jačati i za većinu mladih ostaje jednake snage. Na razvoj samopoštovanja utječu školski uspjeh, odnosi s vršnjacima, odnosi s obitelji. Adolescenti niskog samopoštovanja često imaju poteškoća s tjeskobom, depresijom i antisocijalnim ponašanjem. Autoritativno roditeljstvo je povezano s visokim samopoštovanjem, kao i odnosi s nastavnicima. Djevojke općenito imaju manje samopoštovanja. Postoji i utjecaj šire socijalne okoline, samopoštovanje ovisi o njihovoj potpori.
Potvrđeni i zaključeni identitet. (to možda nismo radili)
Potvrđeni identitet – osobe su postigle identitet nakon što su ispitale različite alternative te su se obvezale sustavu vrijednosti i ciljeva koje su odabrali. Osobe znaju kamo idu, imaju osjećaj psihičke dobrobiti i kontinuiteta vlastitog ja.
Zaključeni identitet – dobrovoljno zaobilaženje istraživanja i eksperimentiranja, javlja se kod mladih koji su se bespogovorno pokoravali roditeljima i učiteljima. Nisu istraživali alternative.
Pozitivne psih. posljedice prijateljstava.
- prilika za istraživanje vlastitog ja i dubinskog razumijevanja druge osobe
- temelj za buduće odnose
- pomažu mladima da se nose sa stresom
- bolji stav prema školi i angažman u školi
Spolne razlike u depresiji.
Za spolne razlike su odgovorni rodno tipiziranje i životni događaji. Depresiji su sklone djevojke koje rano sazriju. Intenziviranje rode pripadnosti kod djevojaka jača pasivnost i ovisnost. Adolescenti koji se identificiraju s tipičnim ženskim osobinama su češće depresivni. Također, osjetljivije su djevojke koje su prepravljene zahtjevima jer razvijaju reaktivnije fiziološke reakcije i slabije se nose s izazovima u budućnosti.
Uloga vršnjačkih grupa u razvoju adolescencije.
Adolescenti pripadaju kliki (grupi ljudi od 5-7 osoba koje su povezane sličnim interesima, vrijednostima i obiteljskom porijeklu. Tijekom pripadanja kliki osoba razvija bolje socijalne vještine s drugim vršnjacima) i klapama (grupe nekoliko klika povezane sličnim interesima, pružaju kontekst za upoznavanje sa suprotnim spolom i adolescentu daju identitet u sklopu školske socijalne strukture). Tijekom kasne adolescencije najčešće dolazi do prelaska u povoljniju klapu, adolescenti se druže u parovima, odnosno nekoliko se parova zajedno druži (klike se raspadaju, a klape postaju manje važne).
