T igara Flashcards

1
Q

T igara (i eko. P)

A
  • mat. disciplina koja se bavi racionalnim odlučivanjem u sit. interaktivnog donošenja odluka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

pod igrom se misli na

A
  • sit. interakt. donošenja odluka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

primer T igre - otišli sa dru. na večeru i konobar pita ko će šampanjac

A
  • ako svako plaća svoj račun - T odlučivanja
  • jednaki delovi - T igara - posledice odluke zavisiti od njegove i akcije drugih
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

racionalnost postupaka (ne preferencija)

A
  • rac. igrač je onaj koji bira akciju od koje očekuje najveću dobit (šta je veća/manja dobit zavisi od njega)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

matrica 1 i 2

A
  • A1 A2 opcija i za B
  • i onda ishodi A11 itd.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

izbor koji napravi igrač je

A
  • potez
  • može sukcesivan/simultan
  • ## neke igre od 1/1+
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

T igara omogućila je da se razumeju vrste

A
  • međuzavisnosti
  • ključan koncept za razumevanje konflikta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

igrači mogu biti potpuno nezavisni

A

1 odigra A1 - uvek 0
1 odigra A2 - uvek 1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

igrači zavisni

A

1 bira hoće postupak A1/A2 - od toga zavisi kako će proći
2 isto tako

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Tibo i Keli, značajne su sit. međuzavisnosti, 3 osnovne fprme

A
  • čista kooperativna sit.
  • čista kompetetivna sit.
  • sit. mešanih motiva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

čista kooperativna sit.

A
  • A može da ostvari cilj, tek ako B ostvari svoj i obrnuto
  • podići zajednički stablo ispred garaže
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kooperativna sit.

A
  • nalaže strana da se koop. P
  • pomaganje
  • Dojč: to je unaprežujuća međuzavisnost ciljeva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

unaprežujuća međuzavisnost ciljeva

A
  • obe strane imaju podjednaku korist od saradnje i štetu od nesaradnje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

čista kompetitivna sit. - suprotstavljena međuzav. cilejva

A
  • samo jedan može da pobedi
  • nerešen ishod je podela poena
  • papir kamen makaze
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

suprostavljenja međuzav. ciljeva se naziva u T igara

A
  • igra nultog zbira
  • ako jedna strana postigne cilj, druga ne može
  • jedna sprečava drugu da ostvari cilj
  • pobeda jedne, poraz druge
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

sit. mešanih motiva, igra ne-nultog zbira

A
  • najčešća i najsloženija
  • jedna strana motivisana da sarađuje i da se takmiči sa drugom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

kod igre ne-nultog zbira postoji mogućnost da

A
  • dobitak jedne strane nije uvek = gubitku druge
  • da obe dobiju (win-win)
  • da obe izgube
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

ne-nultog zbira - dilema zatvorenika

A
  • inače 1 god
  • obojica sarađuju - 5g
  • jedan sarađuje, jedan ne - 1 par m, drugi 10g
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

kod međuz. dilema zatvorenika

A
  • najbolje da obe međusobno sarađuju
  • stoji nepoverenje i sumnja
  • najracionalnije nesarađuju - paradoks
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

soc. dileme (zamke)

A
  • postoji sukob pojedinačnog i gr. interesa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

2 vrste soc. dilema (zamki)

A
  • tragedija zajedničkog dobra
  • free riders - doprineti ili zapušavati
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

tragedija zaj. dobra

A
  • da li da stočar uveća l. korist - da se uzdrži
  • 1 krava na zajedničku njivu - može
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

free riders - doprineti/zapušavati

A
  • ako je dovoljan br. ljudi spreman da ppruži doprinos
  • čošćenje zgrade, stanari
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Olson - omasovljena kolektivna akcija - porast iskušenja učesnika da zabušavaju

A
  • ne plaća cenu za dobit koju kolekt. akcijom postiže
  • opadanje masovnosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
poverenje
- osnova za saradnju - ps. stanje koje se ogleda u spremnosti da se prihvati ranjivost na osnovu poz. očekivanja namera ili P drugog
26
poverenje je
- očekivanje da će drugi postupati skladno zajedničkim interesima, a ne sopstvenim - verovanje u dobronamernost drugih
27
poverenje je verovanje
- u dobronamernost drugih
28
poverenje pomaže u
- rešavanju konflikata - sprečava eskalaciju - povećaha dru. koheziju - osećaj sigurnosti i blagostanja - smanjuje stres i anx - osloniti se na podršku drugih - disf. dru. bez njega
29
poverenje je NEOPHODNO, a može se definisati na 2 nivoa
- k. - P
30
k. nivo - poverernje
- uverenje da se može pouzdati u drugu osobu
31
P. nivo - poverenje
- P kojim se ukazuje poverenje nekoj drugoj osobi
32
exp. igra poverenja - 2 igrača
A dobije sumu - zadržati - proslediti B (x3 veća) B odlučuje - zadržati za sebe/dati polovinu A - igrač B može da bude pouzdan/NE
33
poverenje na k. i P nivou nisu isti
- procena da će 40-50% ljudi podeliti novac kad se nađu u B ulozi - H racionalnosti - svi B zadržati novac
34
na k. nivou poverenja
- neosnovano nizam nivo - 75-90% B delilo novac
35
na P nivou poverenja
- većina ljudi, nekad 75% ukazala poverenje B
36
zašto potceniti pouzdanost drugih?
- upravljanje g. - zaklj. na osnovu iskustva
37
upravljanje g.
- evol. razvijeno naginjanje ka g. koje manje koštaju - sigurnije preceniti, nego potceniti p da ćemo biti iznevereni
38
zaklj. na osnovu iskustva
- dali poverenje - pokazati da nije ispravno - nismo - nemamo uvid
39
izraženije je poverenje na _____, nego na ______ nivou
- P, nego na k.
40
zašto izraženije poverenje P nivou
- osećali da TREBA tako da postupe - opažena soc. norma da verujemo drugoj osobi - a kod B - norma reciprociteta
41
2 vrste poverenja
- interpers. - poverenje u dru. si.
42
poverenje u dru. si.
- procena građana da li su dru./političke institucije pouzdane, pravične i kompetentne - kod nas stab. nivo osrednjeg
43
strategije za podsticanje saradnje
- sankc. kooperativnog i nekooper. P - identifikacija sa gr. - promovisanje kooper. orijentacije kao dru. norme - promovisanje međusobne kom. - produžena interakcija - strategija tit for tat
44
sankc. kooperativnog i nekooper. P
- pozitivne (nagrade) - motivišu saradnju - neg. (kazne) - obeshrabruju nesaradnju - prekomerno - slabije poverenje - kooperacija kao stvar računice (strah, a ne moralna uverenja)
45
identif. sa gr.
- lakše prihvatanje koopera. P kao deo vrednosti - pripadnost i solidarnost - povećavaju p. sarađivanja - zajednički interes kao prioritet
46
najefikasniji način da se razvije identif. sa gr. i saradnja unutar
- kompeticija i sukob sa drugom gr.
47
Tajfel: kat. u istu grupu dovoljno je da se
- poveća saradnja
48
Karp i saradnici - exp: saradnja i uzdržavanje od takmičenja proističu iz verovanja u
- međuzavisnost članova gr. i očekivanja reciprociteta među članovima
49
promovisanje koop. orijetnacije kao dru. norme
- može postati dru. norma, ako se promovišu L i soc. vrednosti koje podstiču zajedništvo i saradnju - skloni prilagođavanju normama gr.
50
promovisanje međusobne kom.
- diskusije - gradnja poverenja - javno obećanje saradnje - povećano poverenje - ciklus kooperacije - povećan osećaj gr. identiteta
51
strategija tit for tat
- Akselord - koja strategija je najoptimalnija u igri dilema zatvorenika
52
Akselord - koja strategija je najoptimalnija u igri dilema zatvorenika
- pobedio najjednostavniji program, sastavio ga psiholog i matematičar, Rapaport - koristijo se strategijom tit for tat (kako ti meni, tako ja tebi)
53
tit for tat strategija
- otpočienj saradnjom - zatim ista mera uzvraćanje - na saradnju odgovara saradnjom - na kompet. - kompet. - jednostavna, predvidljiva, nije agr, ni popustljiva
54
solidarnost igra ključnu ulogu u
- izgradnji dugoročnih kooperativnih odnosa
55
solidarnost
- dublja povezanost među čl. gr. - zajedničko deljenje ciljeva i vrednosti - spremnost na međusobnu podršku
56
2 tipa solidarnosti
- zasnovana na zajedničkim interesima - sa tuđim interesima
57
solidarnost zasnovana na zaj. interesima
- pojedinci udržuju zbog zajedničkog cilja, solidarnost doprinosi poboljšanju uslova za sve - spada u instr. prosoc. P - izložena zabušavanju
58
solidarnost s tuđim interesima
- nije zasnovana na l. interesu, već na prosoc. vrednostima - spremnost na žrtvu za tuđe dobro
59
egoistička motivacija pri pomoći drugima?
- pomažu da bi smanjili nelagodu kad su svedoci nevolje drugih - prijatno da se vide kao altrusiti - soc. pohvala
60
drugi; altruizam je bar nekada motivisan saosećanje i brigom za tuđu dobrobit
- ne očekivanjem nagrade ili izbegavanjem kazne
61
Betson; empatija - može da bude ključni pokretač
- emp. P - osoba doživi visok stepen emp. prema nekome u neovlji - motivisana da pomogne, bez obzira na L korist
62
altr. P iz evol. perspektivwe
1. prema srodnicima povećava šanse da geni zajednički pređu na narednu gen. 2. među nesrodnicima - očekivanje da će biti uzvraćeno u budućnosti 3. povećava uspeh gr. u borbi sa dr. grupama - više napredovanja --- povećanja reputacija, šansa za budući saradnju