Generativni organi Flashcards

(67 cards)

1
Q

Što tvore stabljični dijelovi cvijeta?

A

cvatnu stapku, cvjetnu stapku i cvjetište

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što se nalazi na cvjetištu?

A

lapovi, latice, tučak i prašnici

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako mogu biti poredani djelovi cvjetišta?

A

1) poredani u ciklusima –> CIKLIČNI CVJETOVI
2) lapovi i latice u krugu, a prašnici i tučkovi zavojito –> HEMICIKLIČNI CVJETOVI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kakvi su tetraciklični cvjetovi, a kakvi pentaciklični?

A

tetraciklični imaju 4 kruga (čaška, vjenčić, prašnici, tučak)
pentaciklični imaju 5 krugova (čaška, vjenčić, 2 kruga prašnika, tučak)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što čini ocvijeće ili perijant? Koja mu je uloga?

A

čaška i vjenčić

zaštićuje unutarnje dijelove cvijeta te privlači kukce koji obavljaju oprašivanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kakvo može biti ocvijeće?

A

dvostruko - lapovi i latice, tj. čaškaa i vjenčić
perigon - jednostavno ocvijeće koje nije razlučeno u čašku i vjenčić (svi su listovi manje ili više jednaki po boji i obliku)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što znači da je perigon dvojak?

A

u nekih je biljaka (tuplian) živo obojen ili bijel (visibaba) pa sliči vjenčiću, a u nekih je samo građen od neuglednih, često zelenih i čaški sličnih listova (cvjetovi koji se oprašuju vjetrom; kopriva, breza, dud…)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koji su to goli cvjetovi?

A

cvjetovi bez ocvijeća (vrba i bijeli jasen)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Od čega se sastoji čaška?

A

od jednog kruga listića (lapova), a ponekad se javlja još i drugi vanjski krug zelenih listića koji tvore izvanju čašku ili čaškicu

vidi što je tepal i sepal kod jednosupnica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kakva je sulapna čaška?

A

SULAPNA ČAŠKA ima međusobno srasle lapove

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kakva je prostolapna čaška?

A

PROSTOLAPNA ČAŠKA ima međusobno odijeljene lapove.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakva je pravilna, nepravilna, odnosno asimetrična čaška?

A

Kroz PRAVILNU ČAŠKU može se povući više ravnina simetrije (aktinomorfni cvijet). Kroz NEPRAVILNU ČAŠKU može se povući jedna ravnina simetrije (zigomorfni cvijet), a kroz ASIMETRIČNU ČAŠKU se ne može povući niti jedna ravnina simetrije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je kunadra?

A

Posebna preobrazba čaške kod glavočika koja služi raznošenju sjemenaka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kakav može biti vjenčić?

A

PROSTOLATIČAN koji ima međusobno slobodne latice.
SULATIČAN koji ima međusobno srasle latice.
PRAVILAN kroz koji se može povući više ravnina simetrije.
NEPRAVILAN kroz koji se može povući samo jedna ravnina simetrije.
Kod ASIMETRIČNOG se ne može povući niti jedna ravnina simetrije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

O čemu ovisi boja latica?

A

ovisi o nazočnosti antocijana u staničnom soku te o nazočnosti kromoplasta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što čine prašnici, a što tučkovi?

A

prašnici tvore ANDRECEJ, a tučkovi tvore GINECEJ

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako su građeni prašnici?

A

PRAŠNIK se sastoji od prašničke niti s kojom je pričvršćen za cvjetište te prašnice u kojoj nastaje polen; prašnice su za nit vezane sveznikom ili vezicom koja se nadovezuje za prašničku nit; zrela prašnica sastoji se od dviju polutki ili poluprašnica, a svaka poluprašnica ima dvije peludnice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako dijelimo prašnike?

A

SLOBODNI (MNOGOBRATNI) PRAŠNICI koji nisu srasli iako ponekad mogu srasti s prašničkim nitima (sljezovke, mahunarke) ili prašnicama (glavočike).

JEDNOBRATNI (MONODELFNI) PRAŠNICI su međusobno srasli (crni sljez, zanovijet).

DVOBRATNI (DIJADELFNI) PRAŠNICI su međusobno srasli u dva režnja ili tako da jedan ostao slobodan (mahunarke).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako dijelimo prašnike prema dužini?

A

Ako su oni različite dužine i to tako da ih je ukupno 4 (dva veća i dva manja) govorimo o DVOMOĆNIM PRAŠNICIMA (Lamiacae), a ako ih je ukupno 6 (dva manja i 4 veća) govorimo o ČETVEROMOĆNIM PRAŠNICIMA (Brassicaceae).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Opiši građu peludnog zrnca.

A

Peludno zrnce obavijeno je dvjema stijenkama: vanjska je EKSINA (kutinizirana, nepropusna), a unutarnja INTINA (pektin i celuloza, dosta propusna). Zrnce može biti glatko (mahunarke), mrežasto (usnače), rupičasto (trave) itd. Sastoji se od dviju stanica; VEGETATIVNA STANICA ima jezgru, a ona izrasta u peludnu mješinicu; GENERATIVNA STANICA se podijeli na dvije spermalne jezgre koje sudjeluju u oplodnji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kako nastaje tučak?

A

sraštavanjem plodničkih listova - jednog (mahunarke) ili više njih (usnače)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koji su tipovi plodnica u zavisnosti od položaja plodnice u odnosu na druge dijelove cvijeta?

A
  1. NADRASLA PLODNICA (HIPOGINSKI CVIJET) ima tučak smješten na izbočenom cvjetištu, a ostali dijelovi cvijeta su niže (kužnja, paprena metvica).
  2. PODRASLA PLODNIA (EPIGINSKI CVIJET) ima udubljeno cvjetište u koje je uronjen tučak srastao s plodničkim listovima, a ostali dijelovi su prilvršćeni na rubu cvjetišta iznad plodnice (štitarke).
  3. OBRASLA PLODNICA (PERIGINSKI CVIJET) ima pojedine dijelove cvijeta u ravnini s plodnicom koja nije srasla s udubljenim cvjetištem (krkavina).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Opiši građu sjemenog zametka.

A

Izvana je obavijen jednim ili dvama ovojima-integumentima. Unutar ovoja se nalazi parenhim koji tvori središnji dio zametka i zove se nucel. Ovoji u vršnom dijelu ostaju otvoreni i taj otvor se zove kličnica ili mikropila. Unutar zametka je embrionska vreća u kojoj se odvija oplodnja. Jajni aparat je blizu mikropile koji ima jajnu stanice i dvije sinergide, a nasuprot jajnom aparatu su antipodi (3 stanice). Bazalni dio je mjesto gdje se nalazi osnovica nucela i ovoja sjemenog zametka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kakvi mogu biti sjemeni zameci prema položaju u odnosu na sjemeni držak?

gleda se položaj mikropile i drška

A

nasuprotni (ortotropni)
obratni/preokrenuti (anatropni)
nagnuti/svinuti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Objasni dvospolne, jednospolne i nespolne cvjetove.
sjeti se biologije iz srednje! ovisi o tučku i prašnicima........
26
Objasni jednodomne, dvodomne i trodomne biljke.
-
27
Koja je osnovna podjela cvatova?
1. neograničeni (otvoreni) cvatovi - jednostavni i sastavljeni grozdasti 2. ograničeni (zatvoreni) cvatovi - jednostavni i sastavljeni paštitasti
28
Koji su jednostavni grozdasti cvatovi?
1. grozd 2. klas 3. maca ili resa 4. klip 5. štitac 6. gronja 7. glavica 8. košarica ili uborak
29
Opiši grozd, uborak, klip i štitac. Navedi primjere za svaki.
**GROZD** ima produženu cvatnu os na kojoj izbijaju cvjetne stapke koje završavaju s cvijetom. (**đurđica**) Kod **UBORKA** je cvatište znatno prošireno i udubljeno poput košarice. (**suncokret**) **KLIP** je sličan klasu; ima debelu cvatnu os i veliki tuljac koji obavija cvat i sjedeći su cvatovi. (**iđirot** **kukuruz**) **ŠTITAC** ima skraćenu cvatnu os, a cvjetne stapke izbijaju iz jedne zajedničke točke te završavaju cvjetovima smještenim u istoj ravnini. Cvatnja teče od ruba prema unutrašnjosti. (**luk**)
30
Opiši klas, resu, gronju i glavicu.
**KLAS** je sličan grozdu, ali ima sjedeće cvatove. (**trputac**) **RESA** je slična klasu, ali je cvatna stapka mekana i ponekad obješena i otpada nakon cvatnje. (**lijeska, orah, breza**) **GRONJA** ima vrlo duge stapke donjih cvjetova, a gornjih sve kraće tako da su svi u istoj ravnini. (**kruška**) **GLAVICA** ima skraćenu cvatnu os, a vrh je proširen u cvatište, na kojem su smješteni mnogobrojni sjedeći cvjetovi. (**kamilica, neven**)
31
Koji su sastavljeni grozdasti cvatovi?
1. metlica 2. sastavljeni klas 3. sastavljena gronja 4. sastavljeni štitac
32
Opiši metlicu i sastavljeni štitac.
Kod **METLICE** je glavna os uspravna, bočne su mlohave. (**jorgovan**) Kod **SASTAVLJENOG ŠTITCA** osi su razgranjene, a cvjetovi su smješteni na osima zadnjeg reda. (**štitarke**)
33
Koji su jednostavni paštitasti cvatovi?
1. jednokraka račvica 2. klupko 3. dvokraka račvica 4. višekraka račvica 5. pršljenasti paštitac 6. gronjasti paštitac 7. kitica ili čuperak 8. cvjetulja
34
Opiši jednokraku račvicu i njezine oblike.
**JEDNOKRAKA RAČVICA** izgleda tako da ispod glavne cvatne osi postoji samo jedan bočni ogranak. a. kod **SVITKA** ili **UVOJKA** bočni ogranak grana se naizmjenično desno i lijevo u ogranke višeg reda (rupičasta pljuskavica) b. kod **PAHALICE** su svo bočni ogranci položeni u jednoj ravnini (perunika) c. kod **KOVRČICE** su bočni ogranci koji se odvajaju podno osi glavnog cvata uvijek na istoj strani (plućnjak) d. **SRPAK** ima bočne ogranke koji se odvajaju podni osi glavnog cvata i položeni su u istoj ravnini | oblici jedonkrake račvice razlikuju se po grananju bočnog ogranka
35
Opiši klupko.
bočni ogranci **KLUPKA** su jako skraćeni i tvore cvat kuglastog oblika
36
Opiši dvokraku i višekraku račvicu.
Bočno od glavne cvatne osi **DVOKRAKE RAČVICE** razvijaju se dvije postrane cvjetne osi. (žabnjaci) Ispod glavne cvatne osi **VIŠEKRAKE RAČVICE** odvaja se više od dviju bočnih osi.
37
Opiši pršljenasti i gronjasti paštitac.
**PRŠLJENASTI PAŠTITAC** ima cvjetne stapke primaknute i u pršljenu nanizane oko glavne osi. (**bijela mrtva kopriva**) **GRONJASTI PAŠTITAC** ima bočne ogranke različite dužine cvatne stapke.
38
Opiši kiticu/čuperak i cvjetulju.
**KITICA** ima cvjetovi koji su uspravni, usporedni, usmjereni prema gore, cvjetnih stapki iste dužine i gusto poredani jedan uz drugi. **CVJETULJA** ima sjedeće cvjetove koji su smješteni unutar vrčasto udubljenog cvatišta. (**smokva**)
39
Koji su sastavljeni paštitasti cvatovi?
1. sastavljeni gronjasti paštitac 2. sastavljeni paštitac 3. sastavljena dvokraka račvica
40
Opiši sastavljeni gronjasti paštitac.
glavna os ograničena rasta završava cvijetom, bočni višestruko razgranjeni ogranci različite dužine s cvjetovima
41
Opiši sastavljeni paštitac.
glavna os završava cvijetom , bočni ogranci isto, a cvjetne stapke izbijaju iz zajedničke točke - jedne!!
42
Opiši sastavljenu dvokraku račvicu.
glavna os završava cvijetom, a dvije postrane osi su višestruko razgranjene i nose cvjetove na kraju
43
Kako se sprječava samooprašivanje? Opiši ih.
ihogamijom (dozrijevanje tučka i prašnika u različito vrijeme) i heterostilijom/razvratnošću (različita dužina prašnika, tj. tučka)
44
Koje su vrste stranooprašivanja?
anemofilija entomofilija ornitofilija hidrofilija
45
Kakve plodove razlikujemo s obzirom na to koji dio cvijeta sudjeluje u stvaranju ploda?
prave i neprave
46
Koja su bitna obilježja kod klasificiranja plodova?
svojstvo usplođa količina sjemena način otvaranja ploda broj plodničkih listova iz kojih nastaje plod
47
Koji su jednoplodnički nadrasli pucavci?
mahuna (soja, mahunarke) i mjehur (kukurijek, pakujac, crnjika)
48
Koji su višeplodnički podrasli pucavci?
tobolac (peunika, zvončići)
49
Koji su višeplodnički nadrasli pucavci?
tobolac (skočac, rutvica) komuška (gurušice, češnjača, Brassicaceae) komušćica (Brassicaceae, rusomača, hren, sivka)
50
Koji su jednoplodnički nadrasli nepucavci?
orah (lijeska) oraščić (žabnjak)
51
Koji su jednoplodnički podrasli nepucavci?
žir (hrast) perutka (javor, jasen, joha, brijest)
52
Koji su višeplodnički nadrasli nepucavci?
višeplodnički orah (lipa) pšeno (pšenica, kukuruz)
53
Koji su višeplodnički podrasli nepucavci?
roška (glavočike)
54
Koji su jednoplodnički nadrasli cijepavci?
člankovita mahuna (mahunarke, grašar npr.)
55
Koji su višeplodnički nadrasli cijepavci?
člankovita komuška (rotkva) dvoplodnički kalavac (usnače) mnogoplodnički kalavac (sljez, bijeli sljez)
56
Koji su višeplodnički podrasli cijepavci?
dvoplodnička roška (štitarke, broćike)
57
Koji su jednoplodnički nadrasli sočni plodovi?
boba (grožđe) i koštunica (trešnja, šljiva, badem, orah)
58
Koji su jednoplodnički podrasli sočni plodovi?
boba (ribiz)
59
Koji su višeplodnički nadrasli sočni plodovi?
višeplodnička boba (velebilje) bobičasta koštunica (božikovina) hesperidij (Citrus)
60
Opiši hesperidij.
**HESPERIDIJ** je višeplodnički nadrasli sočni plod. Višesjemeni i višepretinlni. U debelokožastom dijelu egzokarpa (**egzokarp/flavedo**) su lizigene uljenice, srednji dio ploda (**mezokarp**) je bijel, spužvast i suh, a unutarnji dio (**endokarp**) je sočan, mesnat i tu su sjemenke. Vrste roda *Citrus*, Rutaceae
61
Koji su višeplodnički podrasli sočni plodovi?
bundevasta boba (porodica bundevovke - dinja, lubenica, banana, krastavac) bobičasta koštunica (bazga)
62
Opiši bundevastu bobu.
To je višesjemeni plod koji izvana ima tvrdo usplođe, a središnji i unutarnji dio ploda je sočan i mesnat. **Porodica bundevovke** (Cucurbitaceae: bundeva - Cucurbita pepo, dinja - Cucumis melo, lubenica - Citrullus lanatus, krastavac - Cucumis sativus); **banana** (Musa x paradisiaca, Musaceae).
63
Koji su zbirni suhi plodovi?
**jagodasti plod** - cvjetište postane mesnato i sočno, a na njemu je smješteno puno sitnih plodića - oraščića (*Fragaria vesca*, Rosaceae) **šipurasti plod** - sastoji se od razraslog cvjetišta što sazrijevanjem postaje crveno, na unutarnjoj strani peharasta cvjetišta (hipantij) ima puno suhih plodova - oraščića (ruža, mogranj)
64
Koji su zbirni sočni plodovi?
mnogokoštunica (kupina i malina) jezgričasti plod (jabuka, kruška) gloginja (glog)
65
Koji je skupni suhi plod?
skupni suhi plod (čičak)
66
Koji je skupni sočni plod?
skupni sočni plod (smokva, dudinja) srašljika (ananas) dvojna boba (kozja krv)
67
Kako ide raprostranjivanje sjemenaka i plodova?
autohorija, alohorija; anemohorija hidrohorija zoohorija antropohorija