Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Farmaceutska botanika > Vegetativni organi > Flashcards

Vegetativni organi Flashcards

(65 cards)

Start Studying
1
Q

Što su hemiepifiti?

A

HEMIEPIFITI su prostorni paraziti koji ne prodiru u biljku domaćina, već ih koriste za podlogu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako raste korijen i zašto?

gravitacija, stanice sa škrobom…

A

Korijen raste pozivitno geotropno jer ima stanice korijenove kape - statociste. STATOCISTE imaju puno amiloplasta koji se zbog svoje specifične težine smješta u donjim dijelovima stanica uzrokujući gravitacijske podražaje koji se prenose u plazmaleme statocista i spriječavaju dolazak diktiosoma u taj dio stanice pa se oni skupljaju u gornjem dijelu i dovode do dužinskoga rasta stanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koje su uloge korijena?

A
  1. korijen za usidrenje
  2. hranidbeni korijen
  3. spremišni korijen
  4. sinteza organskih tvari
  5. simbioza s bakterijama i gljivama
  6. organ za vegetativno razmnožavanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kako nastaju korijenovi sustavi?

A

KORIJENOVI SUSTAVI nastaju razgranjenjem glavnog ili primarnog korijena, a kako napreduje prema vrhu, nastaje bočno korijenje. Razlikujemo stožerni (dvosupnice, bočno korijenje je puno manjih dimenzija) i končasti (jednosupnice, velik broj jednako debelih korijena).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kakav je to adventivni korijen?

A

ADVENTIVNI KORIJEN je korijen koji se razvija u neuobičajeno vrijeme i na neuobičajenim mjestima (nakon ozljede na listovima, nakon obrade hormonima…), a reznice su zapravo adventivni pupovi koji se nalaze na odrezanim dijelovima stabala, listova ili korijena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Gdje nastaju korijenski izdanci?

A

Nastaju endogeno u perikambiju starijeg korijenja, a služe vegetativnom razmnožavanju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koje su korijenove zone?

A
  1. korijenova kapa (kaliptra) - žive stanice s puno škroba
  2. zona korijenovog rasta (meristemska zona) - stvara zonu ispod i zonu iznad
  3. zona produžnog rasta
  4. zona diferencijacije

+ usisna zona se nalazi iznad zone produžnog rasta, na prvom dijelu zone diferencijacije, a služi za upijanje pa je prekrivena korijenovim dlačicama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kakva je primarna građa korijena?

KAKAV JE UOPĆE PRIMARNI KORIJEN???? 2 dijela :))

A

PRIMARNI KORIJEN je mladi korijen.
U zoni diferencijacije razlikujemo:
a. primarnu koru;
rizoderma - subernizirana egzoderma (hipoderma) - parenhim primarne kore (mezoderma) - endoderma
b. središnji valjak;
perikambij (pericikl) - radijalna žila

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što rade stanice propusnice?

A

Povezuju primarnu koru i središnji valjak.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako nastaje sekundarna građa korijena?

A

Zadebljanjem korijena, tj. diobom stanica perikambija (periderma) i žilnog kambija (provodni elementi) nastake sekundarna građa korijena. Kambij se ugrađuje između dijelova ksilema i floema u obliku neprekinutog prstena pa nastaju sekundarni ksilem i sekundarni floem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koje dijelove razlikujemo kod sekundarne građe korijena?

A

a. kora
vanjska kora (diobom perikambije); višeslojna periderma - sklerenhim pericikla - parenhim pericikla (pristuni idioblasti)
unutarnja kora (dioba kambija); sitaste cijevi - stanice pratilice - floemski parenhim i likovnice

b. kambij

c. drvo
elementi sekundarnog ksilema: traheje, traheide, ksilemski parenhim, drvenčice, zrake srčike
primarni ksilem i sklerenhim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Zašto dolazi do preobrazbe korijena?

A

a. zbog obavljanja dopunskih funkcija
b. simbioze

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koje su pretvorbe korijena?

A

A. radi obavljanja dopunskih funkcija:
a. zadebljanjem glavnog korijena - odlaganjem hranidbenih tvari u sekundarnom ksilemu i sekundarnom floemu - nastaje LIBOVIT / MESNAT KORIJEN koji je prisutan kod povrtnih dvogodišnjica
b. od spremišnog stabljičnog korijenja nastaju KORIJENOVI GOMOLJI,

B. u simbiozi korijenja s bakterijama su KORIJENOVI GOMOLJČIĆI, a nastaju tako da bakterije prodru u korijenove dlačice i nastane se u primarnoj kori,

C. u simbiozi korijenja s gljivama (MIKORIZA) razlikujemo vanjsku gdje hife obavijaju korijenje izvana i preuzimaju ulogu korijenovih dlačica i unutarnju gdje hife prodiru duboko u staničje korijenja zeljastih biljaka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Objasni sljedeće pojmove:
stabljika,
koljence,
međučlanci,
rozetaste biljke.

A

STABLJIKA je izdanak s listovima i pupovima.

KOLJENCE/NODIJ/ČVOR je zadebljalo mjesto, gdje je list pričvršćen za stabljiku.

MEĐUČLANCI/INTERNODIJI su odsječci bez listova smješteni između koljenaca.

ROZETASTE BILJKE su biljke s vrlo kratkom stabljikom, jako približenim koljencima i prizemnim rasporedom listova u obliku rozete.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koje su vrste stabljika?

7 ih je

A
  1. nadzemne: stablo, batvo, vlat, šašljika.
  2. podzemne: lukovica, podanak, gomolj.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Objasni sljedeće pojmove:
stablo,
batvo,
vlat,
šašljika.

A

STABLO je visoko razgranjeni drvenasti izdanak. (lipa, hrast, jela)

BATVO je zeljasta bezlisna stabljika koja završava tvorbom cvjetova ili cvatova. (jaglac, trputac)

VLAT je zeljasta ili djelomično drvenasta stabljika koja je djelomično ili potpuno šuplja. (raž, pšenica, trstika, bambus)

ŠAŠLJIKA je zeljasta stabljika slična vlati, ali ispunjena. (šaševi i rogozi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Objasni sljedeće pojmove:
lukovica, podanak, gomolj.

A

LUKOVICA je vrlo skraćena stabkjika s odebljalim sočnim ljuskavim listovima.

PODANAK je razgranjena, više-manje odebljala podzemna stabljika, najčešće kratkih članaka, neograničena rastenja.

GOMOLJ je podzemna, ali i nadzemna stabljika koja predstavlja zadebljanje korijena ili stabljike, ograničena je rastenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što je pup?

A

PUP je vegetativni vršak obavijen lisnim zamecima koji ga štite od vanjskih nepovoljnih uvjeta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako dijelimo pupove prema ulozi, a kako prema položaju?

A

a. prema ulozi: pupovi rasta (razvoj listova) i cvjetni pupovi (razvoj cvjetova)
b. prema položaju: vršni/terminalni pupovi i bočni/pazušni pupovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Kakvi su mirujući pupovi?

A

SPAVAJUĆA OKA su pupovi koji se nalaze u stanju mirovanja tijekom niza godina premda zadržavaju sposobnost razvoja, ako su smješteni u donjem dijelu debla iz njih se razvijaju mladice.

Njihov se razvoj može izazvati i umjetno, rezanjem vršnog dijela stabljike s vršnim pupom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koji su položaji stabljike u prostoru?

hint: LUP

A

lijana
uspravna
polegnuta
pridignuta
povijuša
penjačica
puzajuća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koji su oblici stabljke?

A

okrugla, trobridna, četverobridna, rebrasta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Podjela biljaka prema naravi stabljike.

A

zeljaste (jednogodišnjice, dvogodišnjice ili trajnice)
polugrmovi (donji dio je drvenast, vrh zeljast)
grmovi (višegodišnje drvenaste koje ne dosegnu dimenzije stabla)
drveće (višegodišnje drvenaste koje imaju najdulji životn vijek)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koja su 4 tipa sekundarnog rasta stabljike?

A

Aristolochia-tip: međužilni kambij stvara samo parenhim pa je broj i rapored žila jednak kao i u primarnoj građi

Helianthus-tip: međužilni kambij stvara veći broj manjih otvorenih kolateralnih žila pa je broj žila u stabljici sekundarne građe veći nego u stabljici primarne građe

Ricinus-tip: interfascikularni kambij stvara prema unutra elemente drva, a prema vani elemente kore, između kojih su očuvane uske srčikine zrake + nema zasebnih žila

Tilia-tip: zasebne žile se ne javljaju ni u stabljici primarne građe, već su sitasti i cjevasti elementi kao i kambij u obliku cjelovitog valjka (golosjemenjače i drvenaste dvosupnice)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Koje su nadzemne preobrazbe stabljike? | hint: TVZ
a. **TRNOVI** (razgranjeni, nerazgranjeni) od bočnih ogranaka b. **VRIJEŽE** su tanke, puzave stabljike dugih članaka koje omogućuju vegetativno razmnožavanje c. **VITICE** nastaju od bočnih ogranaka, a služe za prihvaćanje za druge biljek ili za potporu d. **ZADEBLJANJA DONJEG DIJELA STABLJIKE** nalazimo kao zadebljanja stabljike iznad supki
26
Koje su podzemne preobrazbe stabljike?
a. **PODANAK (RHIZOMA)** vanjštinom sliči korijenu, smješten je pod zemljom, tvori jednogodišnje izdanke, svake godine raste na jednoj strani, gdje se nalazi vršni pup, sadrži škrob, trjeslovine, eterično ulje, a može biti horizontalan ili razovit te okomit. b. **LUKOVICA (BULBUS)** je skraćeni podzemni organ koji ima skraćenu stabljiku - lukovinu za koju su pričvršćene sočne ljuske u kojima se skupljaju hranidbene tvari; na vrhu lukovine je vršni pup iz kojeg se razvija stabljika s listovima, a karakteristična je za dvosupnice. c. **PALUČICA (BULBOTUBER)** je prijelazni oblik između gomolja i lukovice, izvana je pokrivena suhim ljuskama, a ima razvijenu lukovinu. d. **GOMOLJ** je preobraženi izdanak, u njemu se nakupljaju hranidbene tvari.
27
Što su filokladiji?
**FILOKLADIJI su kratki plosnati bočni ogranci stabljike osobito slični listu**, na kojima se pojavljuju pricvjetni listovi (brakteje), cvjetovi i plodovi.
28
Što je list?
zeleni, biljni nadzemni izdanak
29
Koje su glavne, a koje dopunske uloge lista?
GLAVNE: **fotosinteza**, **transpiracija**, **izmjena plinova** DOPUNSKE: **pričuva hranjivih tvari (mesnati ljuskavi listovi lukovice)**, **organ vegetativnog razmnožavanja**, **zaštita (pretvorba listova u trnove)**
30
Koji su dijelovi lista? | 5 ih je
plojka lista, osnovica plojke, peteljka, osnovica lista i palistići
31
Što je lisni mozaik?
Takav međusobni položaj velikih i malih lisnih plojki u prostoru, pri kojem one ne zasjenjuju jedna drugu.
32
Koja podjela listova s obzirom na oblik osnovice?
1. peteljkavi 2. sjedeći 3. nishodni 4. obmotani 5. srasli 6. prorasli 7. s rukavcem 8. s palistićima
33
Kakvi su jednostavni, a kakvi sastavljeni listovi?
jednostavni su oni s jednom lisnom plojkom, a sastavljeni su od lisaka
34
Koji su oblici vrha lista?
tup, šiljast, ušiljen
35
Koji su oblici osnovice lisne plojke?
srcasta streličasta okruglasta klinasta kopljasta
36
Kakav može biti rub lista?
trepavičav narovašen zupčav pilast izgrickan cjelovit bodljikav kovrčav dlakav uvrnjen
37
Kakvi mogu biti listovi razdijeljene plojke?
perasti i dlanasti ili prstasti
38
Koja su tri stupnja urezanosti u lisnu plojku?
***režnjasti*** - urezi u plojku manji od polovice ***razdijeljeni*** - urezi u plojku dublji od polovice ***rascijepljeni*** - urezi u plojku idu do osnovice
39
Kako dijelimo sastavljene listove s obzirom na raspored lisaka na rahisu?
1. dvojstveni 2. utrojeni/trojati/trodijelni 3. četverobrojni 4. dlanasti 5. parno perasti 6. neparno perasti | perasto sastavljeni mogu biti i višestruko sastavljeni
40
Koji su oblici žilja?
a. usporedno b. lučno savijeno c. perasto d. mrežasto e. dlanasto f. lepezasto/račvasto
41
Kakav može biti raspored listova na stabljici?
a. izmjeničan ili zavojiti b. nasuprotan c. pršljenast d. unakrsni/križasto nasuprotan/dekusiran e. dvoredan f. u čupercima g. ljuskast h. rozeta
42
Koje je trajanje života listova?
Kod **listopadnih biljaka** oni su aktivni samo jedno vegetacijsko razdoblje, rastu u proljeće, a u jesen otpadaju. Kod **vazdazelenih biljaka** oni su aktivni više vegetacijskih razdoblja i postupno se smjenjuju. Kod **zimzelenih biljaka** oni ostaju zeleni na stabljici preko cijele zime, a otpadaju i venu kada izbiju novi listovi u proljeće.
43
Koje su preobrazbe lista? | opiši dopunsku funkciju
a) **BODLJIKE** očuvaju vlagu unutar zelene stabljike, koja obavlja ulogu fotosinteze. b) **TRNOVI** mogu biti od lista (žutika) ili od palistića (bagrem) c) pomoću **VITICA** se penjačice prihvaćaju za druge biljke i održavaju ravnotežu d) **LUKOVICA S LJUSKAMA OD RUKAVACA LISTA** (luk) e) **LUKOVICA S LJUSKAMA OD PRIDANKOVIH LISTOVA** (tulipan) f) **KORIJENJE OD LISTA** (nepačka) g) **KLOPKE ZA KUKCE** su listovi preobraženi u zamke; vrčeve, mješinice, lovke za primamljivanje i hvatanje kukaca (okrugolisna rosika, vrčonoša, venerina muholovka) h) **FILODIJI** su peteljke nekih listova koje su se zajedno sa središnjom žilom tako proširile i spljoštile da su poprimile izgled plojke koja nedostaje
44
Koje su anatomske građe lista?
dorziventralna (bifacijalna) izolateralna (monofacijalna) koncentrična (ekvifacijalna)
45
Opiši dorziventralnu građu lista.
**Morfološki razlikujemo lice i naličje lista, anatomski postoje dvije epiderme i mezofil sastavljen od dva tipa stanica**. Jedan tip je **palisadni/stupasti/asimilacijski parenhim** smješten ispod gornje epiderme, a građen od nizova gusto poredanih, okomito na površinu raspoređenih valjkastih stanica s brojnim kloroplastima. Bolje je razvijen kod biljaka koje rastu u uvjetima dobre osvjetljenosti. Drugi tip je **spužvasti/transpiracijski parenhim** kojeg čine rahlo raspoređene okrugle stanice s manjim brojem kloroplasta. Međustanični prostori ovog parenhima su u neposrednoj vezi s odušcima puči donje epiderme, omogućuju izmjenu plinova i isparavanje vode, tu su i zatvorene kolateralne žile.
46
Opiši monofacijalnu građu lista.
**To su istostrani listovi gdje je epiderma jednaka s kutikulom.** Kod listova nekih jednosupnica koja rastu bez peteljke mezofil nije diferenciran, a građen je od parenhimskih stanica s kloroplastima - **veće stanice su u sredini, a manje s više kloroplasta ispod epidermi** . Zatvorene su kolateralne žile poredane u mezofilu u dva niza, suprotno orijentiranih dijelova (**F prema epidermi, K prema središtu**). Druge vrste imaju palisadni parehim smješten na obje strane lista, a uski spužvasti parenhim je u sredini.
47
Opiši koncentričnu građu lista.
Staničaj su poredana koncentrično, poprečni prerez je krug. **Epiderma** je jednoslojna, kserofitskih osobina (prisjeti se). **Mezofil** čini naborani asimilacijski parenhim, a ima kloroplaste i smolenice okružene sklerenhimskim ovojem. **Endoderma** je od niza parenhimskih stanica. **Provodni parenhim** ima puno ograđenih jažica u stijenkama, a u središtu lista su dvije zatvorene kolateralne žile.
48
Kakvi su listovi s obzirom na položaj puči?
**hipostomatski** (nemaju puči na gornjoj strani) **amfistomatski** (imaju puči s obje strane) **epistomatski** (imaju puči samo s gornje strane)
49
Navedi primjer homolognih organa?
podanak, lukovica, palučica i gomolj (preobrazbe stabljike)
50
Navedi primjer analognih organa.
trnovi žutike i trnovi gloga
51
Objasni razliku heliofita i skiofita.
**heliofiti** za rast trebaju puno ss, a **skiofiti** žive u sjeni drugih biljaka
52
Koja vrenja postoje.
alkoholno mliječnokiselo maslačno octenokiselo (nije vrenje!)
53
Koja je razlika između hemiparazita i holoparazita?
sjeti se iz biologije!
54
Koje su faze rasta stanice?
embrionalna faza, faza rasta i faza diferencijacije
55
Koje su faze ontogeneze?
1. latentno razdoblje 2. razdoblje klice 3. razdoblje mlade biljke 4. razdoblje odrasle biljke 5. razdoblje starosti
56
Što je jarovizacija?
**VERNALIZACIJA** je postupak koji se sastoji od **umjetnog izazivanja klijavosti i cvatnje hadnoćom**, a provodi se zbog ubrzanja razvoja zimskih ili ozimih oblika jednogodišnjih ili dvogodišnjih biljaka uz njihovo prethodno **izlaganje niskim pozitivnim temperaturama** (pšenica npr).
57
Kako dijelimo biljke koje su ovisne o trajanju dana?
***biljke dugog dana*** - cvatnja se ubrzava u sjevernim širinama gdje su tijekom ljeta dugi dani ***biljke kratkog dana*** - cvatnja se ubrzava u južnim predjelima gdje su tijekom ljeta dani kratke, a noći duge ***neutralne biljke*** - doba cvatnje ne ovisi o dužini svijetlog i tamnog razdoblja tijekom 24h
58
Koje su monokarpne biljke?
jednogodišnje, dvogodišnje, višegodišnje
59
Opiši fanerofite.
Imaju pupove za obnavljanje više od 50cm iznad tla. Zaštita su ljuske, smola itd. To su grmovi, drveće i epifiti. | što će mi ovo?
60
Opiši hamefite.
Pupovi su blizu tla, zaštita su odumrli dijelovi i snijeg. To su manji grmovi i polugrmovi.
61
Opiši hemikriptofite.
To su površinske biljke kojima su pupovi u nivou tla. Zaštita su mrtvi dijelovi i snijeg. Mogu biti busenaste, dvogodišnje i trajne rozetaste te vrježaste biljke.
62
Opiši kriptofite.
Pupovi su im zaštićeni u supstratu, a dijelimo ih na **geofite** (pupovi sačuvani u tlu, podzemne stabljike; perunika) i **hidrofite** (pupovi sačuvani na dnu vode, lopoči).
63
Opiši terofite.
To su jednogodišnje biljke koje prežive nepovoljno vegetacijsko razdoblje u obliku otporne sjemenke, tj. u embrionalnom stadiju (mak, kukuruz, pšenica, ječam, riža).
64
Kako se razmnožavaju biljke?
A) vegetativno razmnožavanje raspadanjem i dijeljenjem B) nespolno pomoću posebnih rasplodnih stanica (spora) C) spolno
65
Koje su vrste spolnog razmnožavanja. Opiši svaku.
**izogamija** (mnoge alge i niže biljke), **heterogamija**, **oogamija** | vidi skriptu za detalje ako se ne sjećaš ;)

Farmaceutska botanika (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions