2. rok 2018 Flashcards
(12 cards)
Sigmund Freud.
Sigmund Freud je zagovarao biološki pogled na adolescenciju. Prema njemu, adolescencija je pripadala genitalnom stadiju te je libido bio smješten u genitalijama. Adolescenti su nepredvidivih reakcija i ponašanja, nestabilni i često u situacijama psiholoških konflikata. Kada adolescent nađe intimnog partnera, unutarnje sile steknu novi i zreliji sklad, stadij završava brakom, rađanjem i odgojem djece. Na taj način mladi ispunjavaju svoju biološku ulogu – spolna reprodukcija i opstanak vrste.
5 razvojnih zadatak Havinghursta
- Prihvatiti svoj novi izgled i voditi brigu o svome tijelu
- Postići nove i zrelije odnose s vršnjacima oba spola, steći nove socijalne vještine.
- Usvojiti maskulinu ili femininu ulogu.
- Postići emocionalnu nezavisnost od roditelja i drugih odraslih.
- Pripremiti se za profesionalno djelovanje i postizanje ekonomske neovisnosti.
Glavni hormoni hipofize
Glavni hormoni hipofize su hormon rasta i hormon koji stimulira štitnjaču na izlučivanje tiroksina. Hormon rasta je zaslužan za sav tjelesni rast koji se ne odnosi na razvoj spolnih organa i živčanog sustava. Ukoliko ne dolazi do izlučivanja hormona rasta, osoba može narasta maksimalno 130cm. Ako se poremećaj otkrije na vrijeme, osoba počne hormon primati oralno i rast se normalno nastavlja. Hormon koji stimulira štitnjaču na lučenje tiroksina je važan jer je tiroksin zaslužan za razvoj živčanog sustava te upotpunjuje utjecaj hormona rasta na tjelesni rast.
Tjelesni rast.
Tjelesni rast je označen zamahom u rastu, odnosno brzim porastom na visini i težini. Prvo se pojavljuje kod djevojčica u dobi od 10 godina, a onda kod dječaka u dobi od 12.5 godina. U dobi od 14 godina prosječni dječak je viši od prosječne djevojčice. Za većinu djevojčica razvoj završava u dobi od 16 godina, a za dječake u dobi od 17.5 godina. Tijekom adolescencije adolescenti na težini dobiju 18kg, a na visini 25cm. Kod djevojčica dolazi do dobivanja masnih stanica na nogama, rukama i trupu, dok se masne stanice kod dječaka tope i oni počnu dobivati na mišićnoj masi. Kod momaka dolazi do povećanja broja crvenih krvnih zrnaca što uzrokuje brži protok kisika od pluća do mišića, a rezultat su veće mišićne sposobnosti. Kod djevojaka nema tog porasta.
Odnos s braćom i sestrama.
Odnos adolescenata s braćom i sestrama ovisi o dobi, spolu, razlikama u godinama i redoslijedu rađanja. Odnos postaje manje intenzivan jer adolescenti na njega usmjeravaju manje pažnje, ali oni odnosi koji su bili dobri i postavljeni su na kvalitetnim temeljima prije adolescencije, ostat će dobri i tijekom adolescencije.
Prevencija zloupotrebe droge.
Istraživanja su pokazala kako je eksperimentiranje drogama tijekom adolescencije neizbježno, stoga se usmjerava na prevenciju i smanjenje rizika od nastanka štete. Kako bi zloupotreba droge bila što manja, poželjno je da se provedu intervencije koje podučavaju o opasnostima droge i sprječavaju tinejdžere na naude sebe ili drugima. Neke zajednice su organizirale prijevoz vikendom koji će im omogućiti siguran prijevoz do kuće. Također, važno je raditi i s roditeljima kako bi se smanjile obiteljski sukobi i poboljšale vještine suočavanja prije no što su djeca dovoljno stara da se počnu upuštati u eksperimentiranja. Programi koji pokazuju adolescentima kako se nositi sa stresom i usmjereni su na izgradnju vlastite kompetencije.
Poticanje školskog postignuća.
Školsko postignuće adolescenta se može povećati kvalitetnim prijateljskim odnosom u kojem će adolescent dobiti razumijevanje i podršku tijekom svladavanja prepreka. Također, autoritarni roditelji će pružiti više podrške, ljubavi i prihvaćanja svojim adolescentima što ukazuje na veću vjerojatnost za postizanje boljeg uspjeha. Roditelj također treba biti uključen u djetetovo školovanje na način da kontroliraju ocjene, ali i redovito komuniciraju s profesorima. Okolina u kojoj adolescent boravi treba biti podupiruća i topla. Ukoliko adolescent ima uz školske obveze i dodatan posao, preporuča se da se posveti samo školi jer dodatni rad smanjuje obrazovni uspjeh.
Efekti kognitivnog mišljenja.
Koristeći svoje kognitivne mogućnosti adolescenti postaju svadljivi, češće ulaze u sukobe i stava su da ih nitko ne razumije. Dolazi do pojave zamišljene publike (sva je pažnja usmjerena na njih) i osobne bajke (preuveličavanje vlastite važnosti). Pojavljuju se poteškoće prilikom donošenja svakodnevnih odluka (npr. što će obući), ali njihova je kognitivna samoregulacija bolja (bolji nadzor mišljenja iz trenutka u trenutak).
Difuzija identiteta i što iz nje proizlazi.
Difuzija identiteta označava adolescenta koji ne eksperimentira i ne istražuje mogućnosti ili alternative. Osobe nemaju jasan cilj i jasan smjer. Ne istraživanje objašnjavaju da je to za njih preteško i da ih previše prijeći. Difuzija identiteta rezultira poteškoćama u prilagodbi. Osobe mogu biti nefleksibilne, dogmatične i netolerantne.
Podstupnjevi formalnog razvoja.
- Podstupanj (A) - od 11. ili 12.g. do 14. ili 15.g.
– Nesustavno korištenje formalnih operacija
– Korištenje formalnih operacija u područjima s više iskustva
– Razumijevanje samo nekih logičnih odnosa - Podstupanj (B)- od 14. ili 15.g.
– Sustavno korištenje formalnih operacija
– Argumentirano dokazivanje tvrdnji
– Sposobnost razmišljanja o pojmovima i idejama
Razvoj emocionalne inteligencije kod adolescenata.
Dolazi do povećane svijesti o suprotnim i mješovitim osjećajima, ali i do povećanog razumijevanja osnovnih i socijalnih emocija. Adolescenti počnu razumjeti emocionalni ciklus (doživljavamo sram jer smo se prethodno bojali). Također dolazi do poboljšanja nekih dijelova samoregulacije (npr. smanjena impulzivnost), dok drugi aspekti samoregulacije ostaju jednaki (npr. fokus pažnje).
Pretpostavke formiranja identiteta.
- Doživljaj sebe kao iste osobe u različito vrijeme i u različitim situacijama
- Doživljaj da me drugi pojedinci percipiraju kao istu osobu u različito vrijeme i u različitim situacijama
- Sklad u načinu kako osoba sebe percipira i kako je percipiraju drugi
- Uspješno riješeni seksualni konflikti i prihvaćena spolna orijentacija
- Relativno uspješno riješene krize prethodnih stadija
- Ne prejako identificiranje s idolima
- Okolina koja dopušta izražavanje ego-identiteta a ne da ga sputava i onemogućuje
- Jasno oblikovana ideologija društva (shvaćena kao skup vrijednosti vezanih za političke, znanstvene i religiozne misli neke kulture)
