Središnje bankarstvo Flashcards
(20 cards)
Središnja banka
Središnja, centralna, emisijska banka, “banka banaka”
* Značajne razlike u odnosu na ostale financijske institucije
Najvažnija monetarna financijska institucija i vrhovna novčana vlast svake države:
* Primarna emisija
* Vođenje monetarne politike
* “The lender of last resort” – kreditni oslonac banaka
Uloga i značenje središnjih banaka
Izborom monetarne politike utječe na stanje u cijelom gospodarstvu:
1. Utječe na visinu kamatnih stopa i razinu novca u opticaju – kreditnu aktivnost banaka
(monetarnih institucija)
2. Trošak zaduživanja (financiranja) građana, poduzeća,…. (cijene zadužnica, a neizravno i na cijene dionica)
3. Iznos raspoloživog dohotka
4. Razinu agregatne potražnje i zaposlenosti
5. Razinu cijena
6. Razinu inflacije
Zadaci središnjih banaka
Osnovna zadaća: održavanje stabilnosti cijena, tj. prihvatljivih stopa inflacije
* ECB – “oko 2%” (srednji rok)
* FED – “ne više od 2%”
Mogući i dodatni ciljevi
* FED – maksimalna zaposlenost i ravnoteža dugoročnih kamatnih stopa
* Visoka zaposlenost, visoke stope rasta BDP-a, povećanje izvoza, visok stupanj konkurentnosti, stabilnost kamatnih stopa i financijskih tržišta,…
Zašto stabilnost cijena
“Ona razina cijena koja je dovoljno stabilna da očekivanja promjena cijena neće postati važan čimbenik u ekonomskim odlukama”.
* Niska inflacija – najveći doprinos novčane politike rastu privrede
* Lakše donošenje odluka o potrošnji, štednji i investicijama
* Veća alokativna učinkovitost financijskog sektora
* Predvidivost plaća i troškova
* Umjereni porast cijena potiče ekonomski rast
“Inflacija nastaje kada na tržištu nema na raspolaganju toliko roba i usluga koliko netko
može otisnuti (u stvarnosti emitirati) novca, pogotovo u kraćem vremenu.”
Neovisnost središnje banke
Neovisna o aktualnoj političkoj vlasti
- Glavni argument: “politički ekonomski ciklusi”
* Fiskalni i monetarni kanal
* Predizborna godina – poticanje ekspanzivne monetarne politike
* Zanemarivanje dugoročnih posljedica
Komponente neovisnosti
* Funkcionalna neovisnost (instrumenti)
* Institucionalna neovisnost
* Osobna neovisnost (uprava)
* Financijska neovisnost
Stvarna neovisnost – manja od službene
- “Neovisna unutar države, a ne od države”
Neprofitna institucija
- Emisijska dobit (seigniorage)
Funkcije središnjih banaka
1. REGULIRANJE KOLIČINE NOVCA U OPTJECAJU I KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA
Cilj novčane politike: porast količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka za potrebe rastuće ekonomije (uz stabilne cijene!)
- Novčana masa: gotov novac izvan depozitnih institucija i depozitni novac
Sekundarna emisija novca
* Kreditna aktivnost banaka – kreditni potencijal
* Utjecaj središnje banke: kvantitativnim (općim) instrumentima i kvalitativnom
(selektivnom) kreditnom politikom
Instrumenti (Obvezna pričuva, Otvoreno tržište, Diskontna politika, itd.)
2. Održavanje likvidnosti kreditnih institucija
* Krizna vremena – sprečavanje “juriša na banke”
* “Posljednje kreditne utočište“ ili “kreditor u krajnjoj nuždi”
* Povijesno putem pristupa diskontnom prozoru
3. Održavanje međunarodne likvidnosti zemlje
* Uravnoteženje bilance plaćanja (intervencije na deviznom tržištu, međunarodne pričuve,…)
4. Nadzor nad kreditnim institucijama
* Prudencijalni nadzor
* Cilj: stabilnost bankovnog sustava i sprečavanje propadanja banaka
* “On site“ i “Off site” kontrola
5. Izdavanje novčanica i kovanog novca
Ekskluzivno pravo središnjih banaka
* Puštanje/povlačenje gotovine iz prometa – preko depozitnih institucija
6. Financijski servis države i banaka
* “Bankar države” i “bankar banaka”
7. Odgovornost za učinkovitost platnog sustava
8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja informacija
HNB
Vrhovna monetarna vlast i središnja banka od 1991. godine
- Usporediva sa središnjim bankama razvijenih suverenih država
Temeljna zadaća: održavanje stabilnosti cijena
- Ne isključuje i druge ciljeve
U vlasništvu Republike Hrvatske
- Samostalna i neovisna u obavljanju poslova
- Odgovorna Hrvatskom saboru
- Revizija poslovanja: neovisni vanjski revizori i Državni ured za reviziju
Osnovne funkcije HNB-a
- Utvrđivanje i vođenje novčane i devizne politike
- Držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama
- Izdavanje novčanica i kovanog novca
- Nadzor, osnivanje, ukidanje i regulacija banaka
- Vođenje računa i platnog prometa banaka
- Ustrojavanje i unapređivanje platnog prometa
- Financijski poslovi za državu
- Podzakonsko reguliranje iz područja njene nadležnosti
Monetarna politika
Monetarnu politiku Europske monetarne unije (EMU) provodi Eurosustav.
- Eurosustav se sastoji od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka (NSB) zemalja članica EU-a čija je valuta euro. Hrvatska narodna banka od 1. siječnja 2023. dio je Eurosustava.
Osnovni cilj Eurosustava jest održavanje stabilnosti cijena.
- vijeće ESB-a smatra da se stabilnost cijena najbolje održava ciljanjem inflacije od 2% u srednjoročnom razdoblju.
Provođenje monetarne politike Eurosustava zasniva se na dva principa:
- odluke donosi Upravno vijeće ESB-a
- odluke provode NSB-ovi zemalja članica EU-a čija je valuta euro.
HNB provodi monetarnu politiku Eurosustava na području RH.
Operativni okvir monetarne politike Eurosustava obuhvaća:
- operacije na otvorenom tržištu
- stalno raspoložive mogućnosti
- minimalne pričuve i
- smjernice buduće monetarne politike.
Održavanje likvidnosti banaka
Putem aktive i pasive
* Prodaja deviza, vrijednosnih papira, drugih oblika imovine
* Povećanje depozita, zaduživanje na novčanom tržištu
* Upravljanje likvidnošću – dužnost samih banaka
* HNB – pomoć održavanju likvidnosti solventnih banaka
* “Pozajmljivač u krajnjoj nuždi”
* Utjecaj putem regulatornih propisa
Devizna politika
Devizna politika i održavanje likvidnosti u plaćanjima s inozemstvom
1. Mjere i politike kojima HNB osigurava opću likvidnost prema inozemstvu: mjere devizne politike, politika međunarodnih pričuva i trgovanje na deviznom tržištu
2. Kreditni odnosi s inozemstvom
3. Reguliranje načina plaćanja s inozemstvom i organizacija međunarodnog platnog prometa
4. Devizna kontrola i nadzor
Strana sredstva plaćanja: devize, strana gotovina, čekovi i ostali financijski instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.
* Devize: novčana potraživanja od inozemstva, a strana gotovina (novčanice i kovanice) su novčana potraživanja od inozemne središnje banke ili od države koja je gotovinu izdala.
* Devize (širi smisao): potraživanja prema inozemstvu koja glase na stranu valutu kao i sve vrste efektivnog (gotovog) stranog novca, osim kovanog zlatnog novca.
Međunarodne(devizne) pričuve
Inozemna imovina pod kontrolom i na raspolaganju monetarnoj vlasti s ciljem:
- Osiguranja međunarodne likvidnosti zemlje u uvjetima interne konvertibilnosti eura (do 31.12.2022. kune)
- Financiranje neravnoteže u bilanci plaćanja
Osnovni kriteriji upravljanja:
1. Sigurnost(niska izloženost rizicima)
2. Likvidnost (brza dostupnost), a tek potom
3. Rentabilnost (ostvarivanje odgovarajućih prinosa).
Kriteriji upućuju na ulogu međunarodnih pričuva: u slučaju nužde trebaju biti odmah dostupne
- Obraniti stabilnost tečaja domaće valute
- Premostiti neusklađenost u međunarodnim plaćanjima zemlje
HNB upravlja međunarodnim pričuvama koje čine:
- Potražna salda plativa u konvertibilnoj stranoj valuti na računima HNB kod stranih središnjih banaka, međunarodnih financijskih institucija ili kod izabranih prvoklasnih stranih banaka;
- Visokokvalitetne mjenice, potvrde o depozitu i dužničke vrijednosne papire koji glase na konvertibilnu valutu;
- Posebna (specijalna) prava vučenja HNB kod Međunarodnog monetarnog fonda;
- Monetarno zlato, plemenite kovine i drago kamenje;
- Novčanice i kovanice u konvertibilnoj stranoj valuti;
- Terminski, repo, obratni repo i opcijski ugovori u konvertibilnoj valuti sklopljeni s prvoklasnim ugovornim stranama.
Međunarodne pričuve nakon uvođenja eura
- Povijesno, pričuve su bile u funkciji stabilizacije deviznog tečaja kune (80 % euri)
- Najveći dio imovine i ukupnih prihoda HNB-a (95 %)
- Uvođenjem eura, imovina u eurima postaje imovina u domaćoj valuti – euru
- Potrebe Eurosustava za držanjem međunarodnih pričuva znatno manje od većine zemalja zbog relativno velikog i zatvorenog valutnog područja
- Dijelom međunarodnih pričuva upravlja Europska središnja banka, a dijelom nacionalne središnje banke
- Dio kojim upravlja ESB: središnje banke prenose dio svojih pričuva
- Najveći dio međunarodnih pričuva do uvođenja € (95 %) postat će nemonetarna financijska imovina
Upravljanje financijskom imovinom nakon uvođenja eura
- Upravljanje financijskom imovinom i dalje ostaje u nadležnosti HNB-a
- Ne smije remetiti provođenje zajedničke monetarne politike
- HNB mora poštovani određena pravila i ograničenja te o transakcijama izvještavati ESB
- HNB u monetarnu uniju donosi svu svoju financijsku imovinu, uključujući i međunarodne pričuve
- Zabrana monetarnog financiranja (vrijedi već od pristupanja EU)
- Zabrana izravnog kreditiranje javnog sektora, kupnje dužničkih instrumenata javnog
sektora,… - Zarada od upravljanja nemonetarnom imovinom pripada nacionalnim središnjim bankama
Nadzor nad kreditnim institucijama
- Započeo 1993. godine
- Nadležnost: supervizija kreditnih institucija i donošenje podzakonskih propisa radi nadzora
- Cilj: održavanje povjerenja u bankovni sustav te njegove sigurnosti i stabilnosti.
- Zakon o HNB-u i Zakon o kreditnim institucijama + prudencijalne odluke HNB-a te nadnacionalni
prudencijalni standardi
Sektor bonitetne regulative i supervizije - “On site” – izravni, neposredni nadzor u bankama
- “Off site” – nadzor dostavljanjem podataka i izvješća
Poslovi s bankama
- Dopusnice za rad banaka
- Kontrola i nadzor banaka
- Odobravanje kredita bankama
- Vodi račune banaka
- Usluge platnog prometa (HSVP, NKS)
- Prodaja državnih vrijednosnica bankama
- Skrb za vrijednosnice koje služe kao kolateral kod odobravanja kredita bankama
Platni promet
Regulacija, unapređenje i nadzor nad platnim sustavom u zemlji
- Platni promet su od bivšeg Zavoda za platni promet preuzele poslovne banke, a međubankovna poravnanja plaćanja obavljaju se u HNB-u.
* Travanj 1999.: Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP) (Izvršenje međubankovnih plaćanja na računima banaka u HNB-u)
* Veljača 2016.: TARGET2-HR (Platni sustav za namiru platnih transakcija u eurima u realnom vremenu na bruto načelu.)
* Veljača 2001.: Nacionalni klirinški sustav (NKS) (Međubankovni sustav za obavljanje malih plaćanja)
* Lipanj 2016.: EuroNKS
* Veljača 2020.: NKSInst (Platni sustav koji omogućuje izvršenje instant kreditnih transfera)
* Siječanj 2023.: EuroNKSInst
Odnosi s državom
Hrvatska narodna banka preuzela je ulogu:
* Bankara,
* Fiskalnog agenta i
* Gospodarskog savjetnika RH
Stalna suradnja između Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija pridonosi uspješnosti monetarne i fiskalne politike
* Koordinirano djelovanje, stalna razmjenu informacija i međusobno savjetovanje
* HNB treba biti konzultirana o pitanjima makroekonomske politike, državnih fiskalnih planova, planiranju državnog proračuna,…
Zabrana kreditiranja države
* Važan doprinos autonomiji
* Zabrana izravnog ili posrednog odobravanja kredita državi
* Moguća kupovina državnih zadužnica samo na sekundarnom tržištu (politika otvorenog tržišta)
Aktivnosti HNB-a nakon uvođenja eura
- Aktivno sudjeluje u oblikovanju i provođenju zajedničke monetarne politike europodručja
- Guverner postaje punopravni član Upravnog vijeća ESB-a
- Hrvatske banke i dalje nastavljaju poslovati izravno s HNB-om
- Samostalno provođenje makroprudencijalne politike
- Provođenje nadzora banaka u suradnji s ESB-om
- HNB i dalje osigurava upravlja međunarodnim pričuvama, osigurava funkcioniranje platnog prometa,
izdaje i obavlja opskrbu novčanicama i kovanicama eura, prati i provodi statistiku, prati provedbu zaštite potrošača,…
