Aktivni i pasivni poslovi banaka Flashcards
(22 cards)
Banka kao bilanca
- Osnovna struktura bilance stanja pokazuje da je banka skup imovine, obveza i kapitala.
AKTIVA = OBVEZE + KAPITAL
KREDITI + (NEKREDITNE) INVESTICIJE = OBVEZE + KAPITAL BANKE
- FINANCIJSKI POTENCIJAL BANKE = depoziti komitenata + pribavljena sredstva + kapital
banke - KREDITNI POTENCIJAL BANKE = financijski potencijal – obvezna rezerva – rezerva
likvidnosti
Bankovni poslovi
Osnovna podjela bankovnih poslova prema bilančno – analitičkom obilježju razvrstava ih prema mjestu u bilanci odnosno prema tome da li se u nekom bankovnom poslu banka javlja kao dužnik, kao vjerovnik ili je čisti posrednik.
- Pasivni– banka preuzima obvezu dužnika – prikupljanje sredstava
- Aktivni– banka preuzima ulogu vjerovnika – plasmani i ulaganja
- Posrednički, neutralni – uslužni – banka nije niti dužnik niti vjerovnik
Prema ročnosti bankovni poslovi su kratkoročni (do godinu dana, češće do 90 dana) i dugoročni(preko
jedne godine). Kriterij ročnosti osim vremena uključuje i ekonomske funkcije bankovnih poslova. S gledišta ročnosti banke su asimetrične institucije. Njihova je bilanca kombinacija najviše kratkoročnih obveza u pasivi i dugoročnih, manje likvidnih plasmana.
Prema načelu funkcionalnosti(ekonomskoj funkciji) bankovni poslovi razvrstavaju se na: poslove mobilizacije novčanih sredstava, kreditne poslove, posredničke – komisione, vlastite i skupinu kontrolno – upravnih i evidencijskih poslova za državu, institucije nadzora banaka, deviznog režima i sl.
Bankovni poslovi (podjela)
PASIVNI
Kratkoročni
1. emisija novca
2 . depoziti po viđenju
3. zaduživanje kod drugih banaka
4. Blagajnički zapisi i druge zadužnice
Dugoročni
1. emisija dionica
2. oročeni depoziti
3. dugoročni depoziti države, javnih ustanova i institucija
4. izdavanje obveznica
5. dugoročni krediti iz inozemstva
AKTIVNI
Kratkoročni
1. kontokorentni kredit
2. eskontni - diskontni
3. lombardni kredit
4. akceptni kredit
5. avalni kredit
Dugoročni
1. Hipotekarni
2. investicijski - razvojni
3. potrošačko - konzumni
NEUTRALNI
1. Depo poslovi
2. Platni promet
3. Kupnja i prodaja VP, deviza, valuta i dragocjenih kovina za tuđi račun
Pasivni bankovni poslovi
DEPOZITNI POSLOVI
- Pravi (depositum regulare) – depoziti stvari, depo poslovi, uslužni bankovni poslovi.
- Nepravi (depositum irregulare) – depoziti novca.
Primljeni depoziti su najvažniji izvor sredstava u pasivi i najvažnija obveza svih banaka.
- Novčani depoziti su potraživanja komitenata na njihovim računima kod depozitnih – monetarnih institucija. Ugovorom o novčanom depozitu banka kao depozitar otvara račun i prima, a
deponent – depozitor na račun polaže određeni novčani iznos, čime banka stječe pravo raspolaganja položenim novcem i dužna je vratiti (!) depozit prema uvjetima utvrđenim u ugovoru.
- Depozite kod banaka ulažu građani, poslovna poduzeća, neprofitne institucije, središnja i lokalna država, javna poduzeća, druge banke i nebankovne financijske institucije te strane osobe – nerezidenti.
Prema raspoloživosti novčani depoziti kod banaka mogu biti po viđenju (transakcijski i štedni depoziti po viđenju) i oročeni (ročni, vremenski) depoziti. Depozite je moguće oročiti na neodređeno vrijeme uz otkazni rok i na određeno vrijeme (uz otkazni rok).
Prema namjeni depoziti su bez namjene ili mogu imati posebnu namjenu.
Prema vlasništvu su privatni i javni.
- Kod prikupljanja depozita banka ima trošak pasivnih kamata koje plaća deponentima i
indirektne troškove privlačenja depozita, njihovog servisiranja te trošak premija osiguranja depozita.
Depoziti po viđenju
Depozitima po viđenju – na zahtjev (a vista, demand deposits) njihov vlasnik može raspolagati bez zapreka jer su plativi “na prvi poziv”, bez prethodne najave banci.
- Depoziti po viđenju kod banaka su likvidni jednako kao gotovina ali su od nje manje sigurni jer banka može propasti.
Svi depoziti po viđenju nisu ujedno i depozitni novac, već su to samo oni koji su namijenjeni svakodnevnim plaćanjima!
a) DEPOZITI NA TRANSAKCIJSKIM RAČUNIMA
b)INOVIRANI TRANSAKCIJSKI RAČUNI
* ATS – kombinacija transakcijskog i štednog računa po viđenju
* NOW računi – kombinacija je štednog računa po viđenju i transakcijskog računa
* Depoziti malih kod velikih banaka
c)ŠTEDNI DEPOZITI PO VIĐENJU
* su nenamjenski i namjenski depoziti bez utvrđenog roka dospijeća ili ograničenja visine, koji se uvijek mogu povlačiti, dopunjavati ili konačno zatvoriti po volji deponenta. Iako su
raspoloživi na zahtjev i mogu se bez zapreka isplatiti u gotovini, nisu depozitni novac jer su netransakcijski, namijenjeni su štednji (!) i ne mogu se koristiti za svakodnevna plaćanja.
* Štednja po viđenju tradicionalno se vodi na štednim knjižicama na ime ulagača u koje se
upisuju izvršene uplate i isplate.
* Štednja po viđenju danas je izgubila na značenju u odnosu na ostale vrste depozita.
Depoziti na transakcijskim računima
Na transakcijskim računima nalazi se depozitni novac!
- Depozitni (žiralni, bankovni, knjižni, skripturalni) novac čine slobodna i na zahtjev raspoloživa novčana sredstva na transakcijskim računima kod banaka i drugih kreditnih institucija koja njihovi
vlasnici mogu bez ikakvih ograničenja koristiti za plaćanja robe i usluga, za podmirenje novčanih obveza ili ih mogu bez zapreka i gubitaka zamijeniti za gotovinu.
- Depozitni novac je ravnopravan gotovini, zamjenjiv (fungibilan) za gotovinu i ima sve njezine funkcije ali je od nje danas daleko važniji. Bezgotovinska plaćanja depozitnim novcem obavljaju se preko transakcijskih računa.
- Primarni (izvorni, pasivni, pokriveni) depoziti formiraju se uplatom gotovine, prijenosom ranije formiranog depozita s računa na račun i naplatama mjenica, čekova i drugih vrijednosnica. Njima se količina depozitnog novca ne povećava već se gotovina preobražava u depozitni novac ili on mijenja vlasnika. Izvor primarnih depozita je nefinancijski sektor.
- Sekundarni (izvedeni, aktivni, nepokriveni) depoziti nastaju odobravanjem kredita, otkupom
plemenitih metala, deviza i drugih stranih sredstava plaćanja, a izvor su im depozitne –
monetarne institucije. Odobravanjem kredita banke kreiraju sekundarne depozite.
Transakcijski računi postoje kao čekovni, tekući i žiro računi.
- Čekovni računi (checkable, checking accounts) služe kao transakcijski računi u SAD i V. Britaniji gdje je još uvijek rašireno korištenje čekova.
* Tekući račun(current account) je poseban račun preko kojeg se kronološki knjiže odobrenja i zaduženja proizašla iz poslovnog odnosa banke i njenog komitenta, s povremenim obračunima dugovnih i potražnih stavki. Tekući računi građana služe plaćanju, ali se preko njih između građana i banke uspostavlja i kreditni odnos (prekoračenje po tekućem računu).
* Žiro računi su transakcijski računi poduzeća, banaka i ostalih financijskih institucija, središnje i lokalne države, državnih fondova, javnih poduzeća, neprofitnih institucija, građana i stranih
osoba kod banke.
Oročeni (ročni) štedni depoziti
Oročeni štedni depoziti imaju izrijekom utvrđen rok dospijeća do kojeg se deponent odriče raspolaganja novčanim sredstvima u depozitu.
- Kod depozita oročenih na određeno vrijeme vlasnik se odriče njihove upotrebe na ugovoreno vrijeme od početnog dana – 30, 60, 90, ili 180 dana, rijetko duže od 36 mjeseci i koristi ga tek istekom tog vremena.
- Depoziti na neodređeno vrijeme uz otkazni rok mogu se povući tek nakon protoka ugovorenog roka od pismene obavijesti o otkazu depozita.
- Oročeni depoziti nisu prenosivi na treću osobu pa su nelikvidni i neutrživi. U pravilu su
nerazročivi što daje sigurnost banci. Nose višu kamatnu stopu u odnosu na druge depozite,
koja raste s dužinom roka oročavanja.
- Najvažniji su oročeni depoziti stanovništva.
- Inovacije oročenih depozita: Certifikat o depozitu (CD) – prenosiva zadužnica banke kojom ona pribavlja kratkoročna ili dugoročna novčana sredstva (razlika od standardnog bankovnog depozita: može se lako i brzo unovčiti na sekundarnom tržištu)
Nedepozitne obveze banaka - pribavljena sredstva
-
PRIMLJENI KREDITI:
- Sredstva pribavljena od drugih domaćih banaka i financijskih institucija (međubankovno financiranje) su sekundarni, kratkoročni i promjenjivi izvor banaka kojeg one koriste za povremene ili sezonske potrebe za likvidnošću.
Kratkoročni krediti primljeni od drugih banaka su:
- Prekonoćni krediti, “fed funds”,
- Repo poslovi (“Sporazumi o reotkupu”; “Repurchase Agreements”).
- Međusobne kreditne linije banaka, kreditiranje po tekućim računima (kontokorent), reeskontni, relombardni, revolving (post) krediti i sl.
- Trgovanje bankovnim akceptima
Krediti od središnje banke
- Kada potrebna likvidna sredstva ne uspiju pribaviti na novčanom tržištu, banke uzajmljuju na “diskontnom prozoru” od središnje banke kao “pozajmljivača u krajnjoj nuždi”. Banke se kod središnje banke zadužuju kroz reeskont, relombard, ponekad kroz selektivne kredite, a središnje
banke imaju i posebne kredite za kratkoročnu ili dugoročniju prilagodbu likvidnosti banaka.
-
ZADUŽIVANJE U INOZEMSTVU
- Osim za račun svojih komitenata, banke se i same zadužuju kod stranih banaka, izvoznih
agencija, međunarodnih kreditnih institucija.
- Uključena i dugoročna sredstva međunarodnih razvojnih institucija kao što su Svjetska banka, EBRD, EIB, IFC, IDA za financiranje razvojnih projekata komitenata banaka.
- Hrvatske banke do nedavno su najviše uzimale financijske kredite ili primale depozite od većinskih stranih vlasnika za financiranje domaće kreditne potražnje, ali se iznos tog izvora razduživanjem banaka stalno smanjuje. -
EMISIJA ZADUŽNICA
- Blagajničkih zapisa, obveznica, štednih certifikata, vlastitih mjenica na domaćem i inozemnom tržištu
- Hrvatske banke rijetko koriste ovaj oblik financiranja (oko 1% obveza), ali u izvorima sredstava banaka u Europi i drugdje ovaj način pribavljanja sredstava postaje sve značajniji.
Kapital banke 1
Funkcije kapitala u bankama su:
* Kapital je uvjet za osnivanje, omogućava početak rada i održivi rast banke. Iz kapitala banka kupuje poslovne prostore, opremu i drugu materijalnu imovinu koja joj omogućuje poslovanje s financijskom imovinom.
* Odgovarajuća veličina kapitala jamči („jamstveni“- „jamčevni“ kapital) stabilnost banke, stvara pozitivan stav javnosti i pridonosi njezinoj reputaciji.
* Propisivanjem minimalne adekvatnosti kapitala, preko multiplikatora kapitala određena je i veličina banke i njezin rast. Održivi rast banke moguć je samo uz istodobno povećanje kapitala.
* Kapital služi apsorpciji mogućih gubitaka i štiti banku od neočekivanih gubitaka iz loših
plasmana koje nije moguće pokriti iz tekućeg poslovanja.
* Visina kapitala upućuje na „snagu“ i „zdravlje“ banke jer određuje mogućnosti kreditiranja i rizike koje banka smije preuzimati.
* Kapital služi kao zaštita za neosigurane depozite. Što je kapital veći u odnosu na neosigurane depozite, to je veća zaštita takvih depozita.
* Veličina kapitala utječe na pokazatelje profitabilnosti ulaganja dioničara.
Kapital banke 2
- Obveze banaka višestruko premašuju njihov kapital!
- Najveći iznos kapitala banka pribavlja početnom i naknadnim emisijama običnih dionica i zadržavanjem ostvarene dobiti.
- Iako se ne klasificira kao obveza, kapital je trajna obveza banke koja ne dospijeva dok
god banka postoji, tj. dospijeva tek pri njenoj likvidaciji. - Kapital je kvalitetan i stabilan dugoročni izvor financiranjana koji se ne izdvaja obvezna rezerva i kod kojeg ne postoji rizik likvidnosti.
- Skuplji je izvor financiranja od duga pa se njegova visina uobičajeno drži neznatno iznad minimalno propisane.
- Kapital se može držati i osjetno visim od propisanog, kada uprava banke zna da su rizici viši, zato što želi steći povjerenje javnosti i kada to zahtijevaju nadzorna tijela ili kreditne agencije.
- Manje banke uobičajeno drže višu razinu kapitala, nego velike jer se velike lakše mogu zadužiti na tržištu.
Vrste kapitala banke
Osnovni kapital banke (equity, dioničarski, primarni, vlasnička glavnica) kompozicija je običnih dionica i nekumulativnih povlaštenih dionica, kapitalne dobiti od vlastitih dionica, dobiti iz tekuće i
proteklih godina, kapitalnih rezervi, rezervi za opće bankovne rizike i ostalih nedužničkih
instrumenata koji mogu poslužiti za pokriće gubitaka banke.
Dopunski(sekundarni, suplementarni) kapital uključuje manje važne izvore – kumulativne i neke povlaštene dionice, instrumenti podređenog – hibridnog duga i rezervacije za kreditne gubitke.
* Za svrhe nadzora banaka definira se regulatorni kapital, kao zbroj osnovnog i dopunskog kapitala.
- Za osnivanje banke zadržana je obveza osiguranja inicijalnog kapitala od najmanje 5 milijuna eura (40 milijuna kuna).
Kapital banke 3
- Nastojeći ograničiti banke u prihvaćanju nerazumnih i neprihvatljivih rizika, regulatori su im propisali obvezu održavanja minimalnih stopa adekvatnosti kapitala !
- Banka je dužna osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu, složenosti usluga koje obavlja i rizicima kojima je izložena u pružanju tih usluga.
- Najmanji dopušteni omjer regulatornog kapitala (“Risk – Based Capital”) i rizične aktive banaka je 8%, s tim da se nacionalnim propisima može utvrditi i viša stopa.
- Zakon definira i obvezu održavanja potrebnog kapitala kroz više različitih razina, nazvanih zaštitni slojevi kapitala (12%, 12,5% ili 14%).
Akrivni bankovni poslovi
Plasmani banaka ovise o:
– veličini mobiliziranih sredstava,
– stanju privrede,
– novčanoj politici središnje banke,
– ponudi i potražnji za kreditima,
– konkurenciji,
– kreditnoj sposobnost i bonitetu zajmotražilaca,
– rizicima sadržanim u plasmanima i potrebama okruženja u kojem banka djeluje.
Politika plasmana obuhvaća određivanje vrsta kredita, odnosa kredita i nekreditnih ulaganja,
pravce sektorskog, granskog i namjenskog usmjeravanja sredstava, opće i posebne uvjete kreditiranja, metode izbora najpovoljnijih zajmotražilaca, prihvatljive rizike, visinu kamatnih stopa i naknada po kreditima, kreditne procedure.
- Kreditni poslovi banaka
- Investicije banaka
Kreditni poslovi banaka
- Zbog važnosti kredita u poslovanju banaka, filozofija upravljanja bankom često se svodi na
upravljanje njezinim kreditnim poslovanjem - Krediti u prosjeku čine 60% imovine banaka, a od odobrenih kredita banke ostvaruju 50%-70% prihoda
- Krediti su visoko personalizirani, izravni, bilateralni odnos između banke i kreditnog dužnika
- Krediti nose i najviše rizika za banku
- Viši rizici nose i više prihode, ali potencijalno i veće gubitke
- Krediti su nelikvidniji od investicija – ulaganja u vrijednosne papire
- Odobravanje kredita je složenije, troškovno skuplje i vremenski zahtjevnije te zahtijeva servis i praćenje – zahtijeva posebna znanja, iskustvo i sposobnost menadžmenta
- Propast banaka najčešće je povezana s lošim kreditnim portfeljem.
“Svatko može odobriti kredit, ali ga bankar mora i naplatiti”
Investicije banaka
Nekreditna ulaganja banaka osciliraju po udjelu i obuhvaćaju do 40% aktive banaka. Investicijski portfelj banke u širem smislu obuhvaća sve nekreditne plasmane, a u užem smislu ulaganja u vrijednosne papire.
* Ulaganja u vrijednosnice
* Gotovina i depoziti kod središnje banke
* Potraživanja na računima drugih banaka
* Materijalna imovina
* Devizni plasmani
* Većinski udjeli
* Ostala aktiva
USLUŽNI, IZVANBILANČNI POSLOVI I NEKAMATNI PRIHODI BANAKA
Uslužnim (neutralnim, posredničkim) poslovima banke pružaju usluge svojim komitentima i za to naplaćuju naknade i provizije. Kod ovih poslova banka nije ni dužnik niti vjerovnik već je posrednik i opunomoćenik komitenta. Uslužni poslovi su najstariji bankovni poslovi povezani s
naravi banaka i njihovim pasivnim i aktivnim poslovima.
Komisioni i mandatni poslovi
Najvažniji uslužni poslovi banaka su:
1 .posredovanje u domaćem i međunarodnom platnom prometu,
2. čuvanje i upravljanje vrijednostima (depo poslovi),
3. kupovanje i prodavanje vrijednosnih papira, deviza, valuta i dragocjenih kovina za tuđi račun,
4. odobravanje jamstava - garancija i posredovanje kod izdavanja vrijednosnih papira,
5. otvaranje akreditiva i izdavanje kreditnih pisama.
Depo poslovi
Depo posao (ostava) je uslužni posao čuvanja i upravljanja pokretnim stvarima („pravi“ - nenovčani
depoziti).
- Ugovorom o ostavi banka se obvezuje da će primljenu stvar čuvati i vratiti je po isteku ugovorenog roka.
- Banka u ovim poslovima nije niti dužnik niti vjerovnik već prima na čuvanje (zatvoreni depo posao), a nekada i na upravljanje vrijedne pokretnine (otvoreni depo posao), a za uslugu čuvanja naplaćuje naknadu. U našoj praksi razlikuju se ugovor o sefu i ugovor o položenju vrijednosnih papira.
Ugovorom o sefubanka domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama uz naknadu iznajmljuje metalnu kazetu (sef) za razdoblje od jednog, tri mjeseca ili godinu dana. “Zatvoreni depozit”.
Ugovorom o položenju vrijednosnih papira banka preuzima vrijednosne papire radi čuvanja i upravljanja i za to naplaćuje naknadu.”Otvoreni depozit”.
Posredovanje u domaćem i međunarodnom platnom prometu
- Najvažniji uslužni posao banaka
- Obuhvaća naplate i plaćanja za druge u zemlji i u inozemstvu uključujući internetska plaćanja, bankomate, POS terminale, kreditne/debitne kartice, korespondentsko bankarstvo, vođenje platnih sustava, pribavljanje informacija.
Važnije ostale usluge banaka
- Usluge uz depozitno i kreditno poslovanje
- Investicijske i savjetničke usluge
- Povjerbene (fiducijarne, trust) usluge
- Usluge uz izvoz i uvoz
Izvanbilančni poslovi
Osim naknada i provizija (tarifa naknada za usluge banke) iz tradicionalnih uslužnih poslova (“commision business”), današnje banke ostvaruju sve veće nekamatne prihode i brojnim izvanbilančnim poslovima.
- Izvanbilančni financijski instrumenti predstavljaju moguća potraživanja i obveze koji nisu izravno uključene u pasivu ili u aktivu bilance banke već se vode kao izvanbilančne stavke. To
su uvjetne, potencijalne obveze i potraživanja koja se uključuju u bilancu tek ako nastupe.
- Najvažniji izvanbilančni poslovi banaka: kreditni sporazumi – obećanja kreditiranja u budućnosti (okvirni krediti, ugovorene a neiskorištene kreditne linije, revolving krediti) i trgovanje derivativima (opcije, zamjene – swap, terminski ugovori – forward, ročnice – futures, waranti).
- Obuhvaćaju i izdavanje garancija, otvaranje nepokrivenih akreditiva, mjenična i druga jamstva, bankovni akcepti, komercijalna kreditna pisma, varanti, obećanja kupnje i prodaje deviza, neizvršeni ugovori o financijskom najmu i otkupu potraživanja.
Razlozi širenja uslužnih poslova:
- Rast konkurencije ima za posljedicu smanjenje kamatne marže i kamatnih prihoda banke
- Sve stroži regulatorni zahtjevi za adekvatnošću kapitala vezani uz rizike s kreditnim plasmanima
- Informatički i komunikacijski napredak
- Banke povećavaju nekamatne prihode pružanjem sve više i usluga povezanih uz kreditne i depozitne poslove
- Interes uprave: računovodstveni pokazatelji profitabilnosti uzimaju u obzir rizičnost plasmana, pa menadžment banke neto dobit koja se koristi u njihovom izračunu, povećava manje rizičnim uslužnim poslovima
