Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Farmaceutska botanika > Anatomija i morfologija > Flashcards

Anatomija i morfologija Flashcards

(99 cards)

Start Studying
1
Q

Kakvog oblika mogu biti stanice?

3 su moguća

A
  1. KUGLASTE (rijetko)
  2. IZODIJAMETRIČNE (parenhimske) čije su stranice probližno jednake
  3. PROZENHIMSKE čija dužina više puta prelazi širinu, a često su zašiljene na rubovima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koji su dijelovi stanice?

11 ih je, a podijeljeni su u dvije skupine!!

A

1. ŽIVI PROTOPLAST
a. osnovna citoplazma
b. ER i ribosomi
c. stanična jzegra (karioplazma)
d. plastidi (plastidoplazma)
d. mitohondriji (hondrioplazma)
e. diktiosomi

2. ERGASTIČNI PRODUKTI
a. vakuom
b. aleuron
c. škrob
d. stanična stijenka
e. kristali

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je citoplazma; što sadrži?

A

CITOPLAZMA je bezbojna, gusta, sluzava, koloidna otopina (sredstvo:voda, faza: organske molekule) koja sadrži vodu, proteine, lipide, nukleinske kiseline itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Zašto struji citoplazma?

+ o čemu ovisi?

A

radi bržeg raznošenja tvari, a ovisi o temperaturi i visokoznosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koja su gibanja citoplazme?

A

1.plazmatska rotacija
2.plazmatska cirkulacija
3.fluktuacijsko plazmatsko gibanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Opiši plazmatsku rotaciju.

  1. kakvo gibanje
  2. kod kojih biljaka
  3. gdje je uočljivo
  4. kako rotira
A

PLAZMATSKA ROTACIJA je kružno gibanje citoplazme koje je prisutno u stanicama različitih vodenih biljaka (npr. vodena kuga). Strujanje je uočljivo na mjestu ozljede, uz rub lista ili uz središnju žilu. Prostrana vakuola potiskuje citoplazmu uz stijenku u laganom tijeku i gradi vrpcu. Gibanje je uočljivo u starijim , prozenhimskim stanicama zbog prisutnosti zelenih kloroplasta koji su pasivno nošeni. U jednoj stanici rotacija se uvijek odvija u istom smjeru.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Opiši plazmatsku cirkulaciju.

A

PLAZMATSKA CIRKULACIJA je gibanje u stanicama dlaka kopnenih bilja te u korjenovim dlačicama vodenih biljaka. Citoplazma se često giba u suprotnim smjerovima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Opiši fluktuacijsko gibanje.

A

FLUKTUACIJSKO GIBANJE je prisutno u nitima gljiva i alga, a to je ritmičko strujanje čitavog saržaja jedanput u jednom, a onda opet u drugom smjeru.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je plazmalema, što tonoplast, a što mezoplazma?

poveži granice u stanici

A

PLAZMALEMA je granični sloj citoplazme prema staničnoj stijenci, TONOPLAST je granični sloj citoplazme prema vakuoli, a MEZOPLAZMA je osnovna masa citoplazme (između tonoplasta i mezoplazme).

plazmalema - citoplazmatska opna,
tonoplasta - vakuolarna citoplazmatska opna
mezoplazma - između p i t

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je osmotski tlak?
Kako citoplazma djeluje tim tlakom na stijenku?

tvari - otapalo

A

OSMOTSKI TLAK je tlak otopljenih tvari u staničnom soku na citoplazmu. Citoplazma ga prenosi na staničnu stijenku koja se odupire tlaku te teži stezanju (TURGORNI TLAK).

turgor je stanje stalne napetosti u stanicama - normalan položaj biljaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Opiši plazmolizu.

A

Stanica je u vodenoj otopini napeta, pritišće citoplazmu na staničnu stijenku.
Dodatkom otopine NaCl nastaje plazmoliza, tj. stanica gubi vodu, smanjuje se vakuola i postaje kuglasta, a uz vakuolu se povlači i ctioplazma tako da ostaju Hechtove plazmatske niti kao veza sa staničnom stijenkom (vidljivi su plazmalema i tonoplast).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakvo je to gel-stanje.

A

Gel-stanje je stanje u kojem prevladava disperzna faza.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Opiši deplazmolizu.

A

Stavljanjem stanice u hipotoničnu otopinu stanica upija vodu i prelazi u sol stanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kakvo je to sol stanje.

A

Sol stanje je stanje u kojem prevladava disperzno sredstvo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kada se najbolje zapaža plazmoliza?

A

tijekom suše, kada u stanicu ne pritječe dovoljna količina vode iz tla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što se sintetizira u diktiosomima?

A

tvari stanične stijenke: kiseli polisaharidi, pektini, hemiceluloza, sluz

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kakvog oblika mogu biti mitohondriji?

A

dugi, štapićasti do nitasti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Gdje nalazimo sferosome?

A

kuglasti organeli s proteinskim omotačima koji se stvaraju na krajnjim nabreklinama spojki ER-a, a u njima se odvija sinteza tvari

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što su kromatofori?

A

plastidi koji nose boju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koji su fotosintetički aktivni plastidi?

kakvog oblika mogu biti

A

KLOROPLASTI koje nalazimo u stanicama viših biljaka, mogu biti okrugli, diskoliki ili vrpčasti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koji klorofil pronalazimo kod biljaka?

A

žutozeleni klorofil b
modrozeleni klorofil a

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koji klorofil pronalazimo kod algi?

A

klorofil c kod crvenih algi
klorofil d kod smeđih algi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što se uz klorofil javlja u kloroplastima?

A

karotenoidi topljivi u mastima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Gdje su uklopljeni kloroplasti?

A

u bezbojnu stromu plastida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Koliko kloroplasta može biti u stanici?
ovisi o vrsti, ali od 20 do 2000
26
Što su grana?
Grana su kupovi membranskih vrećica, tzv. **tilakoidi** koji obiluju pigmentima (klorofil, karoten), enzimima i proteinima, a **tamo se odvijaju reakcije fotosinteze na svjetlu**.
27
Gdje se odlažu produkti nastali fotosintezom?
u stromi
28
Koji dio sprektra apsorbiraju pojedini pigmenti?
klorofil apsorbira crveni dio, a karotenoidi modrozeleni i zeleni dio spektra
29
Koji škrob se stvara u kloroplastu; za što se koristi?
**primarni/prvotni/asimilacijski škrob** stvara se u listu i pretvara se u glukozu za prehranu biljke
30
Koji pigment prekriva klorofil u feoplastima, a koji nalazimo u rodoplastima?
fukoksantin u feoplastima, a fikoeritrin u rodoplastima
31
Gdje se javljaju kromoplasti, kakvog mogu oblika biti, koje pigmente sadrže?
Kromoplasti se javljaju u cvjetovima, korijenju, plodovima. Mogu biti **štapićasti, trokutasti i kuglasti**, a sadrže **karotene** (crvenkasti) i **ksantofile** (žuti).
32
Kako nastaje jesenja žuta boja listova?
Pri niskim temperaturama se razgrade klorofili tako da ostanu samo karotenoidi.
33
Što je ornitohorija?
Rasprostranjivanje pticama i drugim životinjama, sjemenke i plodovi su bit.
34
Zašto se karoten zove pretečom vitamina A?
U ljudskom organizmu se razlaže i stvara vitamin A.
35
Opiši leukoplaste; oblik pigmenti osnovica gdje se nalaze.
**LEUKOPLASTI** su najčešće **kuglasti i vretenasti**, **nemaju pigmenata**, ali na svjetlosti mogu ozelenjeti. Osnovicu tvore bjelančevinaste tvari, kod zelenih biljaka su u bezbojnim organima (korijen, podanak).
36
Što leukoplasti izgrađuju?
u pričuvnim organima, tj. spremišnim staničjima (endospermu) izgrađuju iz šećera **sekundarni/drugotni/pričuvni/tranzitorni škrob** (nastaje na putu kolanja ili tranzita glukoze)
37
Kako se još nazivaju amiloplasti?
škrobotvori, pričuvni plastidi
38
Od čega se sastoji jezgra?
1. jezgrine ovojnice 2. jezgrinog soka 3. kromatinske strukture 4. jezgrica
39
Što su ergastični produkti?
**ERGASTIČNI PRODUKTI** su konačni produkti izmjene tvari nagomilani na temelju metaboličke aktivnosti živog protoplasta i njegovih organela
40
Opiši staničnu stijenku. ## Footnote kako nastaje kako je građena
Staničnu stijenku izlučuje citoplazma. Kod većine biljaka građena je od **celuloze**, a kod gljiva od **hitina**. Stvara se odmah nakon diobe stanica tako da odijeljeni protoplasti stancia kćeri stvaraju s obje strane **prvotnu staničnu stijenku** (od protopektina i od polisaharida neceluloznog karaktera). Kod prozenhimskih stanica drva koje provode vodu i otopljene mineralne soli javljaju se unutarnja zadebljanja **sekundarne stijenke** različitih oblika (ljestve, prsteni, zavojnice), a koje ne spriječavaju rast stanica u dužinu te se spajaju u cijev tvoreći **traheje**.
41
Što su jažice? Koje vrste jažica poznajemo?
**JAŽICE** su stanjena mjesta u staničnoj stijenci preko kojih se odvijaju veze s drugim stanicama. Po otvorima jažica iz jedne stanice u drugu prolaze **plazmodezmije** koje su bitne za izmjenu tvari. Jažice dviju stanica su odijeljene **središnjom lamelom**. 1. *obične jažice* su okrugle ili pukotinaste šupljine 2. *ograđene jažice* dolaze u traheidama, a nastaju na mjestu odvajanja sekundrarne od primarne stijenke
42
Koje su sekundarne promjene stanične stijenke?
a. odrvenjivanje/lignizacija b. oplutavljivanje/subernizacija c. kutinizacija d. osluznjavanje/mucilaginatio e. mineralizacija
43
Opiši odrvenjivanje/lignizaciju.
**ODRVENJIVANJE** **je ulaganje drvenastih tvari**, lignina najviše, **u celulozni skelet staničnih stijenki** pri čemu slojevi stijenke dosta nabubre; tako nastaju **mješavine od celuloze čvrste na poteg i lignina čvrstog na potisak**. Prednost je stijenki što su **otpornije na bakterije i gljivice**, a javljaju se kod drvenastih biljaka. Stanice s takvim stijenkama su mrtve.
44
Što se događa sa ligniziranim stijenkama: a. dodatkom **anilin-sulfata**, b. dodatkom **fluoroglucinola i koncentrirane HCl**, c. dodatkom **jod-cink-klorida**?
a. oboje se žuto b. oboje se crveno c. oboje se žuto
45
Opiši oplutavljivanje/subernizaciju.
Kod **SUBERNIZACIJE** **se nepropusne tanke lamele od pluta slažu na neoplutjele slojeve stijenke**. Promjena je karakteristična za vanjsko pokrovno staničje. Budući da je pluto građen od mrtvih stanica ispunjenih zrakom, djeluje kao zaštita pri temperaturnim promjenama.
46
Što se događa sa suberniziranim stijenkama: a. dodatkom otopine sudana III, b. dodatkom otopine KOH i grijanjem?
a. oboje se crveno b. rastope se
47
Što su suberini i kutini?
visokopolimerni esteri zasićenih i nezasićenih C15- masnih i oksimasnih kiselina
48
Što je kutinizacija?
**KUTINIZACIJA je pojava kod koje se na (u) stanične stijenke izlučuje kutin**. Kako se slaže na površini epiderme, na površini listova i zeljastih stabljika stvara čvrstu opnu - **kutikulu**. Kutikula inače štiti od mikroorganizama, isparavanja, vanjskih utjecaja, a kod biljaka koje nastoje sačuvati vlagu u listovima, ona je deblja. Kutikula može biti *glatka* i *naborana*.
49
Što se događa s otopinom sudana III kod kutiniziranih stijenki?
oboje se narančasto crveno
50
Što je osluznjavanje/mucilagniatio?
**OSLUZNJAVANJE je pojava kod koje vode upiju puno vode te nabubre**. *sluz je inače normalni produkt izmjene tvari, a može se skupljati unutar stanice
51
Čime se sluz oboji u plavo, a što se događa dodatkom crnog tuša?
sluz se oboji u plavo dodatkom **metilenplavila**, a kod dodavanja crnog tuša sluz bubri te se uočavaju svjetlija mjesta na tamnom polju
52
Gdje se zapaža sluz?
kod sjemenki lana i kod alge laminarije
53
Što je mineralizacija?
**MINERALIZACIJA označava ugradnju anorganskih tvari u stanične stijenke.** Ugradnja **SiO2** karakteristična je za periferne stijenke trave, poljske preslice, dlake žeravke koprive. **CaCO3** taloži se u obliku **cistolita - grozdastih izraslina stanične stijenke, koje vise na stapci, a prekrivene su CaCO3**, uočljivo unutar dlaka konpolje, epiderme lista gumijevca, listu velike koprive. Takve stanice jesu tvrde, ali su krhke.
54
Zašto dolazi do sekundarnih promjena stanične stijenke?
na njih i u njih ulažu se kemijski drugačije tvari što onda utječe i na staničnu funkciju
55
Koje su sastavnice staničnog soka? | 9 ih ima :D
1. organske kiseline 2. ugljikohidrati 3. heterozidi 4. trjeslovine (tanini) 5. alkaloidi 6. antocijani 7. enzimi 8. vitamini 9. antiobiotici i fitoncidi
56
Gdje pronalazimo sljedeće kiseline: a. oksalna b. octena c. mravlja d. jabučna e. limunska f. vinska.
a. listovi rabarbare b. eterična ulja lavande i paprene metvice c. listovi koprive d. jabuka, oskoruša, višnja, brusnica e. citrusi f. grožđe i maline
57
Opiši oksalnu kiselinu.
Nastaje kao **sporedni proizvod pri disanju**. U većim količinama je ima u listovima rabarbare (Rheum palmatum, Polygonaceae). Sa solima kalcija stvara **kalcijev oksalat** koji je netopljiv u vodi pa se taloži u soku. Kristali kod različitih biljaka imaju različiti oblik i važno su dijagnostičko obilježje
58
Koje ugljikohidrate pronalazimo u staničnom soku?
monosaharide; glukozu disaharide; saharozu (g+f) inulin
59
Što je inulin? | + gdje ga nalazimo, koje biljke
**INULIN je polifruktozid** koji se primjenjuje kao hrana za dijabetičare jer lakše podnose fruktozu od glukoze. Topljiv je u vrućoj vodi, a pod utjecajem etanola stvara sferokristale. Pronalazimo ga **u podzemnim dijelovima glavočika** (gomolj čičoke, korijen omana, maslačka i vodopije).
60
Što su heterozidi? Kako dijelimo heterozide prema vrsti glikona?
**HETEROZIDI su spojevi koji se sastoje od aglikona ili genina** (nešećerni dio) i **glikona** (šećerni dio u cikličkom obliku) vezanih poluacetalnom vezom (most koji može biti S, C ili N). Dijelimo ih na prema vrsti glikona na glukozide, ramnozide, arabinozide itd.
61
Kako dijelimo heterozide prema vrsti aglikona? | 8 ih je!!! navedi i primjere bilja
Prema vrsti aglikona heterozidi se dijele na: 1. **fenolske** (medvjetka) 2. **cijanogene** (Rosaceae: badem, marelica, šljiva, višnja) 3. **kardiotonične** (Scrophulariaceae: grimizni naprstak; Liliaceae: đurđica) 4. **saponinske** (Primula: jaglac) 5. **antrakinonske** (krkavina) 6. **benzopiranske/flavonoide** (kamilica, glog, lipa,...) 7. **tioheterozide** (Brassicaceae) 8. **kumarinski** (žuti kokotac)
62
Što cijanogeni daju hidrolizom?
HCN
63
Kako djeluju saopninski heterozidi? | gledaj sam naziv
Pomažu iskašljavanje, ali su i antiseptici. Pjene se kao sapun.
64
Kako djeluju flavonoidi?
uklanjaju grčeve
65
Kako se koriste antrakinonski heterozidi?
kao laksansi
66
Što su inače kumarinski heterozidi?
antikoagulansi
67
Što su trjelsovine/tanini? | + gdje ih nalazimo
**TRJESLOVINE** su derivati fenola i fenolnih kiselina koji se koriste kao antidiuretici i actringensi, a pronalazimo ih u kori hrasta.
68
Što su alkaloidi?
**ALKALOIDI** su organski spojevi koji imaju dušik ugrađen u heterociklički prsten. Poznati su morfin, kofein, kokain, papaverin...
69
Što su antocijani?
**ANTOCIJANI su u vodi topljivi spojevi koji daju boju cvjetovima i plodovima** (borovnica, višnja, kupina, itd.) Sastoje se od aglikona antocijanidina i šećera.
70
Koje antocijanidine imamo?
*cijanidin* - crven (rod Rosa) *peonidin* - crven (rod Paeonia) *pelargonidin* - crvenoružičast (rod Pelargonium) *malvidin* - crvenoljubičast (rod Malva) *delfinidin* - plav (rod Malva)
71
Kako anoticijani mijenjaju boju?
Antocijani mijenjaju boju **ovisno o pH vrijednosti staničnog soka i broju vezanih šećera na aglikon**, što se zapaža kod plućnjaka i potočnice.
72
Zašto treba pravilno sušiti ljekovite sirovine?
Ljekovite sirovine treba pravilno sušiti da ne bi došlo do gubitka sastavnica djelovanjem enzima.
73
Gdje pronalazimo pojedine vitamine i što uzrokuje njihov nedostatak?
**vitamin A**: plodovi divlje ruže, oskoruše, listovi koprive, korijen mrkve - očne i kožne bolesti **vitamin B1**: kvasci, žitarice, mrkva - beri beri **vitamin C**: plodovi pasje ruže, ribiza, limuna, listovi kupusa kivi, plod paprike - skorbut **vitamin D**: biljne i životinjske masti - rahitis **vitamin K**: plodovi rajčice, listovi koprive, pastirske torbice - zaustavljanje krvarenja
74
Što su antibiotici, a što fitoncidi?
**ANTIBIOTICI** su tvari koje luče gljivice i bakterije najčešće, a mogu biti baktericidni (streptomicin i penicilin) i bakteriostatski. **FITONCIDI** su tekuće i hlapljive tvari baktericidnog i bakteriostatskog djelovanja koje luče više biljke (crveni luk, češnjak, hren).
75
Od čega je građen škrob?
od amiloze i amilopektina građenih od alfa D glukoze
76
Koje vrste škroba razlikujemo?
**primarni** koji nastaje u stromi kloroplasta **sekundarni** koji nastaje iz primarnog (tranzitorni) pričuvni koji nastaje kao sekundarni, ali u gomoljima, sjemenkama i podancima
77
Što je to tvorni centar?
**TVORNI CENTAR** je središte slojanja u škrobnom zrncu.
78
Kakvo može biti slojanje?
1. centrično (**koncentrično**) - središte slojanja je u središtu zrnca - Leguminosae (Fabaceae) i Poaceae (Graminae) 2. **ekscentrično** - središte slojanja nije u središtu zrnca
79
Mogu li škrobna zrnca biti sastavljena?
mogu, primjeri su riža i zob
80
Kako se razlikuju škrobna zrnca različitih biljnih vrsta?
Krumpir ima jajasta zrnca s ekscentričnim slojanjem, gdje je to središte bliže užem dijelu zrnca. Raž, pšenica i ječam imaju kuglasta ili lećasta zrnca s koncentričnim slojanjem.
81
Što je KONSTITUENS?
**KONSTITUENS** je indiferentna tvar koja glavnom lijeku daje oblik.
82
Kako se škrob boji s otopinom joda?
ljubičasto
83
Koji polisaharid imamo kod porodice Astereaceae?
inulin!!!
84
Kako nastaju aleuronska zrnca?
oduzimanjem vode u suhim spremišnim stančjima (npr. sjemenkama)
85
Što su aleuronska zrnca?
vakuole koje sadrže bjelančevine (albumine i globuline)
86
Koji dio aleuronskog zrnca je teško topljiv u vodi?
globulini
87
Kako nastane aleuronsko zrnce?
Najprije se u vodi teško topljivi globulin izluči u obliku **kristaloida uklopljenih u albuminski ovoj** koji je u vodi lako topljiv, a unutar većih zrnaca se nalazi jedan ili više **globoida** (Ca-Mg sol inozitol-heksafosfatne kiseline).
88
Gdje nalazimo aleuronska zrnca?
sjemenke skočca, suncokreta, konoplje, mahunarki, žitarica...
89
Jesu li sva masna ulja u tekućem stanju?
ne! ulje kakaovca je kruto
90
Kakvaa mogu biti masna ulja prema jodnom broju?
1. **sušiva** - oleinske kiseline, nanesena u tankom sloju daju prozračni film (ulja konoplje, lana i maka) 2. **polusušiva** - ulja pamuka i sezama 3. **nesušiva** - ulja masline, skočca i badema
91
Čime se boje masna ulja?
S otopinom **sudana III** boje se narančasto crveno.
92
Kako kristaliziraju kristali kalcijevog oksalata?
Monohidrati kristaliziraju **monoklinski**, a dihidrati kristaliziraju **tetragonski** (list vanilijevke).
93
Koji su oblici kristala kalcijevog oksalata?
1. **prizme** - list crne bunike, list vanilijevke, list sene-kristalonosni rukavac 2. **druze/ružice/sraslaci** - list kužnjaka, korijen rabarbare 3. **rafidi/iglice/štapići** - kora cimetovca, list đurđice 4. **kristalni pijesak** - list i korijen velebilja
94
Što je kristalonosni rukavac?
stanice s kristalima u redovima oko žila
95
Što su druze?
**DRUZE** su zvjezdasti kristali nastali sraštavanjem piramidastih kristala.
96
U kojem obliku dolaze rafidi?
dolaze poredani usporedno u snopiće
97
Što je kristalni pijesak?
To su stanice s pijeskom u obliku tamnih mrlja.
98
Gdje se odlažu kristali?
Kristali se odlažu na mjestima koja mogu biti odbačena postupno.
99
Što su eterična ulja? Čime se boje? Gdje ih nalazimo? Gdje nastaju?
**ETERIČNA ULJA** su lako hlapljive, mirisne smjese tvari uljne konzistencije, teško topljive su u vodi, destiliraju s vodenim parama, a pripremaju se iz biljnih sirovina. **S otopinom sudana III boje se narančasto-crveno**. Dolaze u **korijenu** peršina i odoljena, **plodu** komorača, kima i aniša, **listu** kadulje, **cvijetu** kamilice itd. Nastaju u posebnim žlijezdama, žljezdanim dlakama, **uljenicama**. Važne su zbog oprašivanja.

Farmaceutska botanika (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions