Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Farmaceutska botanika > Histologija > Flashcards

Histologija Flashcards

(86 cards)

Start Studying
1
Q

Što je histologija?

A

HISTOLOGIJA je botanička disciplina koja proučava nastanak, građu i ulogu biljnih staničja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je staničje?

A

STANIČJE/TKIVO je skupina stanica koje ima isto podrijetlo, građu i koje obavljaju istu zadaću.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koja je osnovna podjela biljnih staničja?

2 ih je

A
  1. tvorna staničja koja se stalno dijele stvarajući sva druga staničja
  2. trajna staničja koja čine stanice specijalizirane za određenu ulogu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koje meristeme imamo?

A

a. primarni
b. sekundarni
c. meristemoide

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kakvi su to primarni meristemi? Kako ih dijelimo?

A

PRIMARNI MERISTEMI su aktivni od klijanja biljke do kraja života. Primarni meristemi su prameristemi (primarna tvorna staničja, koja se mogu filogenetski izvesti od staničja embrija), vršni ili apikalni meristemi (omogućuju neprestani rast, a nalaze se na vršku korijena i izdanka) i zaostali meristemi (primarno tvorno staničje koje je ostalo aktivno unutar nekog trajnog staničja).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kakvi su to sekundarni meristemi?

A

SEKUNDARNI MERISTEMI nastaju kao tvorevine od trajnih stanica, koje su ponovno stekle sposobnost diobe. Omogućuju sekundarni rast zeljastih trajnica i drvenastih biljaka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koji su to sekundarni meristemi?

A

a. plutni kambij (felogen)
b. međužilni (interfascikularni) kambij

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koji su zaostali meristemi?

A

Zaostali meristemi jesu fascikularni (žilni) kambij, perikambij (pericikl) korijena i umetnuti (interkalarni) meristem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što su meristemoidi?

A

MERISTEMOIDI su meristemi od malog broja stanica koji omogućuju postanak diferencijacijama kao što su puči, dlake, zameci listova i srčikine zrake.

to su dediferencirane stanice trajnog tkiva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje su uloge pokrovnog staničja?

A
  1. regulacija izmjene plinova i transpiracije
  2. mehanička zaštita od vanjskih utjecaja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koja su osnovna obilježja epiderme?

odakle nastaje
koja je uloga
koliko slojeva
kakve su stanice + organeli

A

EPIDERMA nastaje od prameristema protoderma. Prekriva i mehanički zaštićuje nadzemne dijelove jednogodišnjih biljaka, neke podzemne dijelove i jednogodišnke nadzemne dijelove višegodišnjih biljaka. Najčešće je jednoslojna, uz iznimke; listovi oleandra imaju dvoslojnu, a gumijevac troslojnu epidermu. Stanice su poligonalne (dvosupnice) ili prozenhimske (jednosupnice). U stanicama je jezgra, leukoplsti (ili bez plastida), vakuole ispunjene bezbojnim ili obojenim staničnim sokom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Imaju li stanice epiderme kloroplaste?

A

imaju ih većina papratnjača i biljaka sjenovitih i vodenih staništa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je kutikula?

A

KUTIKULA je cjelovita prevlaka preko cijele epiderme. Smjesa je od kutina i voska, a izražena je kod biljaka suhih staništa (kserofita) jer umanjuje gubitak vode.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što su kutini, a što vosak?

A

Kutin je visokopolimerni ester zasićenih C15 masnih i oksimasnih kiselina.

Vosak je ester viših alkohola i viših masnih kiselina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako dolazi do voštane prevlake?

A

Vosak izbije iz kutikule, a sastoji se od zrnaca, štapića ili ljusaka. Nepropusna je za vodu!!!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Gdje nalazimo voštane prevlake?

A

plod šljive, grožđa
list crvenog kupusa
stablo skočca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što je karnauba vosak?

A

Karnauba vosak nalazimo na voštanom sloju palme Copernicia cerifera, Aeecaceae = Palmae. Debeo je do 5 mm, a primjenjuje se u proizvodnji svijeća, u sastavu je laštila za cipele, u kozmetologiji i u farmaceutskoj industriji. Kombinira se sa pčelinjim voskom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Odakle nastaju dlake?

A

nastaju od inicijalne meristemoidne stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Jesu li dlake žive ili nežive?

A

češće su nežive, ali prisjetimo se da postoji plazmatska cirkulacija kod živih stanica dlaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koje su uloge dlaka?

hint: 4 ih je!!

A
  1. zaštita od pretjerane transpiracije stvaranjem zavjetrine u kojoj se skuplja vodena para
  2. zaštita lista od temperaturnih promjena
  3. apsorpcijske dlake; primanje vode i otopljenih tvari
  4. žljezdane dlake; izlučivanje smole, ulja, sluzi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kako nastaju jednostanične dlake? Nabroji oblike!

A

Jednostanične dlake nastaju produžnim rastom inicijalne stanice; papilozne, šiljaste ili cjevaste, a nekad i razgranjene.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Od čega se sastoje jednostanične dlake?

2 dijela

A

Postoji baza dlake koja je usađena u epidermu i tijelo dlake

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koja biljka ima mineralizirane dlake? Opiši ih kratko.

A

Kod koprive žeravke izdužena stanica suzuje se prema vrhu i završava s malom, kosom glavicom koja se odlomi ako ju dodirnemo, a iz tog vrha koji prodre u kožu se onda izliju natrij-formijat, acetilkolin i histamin koji uzrokuju osjećaj boli.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kako nastaju višestanične dlake?

A

nizom uzastopnih dioba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Kakve mogu biti višestanične dlake? Nabroji oblike. | 4 oblika!!
Mogu biti nerazgranjene ili razgranjene. Mogući oblici: a. **bičaste** (kadulja) b. **zvjezdaste** (bijeli sljez) c. **štitaste** d. **glavičaste** itd.
24
Kako nastaju emergencije?
diobom više inicijalnih stanica, sudjeluju i dijelovi osnovnog i žilnog staničja
25
Što čine emergencije?
1. bazu oko dlaka koprive 2. organi su za prianjanje (bodlje ruže i kupine, bodlje na plodovima divljeg kestena i kužnjaka) 3. sočni dio ploda (rod *Citrus* i *Rutaceae*) - emergencije bogate sokom, a na njima mogu biti žlijezde
26
Što su puči? | gdje su, kako nastaju, zašto su važni
**PUČI** su mali, pukotinasti otvori u epidermi listova, zelenih stabljika, latica i plodova. **Nastaju inekvalnom diobom** epidermskih meristemoida. Važni su za izmjenu plinova i transpiraciju.
27
Kakvu ravnotežu održavaju puči?
Ravnotežu između djelotvorne fotosinteze (osigurati dovoljno CO2) i transpiracije (ograničiti štetni gubitak vode).
28
Od čega se sastoje puči?
2 stanice zapornice porus/otvor substomatalna šupljina/odušak
29
Koja je karakteristika stanica zapornica? | kakvog su oblika kakva im je stijenka
**Jedine** imaju kloroplaste!! Bućastog su (jednosupnice) ili bubrežastog oblika (dvosupnice i neke jednosupnice). Leđna stijenka je tanka, a trbušna je rigidna i zadebljala prema otvoru.
30
Kako se otvaraju zapornice?
Primanjem vode one nabubre i onda se leđne stijenke rastegnu i povuku za sobom trbušne.
31
Zašto se uopće zapornice rastežu?
Tijekom dana se u njima odvija fotosinteza i stvara se šećer i ATP, a iz susjednih stanica ulaze **ioni Na+ i K+** koji povećavaju **osmotski potencijal**. Da bi se taj osmotski potencijal izjednačio one primaju vodu, **bubre i rastežu se**, a puč se otvara. Tijekom noći nema fotosinteze pa nema ni ulaska iona, tj. vode i otvaranja puči.
32
Kako se još nazivaju stanice susjedice?
stanice pratilice
33
Koji je mogući raspored stanica susjedica kod puči? Navedi i porodice!
a. **anizocitični** - 4 stanice susjedice pd kojih je jedna manja (Brassicaceae, Solanaceae) b. **paracitični** - 2 stanice susjedice paralelno s otvorom puči (Rubiaceae, Caesalpiniaceae) c. **dijacitični** - 2 stanice susjedice okomite na otvor puči (Caryophyllaceae, Lamiaceae) d. **anomocitični** - nepravilan poredak i broj stanica susjedica (Ranunculaceae, Asteraceae)
34
Što čini stomatalni aparat?
puči i stanice susjedice
35
Kakav je smještaj puči kod pojedinih biljaka?
1. na obje strane lista kod mezofita, ali više na naličju (jača je transpiracija zbog sjene) 2. samo na gornjoj strani kod higrofita i hidrofita, uzdignute iznad ostalih stanica epiderme 3. ispod ostalih stanica epiderme kod kserofita što sprječava transpiraciju dodatno uz kutikulu
36
Što su hidatode?
Puči vodenice koju izlučuju vodu u obliku kapljica - **GUTACIJA**, a nalaze se na rubovima ili vršcima listova.
37
Jesu li hidatode otvorene ili zatvorene? Zašto?
Obično uvijek **otvorene** jer nemaju razvijen mehanizam otvaranja i zatvaranja!!
38
Što je endoderma?
**ENDODERMA** je primarno pokrovno staničje, **unutrašnje**, **smješteno u stabljici i korijenu**, koje odvaja primarnu koru i središnji valjak.
39
Što je rizoderma?
**RIZODERMA** je primarno pokrovno staničje koje obavija korijen primarne građe. Jednoslojna je, **nema puči**, a brojne stanice su izdužene u **korijenove dlačice**.
40
Koja su primarna, koja sekundarna pokrovna staničja?
Primarna su **epiderma**, **endoderma** i **rizoderma**, a sekundarno je **periderma**.
41
Što je periderma?
**PERIDERMA** je sekundarno pokrovno staničje, koje preuzima ulogu epiderme u drugom vegetacijskom razdoblju jer epiderma ne može pratit širenje i rast stabljike, već puca i propada.
42
Koja je uloga periderme? | tri su ključne
1. onemogućuje transpiraciju 2. onemogućuje pregrijavanje 3. onemogućuje prodiranje nametnika (gljive i bakterije)
43
Kako je građena periderma?
Periderma je građena od felogena, pluta (felema) i feloderme. Stanice plutnog kambija (felogena) dijele se tako da prema van stvaraju u radijalnim nizovima pluto, a prema unutra felodermu.
44
Opiši pluto.
Pluto je građen od izodijametričnih **neživih stanica**, stijenke su od celuloze i suberina, bez intercelulara, nepropusne su za vodu i plinove, smeđe su zbog **trjeslovina**, tj. kod breze su bijele zbog pigmenta **betulina** u stijenkama.
45
Ima li u peridermi kloroplasta?
U **felodermi** su stanice bogate kloroplastima.
46
Što su lenticele?
**LENTICELE/PLUTNE BRADAVICE** **su nadomjestak za epidermske puči**, ali ih je manje. Na plutnim slojevima grana (npr. kod krkavine) mogu se vidjeti golim okom kao okrugle ili jajaste kvržice.
47
Kako nastaju lenticele?
Postoji **felogen lenticele** koji prema površini stvara okrugle stanice s puno intercelulara (rahlo poredane **stanice punilice**); ta nastala masa izdigne epidermu (i peridermu ako je nastala) i probije je, a kroz međustanični prostor se odvija izmjena plinova.
48
Što su lile (lupovi)?
kako periderma s vremenom odumire ona se ljušti, a u dubljim slojevima kore ponovno nastaje felogen i stvara novu peridermu
49
Čemu služe osnovna staničja? Kakve su to stanice?
**PARENHIMI** **služe općem učvršćenju biljke zbog jedrosti.** Stanice su žive, izodijametrične, celuloznih staničnih stijenki s brojnim plastidima u citoplazmi.
50
Kako su podijeljeni parenhimi prema funkcionalnoj diferencijaciji? | opiši svaki ukratko
1. **ASIMILACIJSKI PARENHIMI** čine stanice bogate kloroplastima pa se još nazivaju stanicama **klorenhima**, a nalaze se u listu i mladim zelenim izbojcima. 2. **SPREMIŠNI PARENHIMI** su u srčiki i kori izdanka i korijena (bogati amiloplastima), u spremišnim organima (bogati amiloplastima), u endospermu (amilplasti, proteinoplasti, oleioplasti), drvnom parenhimu te zrakama srčike i kore drva. 3. **PROVODNI PARENHIMI** su u zrakama srčike kore i drva. 4. **AERENHIMI** čine veliki međustanični prostori ispunjeni zrakom, a omogućuju močvarnim i vodenim biljkama (lopoč) slobodno plivanje na vodi i uspješniju uzmjenu plinova (podanak iđirota).
51
Koja je uloga mehaničkih tkiva?
potporna tkiva daju čvrstoću biljkama
52
Koja su potporna tkiva? | navedi i podvrste
1. KOLENHIM - pločasti, uglovni, lakunarni 2. SKLERENHIM a. kamenčice/sklereide b. sklerenhimska vlakna (drvenčice i likovnice)
53
Koja je uloga kolenhima i kakve ga stanice grade?
**KOLENHIM daje potporu biljnim dijelovima koji još rastu** (mlade stabljike, lisne peteljke i listovi). Stanice su **izodijametrične ili prozenhimske**, imaju jezgru te citoplazmu s **kloroplastima**; stijenke su zadebljale odlaganjem većih količina celuloze i nabubrelog protopektina, a preko nezadebljalih mjesta odvija se izmjena tvari među stanicama.
54
Kako dijelimo kolenhim?
Prema položaju zadebljanja u stijenci kolenhim dijelimo na: a. ***lamelarni*** ima zadabljane tangencijalne stijenke usporedno s površinom organa, b. ***uglovni/kutni/bridni/angularni*** ima zadebljanja u uglovima, između pojedinih stanica je **središnja lamela**, zadebljanja susjednih stanica spajaju se u **slivena zadebljanja**, a nakupine ovog kolenhima smještene su u stabljici ispod epiderme u obliku valjka ili pravilno raspoređenih izbočina - **KOLENHIMSKIH REBARA** - pa imamo četverobridne stabljike, c. kod ***lakunarnog*** se celuloza odlaže u međustanični prostor.
55
Gdje nalazimo sklerenhim?
u potpuno izraslim biljnim organima, a on daje najveću čvrstoću
56
Što čini sklerenhim? Koji su njegovi elementi?
kamenčice i sklerenhimska vlakna
57
Opiši kamenčice. | kakve stanice kakve stijenke kako se odvija veza između stanica
**KAMENČICE/SKLEREIDE** čine mrtve, izodijametrično-poliedrične stanice jednoliko zadebljalih, odrvenjelih, krutih stijenki. Veza se odvija kroz jažice koje debljanjem poprime oblik **jažičnih kanalića**.
58
Što su sklerenhimska vlakna?
**SKLERENHIMSKA VLAKNA** jesu prozenhimske, vretenaste stanice jednoliko zadebljalih stijenki koje **nastaju diobom stanica primarnog ili sekundarnog meristema**.
59
Usporedi likovnice i drvenčice.
**LIKOVNICE** su duge 5 mm do 5 m, obično mrtve (osim npr. polienergdinih stanica tamarisa), **zašiljenih vrhova i zadebljale stijenke**. U središnjem dijelu imaju **uski lumen**, s drugim stanicama povezani su **jažićnim kanalićima**, a smještene su u nakupinama u kori, floemskom dijelu žile te ispod epiderme mnogih trava. **DRVENČICE** su duge do 2 mma, **na vrhovima su jezičasti završeci, stijenke su odrvenjele**. Lumen je veći u o odnosu na likovnice, za komunikaciju se služe **jažičnim pukotinama**, a smještene su u nakupinama u drvu i ksilemskom dijelu žile.
60
Koja je zadaća provodnih tkiva?
protok tvari potrebnih za izgradnju i odvijanje životnih procesa od jednog do drugog organa
61
Koji su elementi silaznog tijeka?
sitaste cijevi i sitaste stanice
62
Opiši elemente silaznog tijeka kritosjemenjača.
**SITASTE CIJEVI (KRIBROIDE)** se sastoje od niza prozenhimskih stanica (članaka) čije su dodirne celulozne stijenke *sitaste/kribralne ploče* rupičaste poput sita i postavljene koso zbog povećanja površine. Stanice sitastih cijevi nemaju jezgru i vakuole, ali ulogu jezgre preuzimaju **stanice pratilice** koje nastaju inekvalnom diobom iz iste matične stanice.
63
Čime su stanice pratilice povezane sa sitastim cijevima?
plazmodezmijama
64
Što se događa na kraju vegetacijskog razdoblja sa sitastim pločama?
U jesen se sitaste ploče prekrivaju žutom staklastom tvari ***kalozom ili kalusom*** koji se zadržava u periodu mirovanja, a u proljeće se otopi i opet se provode asimilati.
65
Koliko su dugo aktivne sitaste cijevi?
Najdulje **kroz dva vegetacijska razdoblja**, nakon čega se stvori stalni sloj **kaloze** i trajno obustavi protok.
66
Gdje su smještene sitaste cijevi i stanice pratilice?
Smještene su u sitastom dijelu žile - **floemu**, a kod višegodišnjih drvenastih biljaka u sekundarnoj kori.
67
Što su sitaste stanice?
**SITASTE STANICE** su prozenhimske, na oba kraja zašiljene stanice koje služe transportu asimilata **kod papratnjača i golosjemenjača**. Nemaju sitaste ploče, već se protok tvaru odvija preko brojnih nakupina proširenih plazmodezmija, a njihove stanice pratilice su **albuminske stanice**.
68
Koji su provodni elementi uzlaznog tijeka?
traheide i traheje
69
Opiši traheide.
**TRAHEIDE** su prozenhimske, mrtve stanice s jažičastim završecima i ligniziranih stijenki. Protok tvari se odvija kroz **ograđene jažice** na radijalnim i poprečnim stijenkama. **Traheide nalazimo kod papratnjača i golosjemenjača**.
70
Opiši ograđene jažice.
Imaju nekoliko dijelova: a. **zadebljale/sekundarne stijenke** b. **primarnu stijenku sa središnjom lamelom** c. **porus** - centralni otvor na sekundarnoj stijenci d. **torus** - kutinizirani dio na primarnoj stijenci koji ima ulogu ventila (ovisno je li na sredini ili uz stijenku) e. **margo** je nezadebljali dio primarne stijenke koji omogućuje pomicanje torusa zbog elastičnosti.
71
Što su traheje?
**TRAHEJE** su duge cijevi nastale spajanjem niza stanica čije su se poprečne stijenke djelomično ili potpuno razgradile, a **stijenke tih mrtvih stanica su odrvenjele**.
72
Kakve traheje razlikujemo?
Prema obliku zadebljanja imamo **mrežaste** (najšire), **prstenaste** i **spiralne** (u organima koji rastu). Mrežaste traheje još mogu biti **jažičaste** ili **stepeničaste** ovisno o veličini i obliku nezadebljalih dijelova stijenke.
73
Što čini žile?
floem: sitaste cijevi, sitaste stanice, stanice pratilice, parenhim (leptom), likovnice ksilem: traheje, traheide, parenhim (hadrom), drvenčice
74
Koja je razlika između otvorenih i zatvorenih žila?
Otvorene žile imaju **fascikularni kambij** koji omogućuje sekundarni rast i rast žile, a zatvorene ga nemaju.
75
Koji su tipovi žila prema rasporedu i oblikovanju floema i ksilema?
1. **KOLATERALNA** - ksilem i floem, otvorena i zatvorena 2. **BIKOLATERALNA** - ksilem, floem, kambij, otvorena (kod višegodišinjih dvosupnica) 3. **KONCENTRIČNA** a. ***leptocentrična/centrofloemna*** (podzemni izdanci, stabla nekih jednosupnica) b. ***hadrocentrična/centroksilemna*** (većina papratnjača) 4. **RADIJALNA** - više odvojenih ksilema i floema u smjeru radijusa (ksilem u zrakastom rasporedu, a floem je smješten između ksilemskih zraka)
76
Kakve mogu biti žile prema broju ksilemskih zraka? Kakve su kod dvosupnica, a kakve kod jednosupnica?
monoarhna, diarhna, triarhna, tetrarhna, poliarhna do 6 zraka kod dvosupnica 10 i više zraka kod jednosupnica
77
Gdje se odlažu produkti lučenja?
u vakuole unutar stanica ili međustanični prostor ili na površinu
78
Tko stvara produkte lučenja?
diktiosomi ili ER ili citoplazma
79
Koji su produkti lučenja?
sluzi, gume, smole, trjeslovine, eterična ulja, alkaloidi, enzimi i kristali
80
Koja su staničja za lučenje?
1. **uljenice** (podanak iđirota, kora cimetovca) 2. **mliječne cijevi** (listovi i stabljike vrsta Euphorbiaceae, Papaveraceae, Moraceae, Urticaceae) 3. **lizigene uljenice** (vrste porodica Rutaceae i Myrtaceae; egzokarp ploda vrsta roda *Citrus*)
81
Koja je fora s mliječnim cijevima? ## Footnote što je to kako nastaju što sadrže
**MLIJEČNE CIJEVI** su stanice za lučenje, koje kao sekrecijski produkt sadrže **mliječne sokove**. Okrugle su, imaju glatku, elastičnu celuloznu stijenku uz koju se nalazi plazmatski sloj s brojnim jezgrama. **Člankovite** nastaju spajanjem stanicu uz razgradnju poprečnih stijenki, a **nečlankovite** nastaju produžnim rastom jedne stanice; oba tipa se mogu granati - anastomoze.
82
Što se događa s mliječnim sokom na zraku?
zgruša se
83
Kako nastaju lizigene uljenice?
Nastaju iz skupine stanica bogatih sekretima čije se stijenke i protoplasti razgrade, a produkt (eterično ulje) se oslobodi u šupljinu obavijenu žljezdanim epitelom.
84
Koje su žljezdane stanice? | 5 ih je
1. **žljezdane dlake** su obično glavičaste (držak + glavica sa sekretom) 2. **žlijezde koje luče eterično ulje** su na površini epiderme (porodice Lamiaceae i Asteraceae) 3. **probavne žlijezde** kod mesoždernih biljaka 4. **nektariji/mednici** luče nektar koji privlači kukce; floralni, ekstrafloralni 5. kod **shizogenih sekretnih spremišta** sekrecijski produkti se izlučuju u intercelulare, koji nastaju razmicanjem žljezdanih stanica: *smolenice*, *uljenice*, *shizogene šupljine s eteričnim uljem*

Farmaceutska botanika (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions