Financijski sustav Flashcards
(23 cards)
Što je financijski sustav
“Financijski sustav ukupnost je nositelja ponude i potražnje novčanih sredstava, financijskih oblika – instrumenata u kojima su utjelovljena novčana potraživanja, raznolikih financijskih institucija, tokova i tehnika koji, objedinjeni pravnim normama i regulacijom, omogućavaju trgovanje novcem i novčanim viškovima, određujući pri tom cijene financijskim proizvodima – u prvom redu kamatne stope i prinose i utječu na očekivanja o financijskim i ekonomskim kretanjima u budućnosti.”
Najvažniji cilj regulacije je održati povjerenje u financijski sustav jer je on utemeljen na fiducijarnom monetarnom sustavu.
Financijski sustav u širem smislu
- podrazumijeva monetarni i fiskalni sustav i politiku, financijske institucije i tržišta, financiranje poduzeća što predstavlja najvažniji dio gospodarskog sustava svake zemlje, čiji je zadatak da optimalnom alokacijom resursa maksimizira blagostanje ukupnog društva i svakog pojedinca.
Financijski sustav i gospodarski razvoj
- Brojna istraživanja dokazala su visoku korelaciju između razvijenosti financijskog sektora i razvoja (rasta) nacionalnih ekonomija – što je financijski sektor razvijeniji, gospodarstvo je djelotvornije;
- Što je razvijeniji financijski sektor, viši je i udjel korištenja tuđih izvora tj. eksternog financiranja privrede;
- Raspoloživost kredita je najvažnija funkcija koju osigurava financijski sustav;
- Neizravni su učinci još puno veći, a banke (i druge financijske institucije) ih ostvaruju :1. mobilizacijom štednje za produktivna ulaganja; 2. financiranjem kapitalnih ulaganja kojima se povećava produktivnost; 3. jačanjem trgovačkih i poslovnih veza unutar i izvan zemlje; 4. proširivanjem ulagačkih mogućnosti na financijskom tržištu; 5. reduciranjem rizika.
Dvije osnovne funkcije su:
-
TRANSFERNA FUNKCIJA (prijenos sredstava)
- Primarni je zadatak financijskog sustava mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao zajam i prenijeti ih – transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili za ulaganja. -
ALOKATIVNA FUNKCIJA (efikasno usmjeravanje sredstava)
- Alokativna efikasnost pridonosi ostvarivanju ciljeva:
a) štedišama – osigurava im povrat uloženih sredstava i najviši prinos;
b) financijskim posrednicima – profitabilno poslovanje i izbjegavanje gubitaka zbog nenaplativih potraživanja;
c) korisnicima (dužnicima) izbor profitabilnih i za njih korisno eliminiranje ekonomski neprihvatljivih među kandidiranim poslovnim projektima;
d) društvu – usmjeravanje raspoloživog novčanog kapitala u one grane i djelatnosti koje osiguravaju razvoj i ostvarivanje gospodarsko – političkih ciljeva.
Ostale funkcije financijskog sustava
- Štedna funkcija
- Funkcija likvidnosti
- Kreditna funkcija
- Funkcija plaćanja
- Gospodarsko-političke funkcije
- Preuzimanje rizika
- Funkcija očuvanja kupovne moći
- Funkcija ovlaštenog nadzornika (monitoring)
- Međugeneracijski prijenos štednje
NOVČANOSUFICITNI I NOVČANODEFICITNI SEKTORI
Institucionalni sektori:
* Stanovništvo (neto pozajmljivači)
* Poduzeća (neto uzajmljivači)
* Država (neto uzajmljivač)
* Inozemstvo
* Financijske institucije
- Sektori ponude i potražnje novčanih sredstva
- Novčanodeficitne jedinice / novčanosuficitne jedinice
baš i nisam sigurna kaj bi ovaj slajd trebao predstavljati, al eto
Financijska imovina
Financijsku imovinu čine potraživanja na nečiji novac u budućnosti.
- Svaka imovina ne mora biti i nečija obveza, ali financijska imovina je uvijek nečije potraživanje i istodobno nečija obveza !
Financijska imovina drži se u tri oblika:
1. Novac je najvažnija financijska imovina;
2. Ulaganja u vlasničke instrumente, tj. u trajni kapital (“equity”) poduzeća, čime se stječu potraživanja na dio vlasništva i dio dobiti poduzeća. Vlasnički udjeli su, za razliku od kreditnih instrumenata, obveze koje ne dospijevaju do likvidacije poduzeća.
3. Kreditni instrumenti koje predstavljaju krediti i zadužnice. Kreditima i zadužnicama kreira se najveći broj i vrijednost financijskih instrumenata.
Individualni i institucionalni investitori
Pojam institucionalnih investitora obuhvaća institucije koje kupuju najveći dio vrijednosnica na financijskim tržištima. Za razliku o pojedinaca – individualnih investitora, u stanju su disperzirati rizik formirajući raznovrsnu strukturu ulaganja, utjecati na cijene i na ostale uvjete na tržištu. Lakše zadovoljavaju uvjet sigurnosti pa su orijentirane na rast kapitala ili tekućih prinosa.
- Najvažniji institucionalni investitori su investicijski fondovi, banke, društva za osiguranje, mirovinski fondovi, zaklade, sindikalni fondovi i sl.
Bonitet, kreditna sposobnost
Bonitet označava kvalitetu, pouzdanost, poslovnu i posebno kreditnu sposobnost pravnih i
fizičkih osoba.
- Informacije i saznanja o potencijalnom poslovnom partneru ili o promjenama
poslovnog statusa dosadašnjih partnera olakšavaju donošenje odluka o prihvaćanju poslova, preko uočenog rizika utvrđuje se cijena, ocjenjuje sigurnost naplate, odlučuje o odobravanju kredita.
U kreditnim poslovima, odlučujuća je ocjena kreditne sposobnosti – sposobnosti kreditnog dužnika da preuzete obveze isplati u ugovorenim iznosima i rokovima.
- Ocjenjivanjem kreditne sposobnosti procjenjuje se kreditni rizik kao vjerojatnost neplaćanja (“default”) dužnika po kreditnim obvezama.
Kreditni rejting
Individualnim ulagačima važna je ocjena rizičnosti financijskih posrednika kojima povjeravaju svoj novac, a još im je važnija, zbog više rizičnosti, ocjena kreditne sposobnosti poduzeća kod direktnog financiranja.
Financijske institucije ispituju kreditnu sposobnost posebnim sustavima bodovanja (“credit scoring”) i vlastitim kreditnim analizama.
Rejting agencije su poduzeća specijalizirana za ocjenjivanje boniteta i kreditne sposobnosti sudionika financijskog tržišta. Rejting agencije analiziraju i formalno rangiraju bonitet nefinancijskih poduzeća, financijskih institucija i država kao pravnih entiteta, ocjenjuju kreditnu sposobnost
dužnika kod odobravanja kredita ili, češće, kod emisija zadužnica utvrđuju kreditni rizik pojedinih emisija zadužnica.
- najpoznatije : Standard & Poor’s Corporation, Moody’s Investors Service,
Fitch Investor’s Service IBCA, Dun and Bradstreet, Euromoney…
Izravno ili direktno financiranje
Direktno financiranje predstavlja ustupanje novčanog kapitala od strane novčano suficitnih jedinica kao krajnjih pozajmljivača izravno novčano deficitnim jedinicama kao krajnjim uzajmljivačima bez
posredničke uloge financijskih institucija – ne mijenjaju se originalna potraživanja u neka drukčija potraživanja.
- Takvi instrumenti predstavljaju izravna potraživanja prema deficitnim jedinicama, a nazivaju se primarnim (direktnim) potraživanjima ili primarnim (direktnim) obvezama.
- U razvijenim zemljama izravno financiranje obuhvaća do 30% ukupnog eksternog financiranja, dok je u nerazvijenim zemljama ono minimalno ili i ne postoji.
Financijsko posredovanje
Financijsko posredovanje (financijska intermedijacija) je način prijenosa novčanih sredstava od novčano suficitnih novčano deficitnim jedinicama preko financijskih posrednika ili intermedijara.
- Financijski posrednici kupuju od deficitnih jedinica direktna financijska potraživanja jednih karakteristika i preobražavaju ih u indirektne obveze drugih karakteristika prema suficitnim jedinicama. Ovaj proces preobrazbe (transformacije) financijskih potraživanja iz jednih u druge oblike naziva se financijsko posredovanje, a institucije koje to čine su financijski posrednici.
- Financijski posrednici su: banke, štedne depozitne institucije, osiguravatelji života i imovine, mirovinski fondovi, fondovi zajedničkog investiranja, raznolike državne financijske institucije, stambena društva,
(sve one financijske institucije koje u svojoj aktivi imaju direktna financijska potraživanja, a u pasivi indirektna potraživanja kao obvezu prema štedišama ili investitorima.)
Prednosti financijskog posredovanja
- Financijsko posredovanje omogućava kreiranje financijskih potraživanja raznolikijih denominacija
- Lakša disperzija rizika
- Kreiranje obveza i strukturiranje aktive s raznolikim međusobno usklađenim dospijećima
- Obveze financijskih posrednika visoko su likvidne
- Posredovano financiranje omogućava “informacijsku intermedijaciju”
- Smanjenje transakcijskih troškova
Financijske institucije
Financijske institucije su poslovna poduzeća koja prikupljaju novčana sredstva, usmjeravaju ih u financijske plasmane i obavljaju financijske usluge.
- Financijske institucije drže samo onaj minimum materijalne imovine koji im omogućava da uspješno trguju financijskom imovinom, što je njihov glavni posao.
- Novčana sredstva financijske institucije prikupljaju ili pribavljaju primanjem tuđih oročenih novčanih depozita, depozita
- Tako prikupljena sredstva plasiraju najviše u obliku kredita i kupnjom vrijednosnica a manjim dijelom ulaganjem u realnu imovinu i u druge investicije.
- Većina financijskih institucija su financijski posrednici koji pribavljaju novčana sredstva kreirajući potraživanja investitora prema sebi, a zatim ih plasmanima pretvaraju u vlastita potraživanja prema svojim dužnicima. (jedino brokeri, investiijski bankari, koji samo asistriraju na fin. tržištu nisu fin. posrednici)
Pregled i grupiranje financijskih institucija
I SREDIŠNJA BANKA (centralna, emisijska)
II DEPOZITNE – KREDITNE INSTITUCIJE
1. Banke
2. Depozitne štedne institucije
Štedionice, štedno-kreditne kooperative, kreditne ili potrošačke zadruge, kreditne unije, stambene
štedionice i stambena društva, hipotekarne štedionice, poštanske štedionice, blagajne uzajamne
pomoći i sl.
III NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
1. Ugovorne štedne institucije
Osiguravatelji imovine i života
Privatni i državni mirovinski fondovi
Institucije zdravstvenog osiguranja
2. Investicijski fondovi – Fondovi zajedničkog ulaganja
Unit Trust (UT), Investment Trust Co. (ITC), Uzajamni fondovi (Mutual Funds), Fondovi za ulaganja u nekretnine (REIT - Real Estate Investment Trust) i Uzajamni fondovi novčanog tržišta (MMMF - Money Market Mutual Fund)
3. Financijske kompanije (Interne banke) i konglomerati
4. Specijalne državne i privatne financijske institucije
Eksportne, poljoprivredne, razvojne, stambene, studentske i sl.
5. Investicijske banke, brokeri i dealeri
6. Ostale financijske institucije
Povjerbena društva (trust, custody, fiducijarije), forfeiting, leasing i factoring tvrtke, sekuritizatori potraživanja, izdavači kreditnih kartica, garantne agencije, clearing institucije, burze vrijednosnica, mjenjačnice, trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama, financijski savjetnici, institucije
kreditnog rejtinga, itd.
Depozitne institucije
Samo depozitne financijske institucije imaju pravo primanja transakcijskih depozita na računima plaćanja, štednih depozita po viđenju ili oročenih depozita, namjenskih i nenamjenskih depozita i plasiraju ih najviše u obliku kredita.
- često se nazivaju i depozitnokreditne institucije ili depozitnokreditni kompleks financijskih institucija.
- Depozitne institucije su banke i vrlo različita skupina depozitnih štednih institucija.
Razlikuju se od ostalih financijskih institucija jer kroz svoju kreditnu aktivnost sudjeluju u procesu umnažanja (multiplikacije) novca kreacijom novih depozita.
- pod kontrolom središnje banke koja upravlja ovim procesima i preko njih nastoji postizati monetarne učinke i općegospodarske ciljeve.
Nedepozitne financijske institucije
Nedepozitne financijske institucije pribavljaju novčana sredstva od suficitnih jedinica i plasiraju ih deficitnim na različite, prethodno nabrojene načine, ali ne smiju kreirati obveze primanjem depozita jer je to iz navedenih monetarnih razloga i zbog zaštite ulagača zakonom utvrđena privilegija samo depozitnih institucija.
Alternativni financijski sustavi
Alternativni financijski sustav (AFS) pruža financijske usluge izvan službenog financijskog sustava
- Njegove usluge dopuna su uslugama tradicionalnih financijskih institucija i one su često najvažniji izvor financiranja osoba isključenih iz financijskog sustava - siromašnog stanovništva sa niskim ili neredovitim primanjima, kućanstava bez štednje ili nebankiranih (“unbanked”) osoba bez bankovnog računa, nezaposlenih, kreditno nesposobnih osoba, umirovljenika, adolescenata…
- Omogućavaju brzi pristup novcu / kreditu bez puno provjera i administriranja ali su zato naknade i kamate koje naplaćuju i nekoliko puta više nego u bankama
- Korištenje poraslo u krizi
“Predatorsko kreditiranje” kod drugorazrednih stambenih kredita
- Hrvatska narodna banka ne nadzire nedepozitne institucije, a to su kreditni uredi, zalagaonice i slične alternativne institucije
Vrste najvažnijih alternativnih usluga
- Unovčavanje čekova uz naknadu
- Pozajmice za dospijevajuće obveze – Kratkoročne pozajmice na osnovi osobnih čekova
- **Odobravanje drugorazrednih stambenih kredita **– Krediti visokorizičnim dužnicima
- Tradicionalne lombardne institucije (Pawn Brokers)
- Krediti uz zalog auta – Dužnik prenosi auto na kreditora i (najčešće) deponira ključeve kod njega. Često dužnik “prodaje” automobil kreditoru ali ga i dalje vozi po ugovoru o najmu.
- Iznajmljivanje do prodaje – Najam trajnih potrošnih dobara, najčešće tehničke robe, uz obvezu preuzimanja, za razliku od čistog najma.
- Pozajmice na ime budućeg povrata poreza – Kredit na ime očekivanog povrata (preplaćenog) poreza
Regulacija financijskog sektora
Razlozi i potreba regulacije FS:
- Transparentnost za investitore
- Sigurnost i održivost sustava
- Povećana monetarna kontrola i nadzor
Načelo sigurnost i održivost sustava ostvaruje se kroz ove regulatorne oblike:
- Ograničenje i uvjeti osnivanja FI
- Obznanjivanje i transparentnost poslovanja
- Regulatorne odredbe i ograničenja ulaganja
- Sustav osiguranja depozita za banke
- Regulacija tržišnog natjecanja
- Adekvatnost kapitala
Bankovni sustavi
1. Bankovno utemeljeni financijski sustav
2. Tržišno utemeljen financijski sustav
3. Alternativni financijski sustavi
Bankovno utemeljeni financijski sustavi
- dominiraju banke
- najvažniji ulagački instrumenti su bankovni depoziti
- glavni izvor financiranja su bankovni krediti
- uz banke važnije su i osiguravajuće te štedne depozitne institucije
- npr. Hrvatska, Japan
Tržišno utemeljen financijski sustav
- nebankovni posrednici (mirovinski fondovi, osiguravatelji života i imovine, investicijski fondovi) drže veliki dio financijskog sektora
- značenje banaka relativno manje
- glavni izvor financiranja uz bankovne kredite je tržište kapitala (izravno financiranje i tržišne vrijednosnice)
- npr. SAD, Kanada
