Banke Flashcards
(18 cards)
Banka
1. Banke su financijski posrednici– dominantna teorija od 1980-ih
- Banke su financijske institucije, u užem smislu depozitne (kreditne) institucije, koje na osnovu prikupljenih depozita odobravaju kredite
- Prikupljena novčana sredstva na tržištu od novčanosuficitnih osoba banke usmjeravaju novčanodeficitnim osobama u svrhu financiranja njihove potrošnje i ulaganja!
- Prikupljeni depoziti izravno određuju mogućnost rasta imovine banaka, odnosno razinu njihove kreditne aktivnosti, što odražava klasično shvaćanje banke financijskim posrednikom, a usmjeravanje depozita u kredite, financijskim posredovanjem – intermedijacijom.
2. Teorija tzv. bankarstva utemeljenog na sustavu djelomičnih (frakcionalnih) rezervi podrazumijeva da bankovni sustav kolektivno kreira novac, kroz tzv. proces kreditne ekspanzije i multiplikacije depozita
- Banke su financijske institucije koji na sustavnoj razini mogu kreditnom ekspanzijom
multiplicirati depozite (sekundarna emisija novca), no tek uz uvjet prethodno prikupljenih depozita (gotovine) komitenata ili povećanog iznosa rezervi na njihovim računima pri središnjoj banci.
-Izvorno kreirani iznos novca središnje banke nužna je pretpostavka kreditne ekspanzije (aktivnosti) i kreacije depozitnog novca poslovnih banaka.
3. Banke su monetarne institucije koje odobravajući (kreirajući) kredite zajmoprimcima stavljaju na raspolaganje (kreiraju) nove – dodatne iznose depozitnog novca, a ne preusmjeravaju postojeće depozite s računa jednog komitenta na račun drugog
- Tzv. teorija endogenog (kreditnog) novca podrazumijeva da krediti nisu posljedica prethodno položenih depozita,
već upravo suprotno, da su depoziti (štednja) upravo posljedica kreditne aktivnosti – ukupnih plasmana i poslovnih aktivnosti banaka
- Svaka (pojedinačna) banka kreira depozitni novac ex nihilo svaki put kad odobrava (kreira) kredit, obavlja uplatu na
račun nebankovnog sudionika tržišta kupujući financijsku i nefinancijsku imovinu, kao uostalom i u slučaju svih ostalih
bezgotovinskih plaćanja nebankovnim (nemonetarnim) sudionicima tržišta u svoje ime.
- Iz toga proizlazi da banke ne moraju u prvom koraku prikupiti depozite, da bi u drugom mogle odobravati kredite!
-Činom odobravanja kredita posljedično niti jednom štediši – deponentnu nije umanjen depozit kod banke!
Banke
- Samo od nadležnog regulatornog tijela za to licencirane institucije u svom nazivu smiju imati riječ “banka” ili izvedenicu te riječi, dok je svim drugim institucijama i poduzećima to zabranjeno.
- Američki Zakon o bankovnim holdinzima prvi je banku definirao kao „instituciju koja prima depozite po viđenju i istovremeno odobrava poslovne kredite”. Ova je definicija najprihvatljivija i sadržana je u većini drugih definicija banke. Iz nje se mogu izvesti tri ključne karakteristike banke.
Druge definicije i pojašnjenja banaka
- “Depozitne financijske institucije koje vode čekovne depozite i specijalizirane su za odobravanje poslovnih
kredita”. - “Institucija koja vodi čekovne račune, kakve god poslove uz to još obavljala”.
- “Financijska institucija koja prima novčane depozite i odobrava kredite”.
- “Institucija koja vodi račune depozita po viđenju ili transakcijske račune i odobrava kredite …institucija čiji su depoziti osigurani kod FDIC”.
- “Financijski posrednik koji prima sredstva u prvom redu kao depozite plative na zahtjev ili u kratkom roku i koje koristi za prekoračenja po tekućem računu i za odobravanje kredita i ulaže ih u ostalu, uglavnom financijsku imovinu kao što su utržive vrijednosnice”.
- “Financijska institucija koja je u vlasništvu dioničara, posluje u cilju zarade i uključena je u kreditne aktivnosti”.
Tri ključne karakteristike banke
1. Banka je institucija koja prima novčane depozite od najšire javnosti
* Primanje novčanih depozita od najšire javnosti povlastica je banaka i njihova najvažnija karakteristika.
2. Najvažniji aktivni posao banaka je odobravanje kredita
* Odobravanje novčanih kredita je njena nezaobilazna karakteristika, ali to nije samo njena specijalnost ili povlastica, jer novčane zajmove smiju odobravati i druge financijske institucije, poduzeća pa i građani.
* Unatoč tome, kreditiranje se smatra jednom od dvije ključne karakteristike banaka jer su one institucije koje stalno, istodobno i profesionalno primaju depozite i odobravaju kredite.
3. Banke su institucije platnog prometa
- Današnji je platni promet dominantno bezgotovinski i obavlja sa prijenosom depozitnog novca s računa na račun kod depozitnih institucija. Banke su blagajnici svojih komitenata jer imaju povlasticu vođenja transakcijskih računa na kojima je depozitni novac, preko kojih za njihove vlasnike obavljaju plaćanja.
- Kako se bezgotovinska plaćanja obavljaju samo preko takvih računa koje druge institucije
nemaju pravo voditi, obavljanje platnog prometa najčešće se ističe kao treća specifična karakteristika banaka.
Linija razgraničenja
Primanje depozita, profesionalno odobravanje kredita i pružanje usluga platnog prometa cjelokupnom tržištu, čine svojevrsnu liniju razgraničenja u razlikovanju banaka od nebankovnih financijskih institucija.
- Mnogi novi izvanbilančni, nekreditni i nedepozitni poslovi pretvorili su banke u specifične financijske konglomerate koji nastoje obavljati sve financijske poslove, tako da su banke danas „financijske institucije potpune usluge“
- Brze promjene u financijama i deregulacija fin. sektora uklonila je razlike između banaka i njima sličnih štednih depozitnih institucija, no koje su po ekonomskoj snazi daleko iza banaka, ali su zajedno s bankama objedinjene u široj skupini “kreditnih institucija”
Dozvoljeni poslovi kreditnih (depozitnih) institucija (EU)
Kreditna institucija – pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a čija je djelatnost: primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun.
Osnovne financijske usluge:
1. Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2. Kreditiranje (uključujući potrošačke, hipotekarne, financiranje domaće i međunarodne trgovine uključujući forfaiting)
3. Otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
4. Financijski najam (leasing)
5. Izdavanje garancija ili drugih jamstava
6. Trgovanje za svoj račun ili za račun komitenta
a. instrumentima novčanog tržišta
b. prenosivim vrijednosnim papirima
c. stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
d. financijskim ročnicama i opcijama
e. valutnim i kamatnim instrumentima
7. Platne usluge
8. Usluge vezane uz poslove kreditiranja
9. Izdavanje i poslovanje s instrumentima plaćanja
10.Iznajmljivanje sefova
11.Posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
12. Sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata i pružanje usluga uz takva izdanja
13. Upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
14. Poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima
15. Savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima,
16. Izdavanje elektroničkog novca
17. Investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
Bilančno načelo poslovanja banaka:
Banke prikupljaju sredstva (pasiva-obveze): vođenjem računa plaćanja, primanjem štednih depozita po viđenju i oročenih depozita (depoziti čine preko 50% pasive); zaduživanjem kod drugih banaka u zemlji i inozemstvu, emisijama i plasmanom vlastitih zadužnica, vlastitim kapitalom.
Banke sredstva plasiraju (aktiva-potraživanja): u kredite (oko 60%); u financijske investicije i u materijalnu imovinu. O kreditnoj aktivnosti ovisi kontrola ponude novca i razina opće ekonomske aktivnosti u zemlji, a mikroekonomski gledano bankovni krediti su najvažniji eksterni oblik
financiranja privrede i stanovništva.
Nekreditni plasmani su ulaganja u niskorizične, niskoprinosne, ali likvidne državne i druge zadužnice.
Uslužne poslove banke obavljaju kao zastupnici komitenata (neutralni bankovni posao) i iz njih ostvaruju nekamatne prihode.
Prihodi i rashodi poslovanja banaka
Prihodi: kamatni (aktiva) iz kreditnih aktivnosti i manjim dijelom ulaganja u zadužnice i nekamatni među kojima su najvažnije naknade i provizije iz uslužnih poslova (ostali: kapitalni dobici iz trgovanja
vrijednosnicama, devizama i derivativima, te dobici od vrijednosnica).
Rashodi: kamatni (pasiva) i nekamatni troškovi(opći troškovi poslovanja: izdaci za plaće, nabavku
uredske opreme, marketing, usluge platnog prometa)
Razlika između aktivne i pasivne kamatne stope = kamatna marža iz koje se formira najveći dio dobiti banaka
- Razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih rashoda = neto nekamatni prihod banaka
- Motiv osnivanja i najvažniji cilj upravljanja bankama je ostvarivanje dobiti za njihove vlasnike
Podijele na vrste i nazivi banaka
- Komercijalne (depozitne, kreditne) banke
- Razvojne banke (industrijske, građevinarske, hipotekarne, investicijske)
- Univerzalne banke
- Iz naziva banaka nestaju riječi koje su doskora upućivale na njihovu specijalizaciju, a ukoliko su i zadržane, one više ne upućuju na njihovu osnovnu djelatnost !
Banka kao posebna institucija 1
- Banke se smatraju “javnim dobrom” jer ispunjavaju javne zadaće upravljajući tuđom imovinom, zadovoljavaju javne interese i osim ostvarivanja motiva svojih vlasnika ostvaruju i učinke na dobrobit zajednice.
- Zdrav, stabilan i učinkovit bankovni sustav utječe na stabilnost cijelog financijskog, a najčešće i sveukupnog gospodarskog i društvenog sustava. Povremene krize bankovnih sustava i propadanja banaka uvijek izazivaju ozbiljne izravne novčane štete zbog gubitka, ali i negativne šire ekonomske posljedice kao što su smanjena ponuda kredita privredi, zastoji ili kolaps platnog sustava i slične pojave koje proizvode krize u privredi.
- Troškovi propadanja banaka uvijek su veći za društvenu zajednicu nego za njihove vlasnike jer banke posluju s tuđom imovinom. Zato je državna vlast uvijek zainteresirana za stanje u bankovnom sektoru pa im osigurava povlastice i zaštitu, ali i nad njima uspostavlja čvrstu regulaciju, sustavni nadzor i poduzima mjere kako bi ih disciplinirala i osigurala njihovu stabilnost.
- Poslovne banke međusobno su povezane kreditima koje jedna drugoj odobravaju za
održavanje svakodnevne likvidnosti, platnim prometom, deviznim poslovanjem i drugim
oblicima suradnje pa se problemi pojedinačnih – izoliranih banaka lako prenose na druge, inače zdrave banke, zbog čega je u bankovnom sektoru snažno prisutan “sistemski rizik”. Banke zaslužuju poseban status u odnosu na nefinancijska poduzeća jer su od njih osjetljivije na sistemski rizik i šokove iz okruženja.
Banke kao posebne institucije 2
- Banke upravljaju najvećim dijelom nacionalne financijske imovine i odgovorne su za njezinu racionalnu upotrebu. Glavnina financijske imovine stanovništva koncentrirana je u bankama pa o njima ovisi ekonomska sigurnost i dobrobit obitelji i pojedinaca. Javni interes država štiti tako
što posebno skrbi za zaštitu malih štediša, kao npr. uspostavljanjem sustava osiguranja depozita. - U izvorima sredstava banaka obveze prema nefinancijskom sektoru višestruko nadmašuju njihov vlastiti (equity) kapital po čemu se one bitno razlikuju od drugih poslovnih poduzeća. Visoki udjel tuđih sredstava u odnosu na vlastiti kapital (visoka financijska poluga) uzrok je njihove posebne izloženosti rizicima, nestabilnosti njihovih prihoda i zarada, osjetljivosti na iznenadne promjene
novčane politike središnje banke, visoke promjenjivosti njihove tržišne vrijednosti zbog promjena kamatnih stopa i prinosa na financijskom tržištu i sl. - Banke ne izbjegavaju već od poduzeća preuzimaju i kontroliraju kreditne i druge rizikekoji nastaju u realnom sektoru, pomažu im u upravljanju ostalim rizicima jer time smanjuju i vlastitu
izloženost rizicima. - Kao i drugi financijski posrednici i banke imaju malo materijalne imovine pa je kod njih odnos fiksne imovine prema ostaloj imovini (operativna poluga) niži nego kod nefinancijskih poduzeća.
“Banke kupuju onaj minimum materijalne imovine koji im omogućava uspješno trgovanje financijskom imovinom.”
Banke kao posebne institucije 3
- Banke se opisuju i kao portfelj, tj. kao kombinacija likvidnih obveza u pasivi i nelikvidne imovine u aktivi imovinske bilance.
S gledišta ročnosti banka je asimetrična institucija koja ima sposobnost ročne transformacije kratkoročnih izvora u dugoročne plasmane. Kratkoročne obveze dospijevaju brzo i isplative su po nominalnoj vrijednosti, prilagođavaju se promjenama tržišnih uvjeta u kratkom roku, a depoziti po viđenju uvijek su podložni naglom povlačenju.
Plasmani banaka su dugoročni, manje su osjetljivi na kratkoročne tržišne oscilacije i naplativi su tek u dužem roku i po tržišnoj vrijednosti pa spomenuta asimetrija može izazvati probleme bankama, kao što su npr. “juriši na banke” u kriznim situacijama. - Banke služe kao kanal i oslonac novčane politike središnje banke i ekonomske politike zemlje pa se moraju prilagođavati njihovim promjenama.
Definiranje kreditnih institucija RH
Kreditna institucija – pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a čija je djelatnost: primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita, a za svoj račun.
- Kreditne institucije su: banke, štedne banke i stambene štedionice
Naziv “kreditna institucija” ili “banka” može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u platnom prometu samo:
1. pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad kao banka
2. kreditna institucija koja pruža usluge na temelju nadležnog ZOKI
3. kreditna institucija iz ZOKI
4. članica grupe kreditnih institucija i
5. predstavništvo kreditne institucije iz države članice ili treće zemlje za obavljanje poslova na
području Republike Hrvatske.
- Po pravnom statusu kreditne institucije su dionička društva, dok stambene štedionice mogu biti i društva s ograničenom odgovornošću
Osnivanje i poslovi kreditnih institucija
- Mogu ih osnovati domaće i strane fizičke i pravne osobe (ne postoje ograničenja u pogledu udjela i broja osnivača)
- Navedeno se odnosi na banke i štedne banke, dok stambenu štedionicu mogu osnovati samo banke i društva za osiguranje
- Minimalni osnovni kapital
- banke – 5 milijuna eura (40 milijuna kn)
- štedne banke – 1 milijun eura (8 milijuna kn)
- stambene štedionice – 2,5 milijuna eura (20 milijuna kn)
- Odobrenje za rad i kapital u novcu su preduvjeti upisa kreditnih institucija u sudski registar
- Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad izdaje HNB
- Odobrenje se izdaje za pružanje bankovnih usluga, a može sadržavati odobrenja i za pružanje financijskih usluga
- HNB može i odbiti izdavanje odobrenja ili ga oduzeti
- 2023 – 19 banaka i 1 stambena štedionica
Financijske usluge kreditnih institucija u RH (ZOKI)
Osnovne financijske usluge:
1. Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2. Kreditiranje (uključujući potrošačke, hipotekarne, financiranje domaće i međunarodne trgovine uključujući forfaiting)
3. Otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
4. Financijski najam (leasing)
5. Izdavanje garancija ili drugih jamstava
6. Trgovanje za svoj račun ili za račun komitenta
a. instrumentima novčanog tržišta
b. prenosivim vrijednosnim papirima
c. stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
d. financijskim ročnicama i opcijama
e. valutnim i kamatnim instrumentima
7. Platne usluge
8. Usluge vezane uz poslove kreditiranja
9. Izdavanje i poslovanje s instrumentima plaćanja
10. Iznajmljivanje sefova
11. Posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
12.Sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata i pružanje usluga uz takva izdanja
13.Upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
14.Poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima
15.Savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima,
16.Izdavanje elektroničkog novca
17.Investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
Dodatne financijske usluge:
1. Poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja
2. Pružanje usluga upravljanja platnim sustavima
3. Druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnih zakona
4. Druge usluge slične financijskim uslugama, a koje su navedene u odobrenju za rad kreditne institucije.
Osiguranje depozita u Hrvatskoj
- Veliko značenje sredstava stanovništva (depozita) u izvorima sredstava banaka i problemi funkcioniranja štednog sustava u prošlosti zahtijevaju osiguranje depozita
- Zakonom o osiguranju depozita uređeno je osiguranje depozita u bankama, štednim
bankama i stambenim štedionicama - Zakon provodi Hrvatska agencija za osiguranje depozita
- Cilj – zaštita depozita građana, malih poduzetnika i neprofitnih institucija u slučaju stečaja kreditnih institucija
Sustav osiguranja depozita uključuje :
- Depozite fizičkih osoba
- Depozite trgovačkih društava
- Depozite neprofitnih institucija
- Depozite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji je proračun za prethodnu godinu iznosio najviše 500.000,00 eura
Pokrivene vrste depozita:
* Sredstva na tekućim računima, žiroračunima, poslovnim računima i deviznim računima
* Kunska i devizna štednja po viđenju
* Oročeni kunski i devizni štedni ulozi
Iznosi osiguranog depozita
-
100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji u kunskoj protuvrijednosti po
srednjem tečaju HNB-a na dan nastupa osiguranog slučaja kreditne institucije - odnosno do uključivo ukupne razine do 130.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju HNB, tri mjeseca nakon knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi depoziti postanu pravno prenosivi, a odnose se na depozite:
– od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište
– od transakcija vezanih uz događaje sklapanja braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta,
bolesti ili smrti, ili
– utemeljene na plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih
pogrešaka.
