psihologija - socijalna psihologija Flashcards
(49 cards)
1
Q
agresija
A
- aktivna, pasivna, direktna, pomaknuta
- uzroci: biološki, psihološki, situacijski
- nije isto što i agresivnost
2
Q
prosocijalno ponašanje
A
- difuzija odgovornosti > stablo odluke
- empatija
- altruizam
3
Q
SOCIJALNA PERCEPCIJA
A
- način na koji stvaramo dojmove i donosimo zaključke o drugim ljudima
- stvaranje dojmova, implicitne teorije ličnosti, neverbalna komunikacija, atribucije
4
Q
STVARANJE DOJMOVA
A
- potrebno do 30 sekundi
- POGREŠKA PRVOG DOJMA - sklonost da pogrešno procjenjujemo osobe pod utjecajem dojma kojeg smo prvo stekli (na temelju jedne osobine procjenjujemo osobu)
- HALO EFEKT - na temelju općeg dojma o osobi prosuđujemo sve ostale osobine ili ponašanja
- OSOBNA JEDNADŽBA - imamo različita mjerila na temelju kojih stvaramo dojmove
5
Q
IMPLICITNE TEORIJE LIČNOSTI
A
- sheme koje stvaramo na temelju uvjerenja o tome koje su osobine međusobno povezane, a koje se isključuju
- SAMOISPUNJAVAJUĆE PROROČANSTVO - uvjerenja koja imamo o sebi i svojim sposobnostima utječu na naše ponašanje i doživljavanje = naša očekivanja o tome kakva je druga osoba utječe na naše ponašanje prema toj osobi što izaziva da se ta osoba ponaša upravo onako kako smo i očekivali
6
Q
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
A
- nadopunjuje, naglašava ili zamjenjuje verbalnu komunikaciju
- pomoću neverbalne komunikacije možemo saznati: emocije, stavove i osobine ličnosti sugovornika
7
Q
ATRIBUCIJE
A
- objašnjenja nečijeg ponašanja pripisivanjem tog ponašanja određenom uzroku
1. unutarnje - osobine ličnosti
2. vanjske - karakteristike situacije u kojoj se osoba nalazi - OSNOVNA ATRIBUCIJSKA POGREŠKA - precjenjivanje unutarnjih i podcjenjivanje vanjskih uzroka ponašanja drugih ljudi
- naše emocije i ponašanje su reakcija na to kako smo interpretirali određeni događaj tj. čemu smo pripisali to ponašanje
- SELEKTIVNA PERCEPCIJA - na nju utječu naša uvjerenja i očekivanja, a ona proizlaze iz našeg prošlog iskustva, našeg sustava vrijednosti i naših stavova
8
Q
STAVOVI
A
- relativno trajan pozitivan ili negativan odnos prema nekoj pojavi, tj. objektu stava
- ima kognitivnu, emocionalnu i ponašajnu komponentu (psihološka struktura stava) - komponente su više ili manje usklađene
- objekt stava - bilo koja pojava u fizičkoj ili socijalnoj okolini
- veću socijalnu važnost imaju stavovi prema nekoj osobi, grupi ili ideji
- stječemo ih tijekom cijelog života, formiraju se na različitim vrstama učenja
- mogu biti pozitivni, negativni, neutralni i ambivalentni
- djeluju na percepciju > selektivna percepcija
- olakšavaju učenje - brže pamtimo sadržaj koji je u skladu sa stavom
9
Q
psihološka struktura stava
A
- KOGNITIVNA KOMPONENTA - uključuje spoznaje o objektu stava; uključuje vrednovanje objekta, pozitivan ili negativan stav
- EMOCIONALNA/AFEKTIVNA KOMPONENTA - čuvstveni odnos prema objektu stava; pozitivne i negativne emocije; stavovima daje snagu i stabilnost
- PONAŠAJNA/AKCIJSKA KOMPONENTA - namjere, akcije, djelovanje prema objektu stava
10
Q
odnos stav > ponašanje
A
- SPECIFIČNOST STAVA - općeniti stavovi će slabo predviđati ponašanje
- MOTIVACIJA - koliko smo spremni ponašati se u skladu sa stavom
- KAKO SMO FORMIRALI STAV - ako smo ga formirali na temelju nagovaranja iz okoline spremnost na ponašanje u skladu sa stavom bit će manja
- persuazija/uvjeravanje
11
Q
PERSUAZIJA/UVJERAVANJE
A
- oblik komunikacije u kojem drugi ljudi pokušavaju izravno utjecati na naše stavove
- uspješnost uvjeravanja ovisi o: vjerodostojnosti izvora, njegovoj stručnosti, povjerenju i dobronamjernosti
- dva načina:
1. središnji put persuazije - korištenje logike i provjerenih činjenica (stručnost, povjerenje, dobronamjernost)
2. periferni put persuazije - pobuđivanje ugodnih emocija (privlačnost izvora)
12
Q
odnos ponašanje > stav
A
- KOGNITIVNA DISONANCA - stanje kada je ponašanje različito od stava pa osjećamo napetost, nelagodu; moramo postići ravnotežu između stava i ponašanja
13
Q
STEREOTIPI
A
- previše pojednostavljeni načini razmišljanja o određenim pojavama ili skupinama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, društvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji,…)
14
Q
PREDRASUDE
A
- su negativni stavovi o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni prije stvarnog iskustva s tom osobom, grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraživanja činjenica o tome
- negativni stereotipi + manjak informacija + negativne emocije = predrasude
15
Q
GENERALIZACIJA
A
- nedostatak stereotipa
- ignoriramo razlike među pojedincima i mislimo da sve što se odnosi na skupinu, vrijedi i za pojedinca
16
Q
DISKRIMINACIJA
A
- nepravedno postupanje prema pojedincima koji pripadaju određenoj društvenoj skupini
17
Q
smanjenje stereotipa i predrasuda
A
- zakoni protiv diskriminacije
- edukacije i edukativne kampanje
- mediji
- civilne organizacije za zaštitu građanskih prava
- izravan kontakt s pripadnicima skupine prema kojoj imamo predrasude
18
Q
SOCIJALNI UTJECAJI
A
- način na koji stvarna ili zamišljena prisutnost ili ponašanje drugih utječe na ponašanje, misli i emocije pojedinca
- može imati konstruktivan, destruktivan ili neutralan učinak
- utjecaj grupe i utjecaj prisutnosti drugih ljudi
19
Q
GRUPA
A
- skupina od dvoje ili više ljudi koji imaju zajednički cilj i međusobno su zavisne ili su u interakciji
- obilježja grupe:
SOCIJALNE ULOGE - očekivana ponašanja pojedinca s obzirom na položaj koji zauzima u grupi
SOCIJALNE NORME - ponašanja koja su prihvatljiva i očekivana unutar grupe
GRUPNA KOHEZIJA - osjećaj povezanosti među članovima grupe - utjecaj grupe: socijalno zabušavanje, socijalna facilitacija i inhibicija, deindividuacija
20
Q
SOCIJALNO ZABUŠAVANJE
A
- pojedinci u grupnome zadatku ulažu znatno manje truda i napora ako se pojedinačni učinak svakoga ne može utvrditi
- DIFUZIJA ODGOVORNOSTI - smanjenje osjećaja odgovornosti pojedinca zbog prisutnosti drugih osoba koje s njim tu odgovornost dijele
- UČINAK BROJA PROMATRAČA - što je više prisutnih u situaciji u kojoj jednoj osobi treba pomoć, manja je vjerojatnost da će joj netko uskočiti u pomoć
21
Q
SOCIJALNA FACILITCIJA I INHIBICIJA
A
- SOCIJALNA FACILITACIJA - ako smo vještinu već dobro izvježbali ili je riječ o jednostavnome zadatku, fiziološko uzbuđenje izazvano prisutnošću drugih ljudi pomaže nam da budemo još bolji
- SOCIJALNA INHIBICIJA - ako vještinu nismo dobro uvježbali ili je riječ o složenome zadatku, fiziološko uzbuđenje izazvano prisutnošću drugih ljudi blokira nas i dovodi do slabijeg učinka
22
Q
DEINDIVIDUACIJA
A
- gubitak identiteta u mnoštvu, osoba osjeća da je izgubila osobni identitet i postala anonimni dio društva
- smanjuje se samokontrola što potiče impulzivne i devijantne postupke (anonimnost smanjuje osjećaj odgovornosti i povećava se stupanj pridržavanja grupnih normi)
23
Q
SOCIJALNI PRITISAK
A
- utjecaj izravnoga ili pretpostavljenoga zahtjeva ili očekivanja drugih osoba
- utjecaj socijalnog pritiska na ponašanje; konformizam i pokoravanje autoritetu
- Solomon Asch - prvo istraživanje konformizma - crte
24
Q
KONFORMIZAM
A
- priklanjanje osobnog uvjerenja ili ponašanja uvjerenju ili ponašanju drugih ljudi
- uzroci:
1. NORMATIVNI UTJECAJ -promjena ponašanja zbog želje za prihvaćanjem drugih; nije nužno stvarno prihvaćanje tuđega mišljenja
2. INFORMACIJSKI UTJECAJ - promjena ponašanja zbog neznanja kako se ponašati; stvarno prihvaćanje tuđega mišljenja - čimbenici koji utječu na konformizam:
važnost koju pojedinac pridaje grupi, veličina grupe, blizina drugih članova grupe, (ne)jedinstvenost ponašanja drugih članova grupe, (ne)jasnoća situacije, stupanj samopoštovanja
25
POKORAVANJE/POSLUŠNOST AUTORITETU
- autoritet - vlast i moć upravljanja ljudima i dobrima , bez izravne uporabe fizičke sile ; moć obvezivanja drugih na temelju ugleda i dostojanstva
- Stanley Milgram
- uzroci: ljudi su naučeni slušati osobe s autoritetom, strah od posljedica neposlušnosti, opravdavanje poslušnosti (smanjena odgovornost a vlastito ponašanje, ideološka opravdanja, u slučaju nasilja - gledanje na ljude kao na objekte)
26
SUKOB
- pretpostavlja niz ponašanja u međuljudskim odnosima koja se
kreću u rasponu od napetosti i neslaganja, preko svađe, pa sve do različitih
oblika nasilja
27
nužni uvjeti za nastanak sukoba
- percepcija neuskladivih razlika
- interakcija
- procjena da je sukob potreban
28
uzroci sukoba
- različiti stavovi, vrijednosti i interesi
- povrijeđeni/neuzvraćeni osjećaji
29
vrste sukoba
- sukobi među pojedincima
- sukobi unutar grupe
- međugrupni sukobi
- sukobi između zajednica
- međudržavni sukobi
30
sukobi među pojedincima - što utječe
- raniji odnosi s drugom osobom
- naše ponašanje i ponašanje druge osobe tijekom rješavanja sukoba
- jesu li oko nas prisutni promatrači sukoba
- fizička okolina u kojoj se sukob događa
- posljedice koje rješenje sukoba može izazvati
- strategije rješavanja sukoba
31
ponašanja u sukobu
PASIVNO - prešućivanje svojih želja, osjećaja i potreba te udovoljavanje tuđim potrebama
AGRESIVNO - izražavanje svojih osjećaja, potreba i ideja na štetu druge osobe
PASIVNO- AGRESIVNO - želimo zadovoljiti vlastite potrebe
tako da neizravno navedemo osobu
da nam popusti, ne sukobljavajući se izravno niti iznoseći svoje želje i
potrebe
ASERTIVNO - jasno zalaganje za svoja prava i potrebe, vodeći brigu o osjećajima i potrebama drugoga
32
kako biti asertivan?
TI-PORUKE
- govore o drugoj osobi, njezine
osobine i ponašanje vrednuju se i
procjenjuju
- dovode do sukoba, prekida
komunikacije i osjećaja krivnje koji
negativno utječe na odnos
JA-PORUKE:
- govore o nama, našim
osjećajima, stavovima i
razmišljanjima
- dovode do otvaranja
komunikacije oko uzroka
sukoba i potiču suradnju
33
sukobi među grupama
- Muzafer Sherif
• kad se ljudi, članovi neke grupe, poistovjećuju se s
određenim obilježjima te grupe i doživljavaju se
različitima od ostalih grupa.
• često se pojavljuje međusobno natjecanje, članovi
jedne grupe vide drugu grupu kao prijetnju svojim
potrebama, ciljevima, vrijednostima...
• primjeri su: sukobi među navijačkim ili vršnjačkim
skupinama, sukobi uprave poduzeća i sindikata,
među političkim, vjerskim zajednicama, državama i
sl.
34
rješavanje sukoba
Pristup rješavanju sukoba ovisi o motivacijskoj orijentaciji strana u sukobu:
- orijentacija na suradnju
- orijentacija na natjecanje.
Postupci karakteristični za jednu vrstu socijalnih odnosa (natjecanje ili
suradnju) izazivaju isti takav pristup rješavanju sukoba i kod druge strane.
U svakome sukobu postoje dobitci i gubitci za obje strane.
35
model dvostruke brige
preza graf
36
što otežava rješavanje sukoba?
• intenzivne emocije (ljutnja, bijes, strah…)
• ukopavanje u vlastitu poziciju
• okrivljavanje druge strane
• neslušanje
37
koraci u rješavanju sukoba
1. U čemu je problem? Što se dogodilo?
2. Što su želje svake strane?
3. Koje su potrebe ispod tih želja?
4. Što bismo sve mogli učiniti?
5. Što ćemo točno učiniti?
6. Kako ćemo to učiniti?
7. Je li plan bio zadovoljavajući?
38
SOCIJALNA INTELIGENCIJA
- sposobnost osobe da surađuje s drugima, prepoznaje njihove želje, motive, namjere i ciljeve te da može skladno raditi s njima
Socijalna inteligencija uključuje:
- dobre komunikacijske vještine
- vještine slušanja
- sposobnost prepoznavanja tuđih osjećaja, raspoloženja i
motiva
- sposobnost empatije i uživljavanja u tuđu perspektivu
- sposobnost rada i preuzimanja različitih uloga u društvu
39
karakteristike socijalno inteligentne osobe
- lako počinje komunikaciju
- ugodna je
- ima usklađen verbalni i neverbalni aspekt poruka koje izmjenjuje
- sluša bez upadanja u riječ
- nadovezuje se na ono što je prethodno rečeno, poštuje emocije sugovornika
40
pokazatelji razvijene socijalne inteligencije
➢vođenje usklađenoga razgovora
• Biranje tema koje proizlaze iz zajedničkih obilježja sugovornika
• Pokazivanje zanimanja za sugovornika
• Slušanje sugovornika
➢način na koji se zauzimamo za sebe i svoje potrebe
• SUBMISIVNO/ PASIVNO- Prešućivanje svojih želja, osjećaja i potreba te udovoljavanje tuđim potrebama.
• AGRESIVNO- Izražavanje svojih osjećaja, potreba i ideja na štetu druge osobe.
• ASERTIVNO- Jasno zalaganje za svoja prava i potrebe, vodeći brigu o osjećajima i potrebama drugoga.
41
što utječe na socijalnu inteligenciju?
• nasljedni čimbenici
• okolinski čimbenici
• odgoj
• kultura i okolina u kojoj živimo
• životna iskustva
• socijalna inteligencija može se razvijati cijeloga života
42
kako razvijati socijalnu inteligenciju?
➢ Povežite se s drugim ljudima– pokažite zanimanje, slušajte
aktivno i bez prekidanja, razvijajte empatiju.
➢ Budite jasni kako biste izbjegli nerazumijevanje.
➢ Razmislite prije nego nešto kažete ili napravite.
➢ Budite iskreni, ne prosuđujte i ne kritizirajte.
➢ Upoznajte pravila i norme u okruženju u kojemu se nalazite.
43
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
- sposobnost prepoznavanja sugovornikovih i vlastitih emocija te pravilno reagiranje na te emocije
- povezana je sa
zadovoljstvom životom, osjećajem sreće, samopoštovanjem, optimizmom i sl.
44
sastavnice emocionalne inteligencije
prepoznavanje emocija
korištenje emocija
razumijevanje emocija
upravljanje emocijama
45
PREPOZNAVANJE EMOCIJA
- sposobnost prepoznavanja svojih i tuđih osjećaja
Što ja osjećam? Kako to znam?
- Tjelesne promjene
- Kognitivna interpretacija
Što drugi osjećaju? Kako to znam?
Komunikacija
- verbalna
- neverbalna
46
KORIŠTENJE EMOCIJA
- prihvaćanje emocija umjesto njihova potiskivanja te
njihovo korištenje radi donošenja boljih odluka
Iako osjećaje možemo otupiti ili zatomiti, ne možemo ih ukloniti. Uvijek su tu, bez obzira jesmo li ih svjesni ili ne.
Npr. ako tuga (ili ljutnja ili tjeskoba…) na vas utječe tako da možete nanijeti štetu
sebi ili drugima, osvješćivanje te emocije može vam pomoći da primjereno
kontrolirate svoja mišljenja i ponašanja
47
RAZUMIJEVANJE EMOCIJA
- sposobnost prepoznavanja i imenovanja različitih jednostavnih i složenih emocija te razumijevanje složenih emocija
EMPATIJA – sposobnost uživljavanja u emocionalno stanje druge osobe i
razumijevanje njezina položaja
48
UPRAVLJANJE EMOCIJAMA
- otvorenost prema svim vrstama emocija, sposobnost uključivanja i isključivanja iz emocija i praćenja emocija u odnosu na sebe i druge.
Upravljati emocijama znači znati kada, kako i gdje ih izraziti.
49
kako razvijati emocionalnu inteligenciju?
• Ne potiskujte emocije, nego ih osvijestite i imenujte.
• Osvijestite s kojim se emocijama lako suočavate i prikladno ih izražavate, a s kojima teže. Ako niste sigurni, opažajte druge ili ih pitajte za savjet.
• Uskladite svoju verbalnu i neverbalnu komunikaciju.
• Uočite razliku između misli i osjećaja.
• Uočite način na koji vaše emocije utječu na vaša razmišljanja i ponašanja.
• Obratite pozornost na emocije drugih osoba, slušajte ih i uvažavajte njihove osjećaje.
• Razvijajte empatiju– zamislite kako bi vama bilo na mjestu druge osobe.
