ispit Flashcards

(54 cards)

1
Q

pocetak hematopoeze kod fetusa

A

-primitivna zapocinje 18. dana u zumancetnoj kesi-ekstraembrionalna hematopoeza
-oko 4. nedelje pocinje intraembrionalna u aorta gonad mezonefros sistemu
-definitivna eritropoeza u 3.mesecu (fetalna jetra)
-6. mesec primarno mesto hematopoez je k.srz

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

kakva moze biti eritropoeza prema lokalizaciji

A
  1. Medularna-kostana srz
  2. Ekstramedularna
    -timus (T-ly)
    -slezina (kasna dif B-ly)
    -limfni cvorovi (kasna dif B-ly)
    -jetra
    -MALT
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

koje su prekursorske hematopoetske celuje

A

pluripotentna mc
progenitorne mc
zrele celije (morf prepoznatljive)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

kontrola citokina hematopoeze

A

1.redundantnost (vise citokina ima isto dejstvo)
2. pleiotrofija (jeda citokin vise efekata)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

mikrookruzenje hematopoeze

A

stromalne celije
ekstracelularni matriks

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

sastav krvi

A

55% plazma
40% Er
5% leu,tr

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

kako se definise kvalitetan uzorak

A

-ispravan uzorak
-uzorkovan u pravo vreme
-od pravog pacijenta
-koji je pravilno primljen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

uzroci pogresnih rezultata vezani za sakupljanje uzorka

A

1.PRE VENEPUNKCIJE
-urinuranje u poslednjih 30min
-obrok u poslednjih 2h
-pusenje
-fizicka aktivnost u poslednjih 20min
-stres, lekovi, suplementi u poslednjih 8h

  1. U TOKU VENEPUNKCIJE
    -razlicito doba dana
    -polozaj tela
    -hemokonc zbog dugog drzanja poveske
    -neodgovarajuca epruveta/igla

3.NAKON VENEPUNKCIJE
-los odnos antikoagulansa
-neadekvatno mesanje
-greska u identifikaciji pacijenta
-odlozen transport u lab

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

krv posle centrifuge

A

-izdvajanje tri sloja
1. gore je plazma sa fibrinogenom
2.Buffy Coat-leukociti i trombociti
3.eritrociti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

razlika izmedju seruma i plwzme

A

plazma se dobija iz krvi sa antikoagulansom pa onda ona sadrzi fibrinogen i ti je krv bez k celija

serum ne sadrzi fibrinogen, nastaje stajanjem krvi bez antikoagulansa, dolazi do talozenja eritrocita i njihove koagulqcije i zato nema fibrinogena u serumu-iskoriscen je

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

princim dejstva edta

A

ireverzibilno kompleksira Ca iz krvi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

moguci antikoag za hematoloska ispitivanja

A

Na2 EDTA x2H2o-mala rastvorljivost
K2 EDTA x 2h2o- rastv. 1650g/l
K3 EDTA- ras 1650g/l ali u tecnom obl

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

u kom obl se antikoag moze naci u epruveti

A

-liofilizirani (suvi)
-u obl ras

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

preporuceni antikoagulans

A

K2 EDTA x 2h2o u tecnon stanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

koja kolicina postize antikoagulanyni efekat

A

1.5-1.8mg anhidrovane soli/ml krvi
10,25% rastvor EDTA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

sadrzaj vakutajner seta

A

vakutajner igla
drzac/adapter
vakutajner epruveta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

vakutajner igle

A

-ima dva ostra kraja
-od celija unutrasnjost oblozena silikobom (da spreci hemolizu i aktivaciju tr)
- oznaka G ukazuje na dijametar (sto je veca G, manji je precnik)
-igle ispod 20G rizik za hematome
-igle iznad 23G rizik za hemolizu

TRI VRSTE IGLE
1.standardna (18-23G)
2. visio plus (igle sa indikatorom protika koji se nalazi na sredisnjem delu igle i pomaze prepoznavanje uspesne punkcije)
3. igle sa klipsom (igle sa zastitnim poklopcem koji se aktivira nakon venepunkcije i zastiti iglu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

vakutajner sistem boja

A

CRVENA/ZUTA
-prazna epruveta ili epruveta sa gelom koji ubrzava koagulaciju
-serum
LJUBICASTA
-kks
-edta
PLAVI CEP
-Na citrat
-za odredjivanje parametara hemostaze
CRNI CEP
-sedimentacija
-Na citrat
ZELENI CEP
-heparin
-za brzo izdvajanje heparinskr plazme

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

kapilarna krv za ks

A

-K2EDTA mikrotajner
-1mg k2edta po 250-500mikroL krvi
-razlika u odnosu na vensku
poviseni: Le, Er, Hb, Hct
snizeni Tr
-bez antikoagulansa za izradu razmaza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

sta se desava ako drzimo povedku duze od minut

A

dolazi do hemokoncentracije, nastaje venska staza zbog pomeranja malih molek i vide iz krvi u intersticijum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

redosled uzorkovanja krvi po vakutejner sistemu

A

1.hemokultura
2.epruveta za koagumaciju (Na-citrat)
3. biohemija (crneva)
4. kks (edta)
5. sedimentacij (na-citrat)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

uzimanje krvi kod pacijenata na infuziji

A

-poveska ispod katetera
-2min prekid infuzije
-odbaciti prvih 5ml
-napisati napomenu pos kojim uslovima je uzeta krv

23
Q

dejstvo antikoagulansa na celije

A

-izaziva privremeno smezuravanje celuja kao prilagodjavanje na novu sredinu
-antikoagulansom se dodaje visak katjona u plazmu pa voda izlazu iz celije u intersticijum i ona se smezurava
-aktivira se jonska pumpa i vraca se norm stanje celije (5-10min)
-visak antikoagulansa povecava ovaj odg i produzava vreme za uspostavljanje ravnoteze

24
Q

kako se mesa kedta vakutejner a kako mikrotejner

A

vakutejner 8-10inverzija posle venepunkcije i isto toliko pre analize

mikrotejner 8-10inverzija posle uzimanja krvi i 20 pre analize

25
najcesci uzroci koag i mikrokoagulacije uzorka
-neodgovarajuci odnost antikoag/krv -odlozeno i neadekvatno mesanje
26
stavilnost i cuvanje EDTA uzoraka za krvnu sliku
-edta uzorci za KS mogu da stoje na sobnoj temp max 6h uz povremeno mesanje -edta uzorci za osnovne hematoloske parametre stabilni su 7dana na 40stepeni -uzorak iz frizidera mora da stoji 15mib na sobnoj pre analize -leukocitarna formula moze da se odredjuje 24h iz edta uzorka -krvni razmaz iz edta moze da se napravi u roku od 24h ali je optimalno <3h
27
od cega zavisi stabilnost Le u edta uzorku
1.duzine stajanja -stajanjem se menja morfologija dolaxi do vakuolizacihe plazme i distorzije jedra -majstabilniji su ly pa dugim stajanjem moze doci do lazne limfocitoze 2.koncentracije edta
28
sta se desava sa Er ako dugo stoje na sobnoj temp
-bubre i povecava se MCV
29
sta se desava sa Le posle dugog stajanja 12h/24h/48h
POSLE 12h -vakuolizaciha i distorzija jedra POSLE 24h -pojava suspektnih alarma -blasti,atipicni ly, nezreli granul -Ne ulaze u gornji region celija veceg volumena i donji region starih celija POSLE 48h -isti alarmi ali je veci deo celija u regionu starih c
30
efekat in vitro staze
-stajanje krvi na sobnoj temp 3-4h dovodi do ovog efekta koji karakterise sedimentacija celija i razdvajanje slojeva -celijski metabolizam se nastavlja u odvojenim slojevima i metabolicki produkti mogu da dif u razl slojeve -kad se krv opet promesa onda dolazi do uspostavljanja ravnoteze koje traje 30min -na pocetku se smezuraju celije 1-2min -in vitro staza se izmegava povremenim mesanjem krvi -stabilizacija se postize mesanjem uzorka na roleru 10min
31
zasto nastaju celije sa smanjenom eng rezervom
-dugo stajanje uzorka -temperaturni stres celija -abnormalnosti-patologija
32
kako frizider utice na krv
-izaziva smezuravanje jer inhibira jonske pumpe
33
sta su celuhe sa smanjenom eng rezervom
to su celije koje vise bubre shodno tome imaju vecu zapreminu, sporije su ili nisu u kogucnosti da ponovo pumpaju jone pod uticajem osmotskog stresa i da uspostave ravnotezu
34
uticaj abnormalnog biohemijskog sastava krvi (lipemija)
-utice na efikasnost lizirajuceg reagensa za Er -Er liziraju parcijalno, zaostaje debris koji se pojavljuje kao smetnja u signalu (moze da udje u region Le) -moze da utice na reakciju leukocita sa reagensima(treba im vise vremena za ravnotezu posle antikoag)
35
gradja Hb
2 para alfa i beta polipeptidnih lanaca (globulini) 4molekula hema
36
derivati hb
deoksi oksi methb
37
Methemoglobin
-normalno jeste prisutan ali u jako maloj kolicini <1% nastaje spontano -nastaje supstitucijom tirozina proksimalnim ili distalnim histidinom i iva supstitucija izvrsi autooksidaciju Fe ono predje u trovalentno i ne moze da prenosi o2 -OSNOVNA KLINICKA MANIFESTACIJA- CIJANOZA -hemoliza er sa MetHb daje braon boju plazmi i urinu -methemoglobinemije mogu biti stecene ili nasledne -methb izaziva precipitaciju globinskih lanaca i nastanak HEINZ-OVIH TELASACA
38
sta je sulfhemoglobin
-derivat hb koji cesto nastaje zajedno sa methb -ne moze da prenosi o2 i da se konvertuje u hb
39
karboksi-hb
-nastaje vezivanjem Hb za CO ( on ima 200x veci afinitet nego o2) -norm ga ima u krvi manje <2% -kod pusaca oko 10%
40
referentna metoda za odredjivanje konc Hb
-Cijanmethemoglobin- Drabkinov reagens (pH7-7,4) -reagens: 1. K-CIJANID/ K-FERICIJANID konverzija u methb 2. DIGIDROGRN-K FOSFAT obezbedjuje nizi pH i ubrzava reakciju 3. NEJONSKI DETERDZENT -ubrzava liziranje Er i redukuje turbiditet -dodatkom reagensa i pretvaranjem Hb u cijan-metHb apsorbancija se meri na 540nm
41
koje su prednosti referentne metode za Hb
-sve forme Hb se prevode u cijano-MetHb -za kalibtaciju su dostupni sekundarni standardi -za merenje apsorbancije moze da se koristi i spektrofotometar i kolorimetar
42
kako se hb meri na hemstolosko brojscu
-modifikovanim metodama sa cijanmethemoglobinom -apsorbancija moze da se meri posle kraceg vremena ili na razl talasnim duzinama -umesto toksicnog KCN koristi se Na-lauril sulfat -Hb se konvertuje u sulfatni derivat
43
na koliko se meti apsorbancija za Hb
500-600nm
44
sta moze da dovede do lazno snizene vrednosti hb
sulfhb>5%
45
sta moze da dovede do lazno povisenog hb
visoka konc COHb jet on sporije orelazu u cijan MetHb turbiditet rastvora
46
portabl hemoglobinomrtar
-konverzija u azid-methemoglobin -apsorbancija se meri na dve talasne duzine -aparat je pogodan za teren i u operacionim salama kad se meri Hb u telesnim tecnostima
47
kako se izrazava konc Hb
mmol/l -molarna g/l -masena
48
koja je referentna metoda za odredjivanje Hct
-mikrohematokrit metoda -Hct se izrazava na tri decimale
49
kako se odrefjuje broj krvnih celija
manuelnom metodom mikroskopskom metodom vizuelnom metodom
50
odredjivanje broja Le mikroskopski
-razblazenje krvi Turk-ovim rastvorom (3%sircetna i gencijana violet) -Er liziraju a jedra Le se oboje ljubicasto -Le se broje u Neubauer komori -prisustvo eritroblasta zahteva korigovanje broja Le izradom krvnog razmaza -REF METODA JE ZASNOVANA NA METODI IMPEDANCE U POLUAUTOMATSKOJ JEDNOKANALNOJ KOMOTI EKSTRAPOLACIJOM BROJANJA IZ SERIJSKIH RAZBLAZENJA KRVI
51
odredjivanje broja trombocita
-breckerr-cronkitea metoda (mikroskopska) -broje se u komori (hemocitometru) razblazivanjem krvi sa rastvorom amonijum oksalata koji lizira Er -vide se kao cestice koje jako prelamaju svetlost -bolje se identifikuju na fazno-kontrasnom mikroskopu u odnosu na svetlosni
52
odredjivanje br tr u razmazu
-Fonio metoda (mikroskopska) -kapilarna krv bez antikoag -u izvornoj metodi Tr se boje u krvnom razmazu na 1000Er -danas se ovo koristi za vizuelnu proveri broja i prisustva agregata Tr, analizu velicine u oblika
53
referentna metoda za Tr
-zasnovana na principu citofluorimetrije sa fluorohrom obelezenim monoklonskim At na trombocite
54
koje su manuelne metode u hematologiji
1. odredjivanje konc hb 2. odredjivanje hematokrita 3. odredjivanje broja krvnih c 4. odredjivanje leukocitarne formule 5. odredjivanje broja Rtc