Razvojna verbalna apraksija Flashcards

(47 cards)

1
Q

Šta se ukratko dešava kod RVA?

A

CNS ne usmerava ili ne kontroliše delovanje govornog motornog sistema na adekvatan način.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Šta rezultati istrazivanja pokazuju?

A

Mnogi simptomi povezani sa RVA nisu nuzno jedinstveni za ovaj poremećaj. Npr, rezultati Josa i Darlija su pokazali da deca koja ispunjavaju dijagnozu RVA su imala znatno losije sposobnosti i na planu neverbalnih praksicnih sposobnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji je moguci uzrok te pojave ( iz istrazivanja)?

A

Moguce je da se oralna apraksija javlja kao komorbidni poremecaj koji se javlja kod neke dece sa RVA, sto je cest slucaj i kod stecenog RVA.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koji je drugi problem oko definisanja poremecaja?

A

Proizilazi iz terminoloske problematike, odnosno termina “apraksija”. Termin se upotrebljava za steceni oblik VA koji nastaje ostecenjem mozga. To je jedan od razloga zasto se RVA cesto svrstava u poremecaj govornih glasova idiopatskog porekla. Slican je primer sa terminom razvojna disfazija, zbog slicnosti sa terminom afazija. Disfazija se upotrebljavao za steceni jezicki poremecaj uzrokovan neuroloskim ostecenjem, ali koji nije obuhvatao potpuno ostecenje jezickih modaliteta, za razliku od afazije. Navedeno je prevazidjeno uvodjenjem termina Specificni jezicki poremecaj.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Po Americkoj asocijaciji za govor, jezik i sluh, kako glasi definicija RVA?

A

Decja apraksija govora je neuroloski poremecaj govornih glasova u kome su preciznost i doslednog pokreta u osnovi govora naruseni, uz odustvo neuromisicnih deficita( npr abnormalni refleksi, tonus misica..). Ona se moze javiti kao posledica poznatog neuroloskog ostecenja, moze biti povezana sa kompleksnim neurobihevioralnim poremecajima, ili se moze javiti kao idiopatski neurorazvojni poremecaj.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Sta je osnova definicije?

A

U osnovi ovog poremecaja leze teskoce u planiranju/programiranju prostorno-vremenskih sekvenci pokreta koje dovode do gresaka u produkciji glasova i prozodije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koja je mana navedene definicije?

A

Ogranicava teskoce ovog poremecaja na govorne. Drugi deficiti koji se mogu javiti kod ove dece, poput oralne apraksije, navedena definicija implicira kao koegzistirajuce. Takodje, iako se u nekoj literaturi RVA zove neuroloskim poremecajem, bolje je koristiti termin neurorazvojni kako bi se razdvojila apraksija u detinjstvu nastala usled verifikovanog neuroloskog oboljenja ili lezije od RVA u kojoj postoji odsustvo toga.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako su RVA klasifikovali DSM 5 i ICD 11?

A

DSM 5 ne smatra RVA kao poseban poremecaj, vec je svrstan u razvojni poremecaj govornih glasova, zajedno sa razvojnim artikulacionim poremecajem i razvojnim fonoloskim.
ICD 11 takodje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kod kojih poremecaja se RVA moze javiti kao sekundarni deficit?

A

rolandicke epilepsije, galaktosemije, fragilnog X, Dauna, PSA.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Sta je utvrdjeno neuroimidzing metodama?

A

Strukturne abnormalnosti u vidu smanjene gustine sive materije u nukleus kaudatusu bilateralno, malom mozgu i donjem frontalnom girusu, kao i povecana gustina sive materije temporalnog planuma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Sta jos ukazuju podaci iz literature?

A

Ukazuju na metabolicke poremecaje kao neke od uzrocnika pojave RVA. 54% pacijenata sa galaktosemijom je ispoljilo RVA u jednom istrazivanju.
Takodje, cesce se javlja kod decaka.
Postoji hereditarna predispozicija RVA kod dece koja imaju porodicnu istoriju govornih poremecaja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji su parametri pokreta znacajni za govornu produkciju?

A
  • izbor misica za izvodjenje odredjenih artikulacionih pokreta
  • smer kretanja artikulatora
  • amplituda pokreta
  • brzina kretanja artikulatora
  • vreme kretanja
  • stepen kontrakcije misica
  • kolicina sile koja se primenjuje na artikulatore
  • koordinacija medjusobno zavisnih pokreta artikulatora
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Sta znaci selektovanje odredjene grupe misica?

A

Dete koje spaja usne kada pokusava da kaze “mama” mora da selektuje odredjene grupe misica, vazno je aktivirati odgovarajuce misice kako bi se izvrsio zeljeni motorni plan.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Sta utice na smer kretanja artikulatora?

A

Utice koartikulacija jer zavisi od susednih glasova u ciljanom izgovoru. Neka deca ispoljavaju teskoce sa odredjenim koartikulacionim sekvencama, kao sto je pomeranje jezika iz velarnog * u alveoralni * polozaj prilikom izgovora reci glava. Kada je smer pokreta artikulatora ostecen, veca je verovatnoca da ce se pojaviti distorzije i supstitucije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Od cega zavisi udaljenost kretanja(amplituda pokreta)?

A

Ona nije apsolutna za odredjene glasove, vec varira u zavisnosti od brzine govora i koartikulacije. Deca koja imaju teskoca sa parametrom amplitude pokreta verovatno nece produkovati tacno odredjen glas, sto dovodi do supstitucija i distorzija. Takodje, mogu imati siru amplitudu od optimalne, sto ce uticati na brzinu pokreta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Sta znaci teskoce u kontroli brzine kretanja artikulatora?

A

Ceste su kod dece sa RVA. Ispoljavaju spore artikulacione prelaze sa glasa na glas i sloga na slog. Brzina kretanja utice i na trajanje pokreta. Teskoce u postizanju suptilnih varijacija u trajanju uticu na produkciju samoglasnika, ukljucujuci teskoce u pravljenju razlike izmedju napetih* i labavih* samoglasnika, sto ce uticati i na adekvatno akcentovanje ciji su nosioci upravo vokali. To prouzrokuje ostecenje prozodije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Teskoce sa trajanjem pokreta?

A

Dete koje ima teskoce sa trajanjem pokreta moze da zameni nazalne za oralne glasove, ili obrnuto zbog teskoca u preciznom odredjivanju vremena kretanja veluma*. Neke od glasovnih gresaka koje su uobicajene su zamena b d g za p t k zbog teskoca u preciznom odredjivanju spajanja ili razdvajanja glasnica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Na sta utice stepen kontrakcije misica?

A

Utice na produkciju glasova, frekvenciju i intenzitet. Varijacije u kontroli sile koja se primenjuje na artikulatore utice na artikulaciju i prozodiju. Npr, dete sa RVA moze imati teskoce da postigne suptilne varijacije u snazi misica prilikom izdaha kako bi regulisalo relativni intenzitet glasova u okviru sloga.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji je jedan od osnovnih simptoma RVA?

A

Nedosledne greske na suglasnicima i samoglasnicima pri ponavljanju slogova ili reci. To znaci promenljivost nacina na koji se odredjena rec produkuje u vise pokusaja. Npr, moze produkovati rec “banana” kao “babana”, “bana” ili “nana”.

20
Q

Sta jos znacajno ispoljavaju ova deca?

A

Produzene i izmenjene koartikulacione prelaze izmedju glasova i slogova. To rezultuje cestim pauzama izmedju glasova i slogova sto je rezultat teskoca u izvodjenju finih prelaza sa glasa na glas ili sloga na slog. Ovakve pauze mogu dati detetotom govoru skakato kvalitet, sto utice na prozodiju ( robotski govor), i takodje uticu i na razumljivost.

21
Q

Kakva je prozodija kod RVA?

A

Ostecena, uzrokovana teskocama u akcentovanju slogova i reci. Dete koristi jednolican akcenat prilikom cega akcentuje svaki slog i gotovo svaku rec u recenici, sto daje utisak robotskog govora. Mogu biti osteceni ritam, tempo i ton glasa, i moze imati ceste prekide u govoru.

22
Q

Sta razlikuje decu sa RVA od dece sa dizartrijom, RFP, RJP?

A

Greske priikom produkcije vokala, ostali poremecaji ne ispoljavaju to u meri kao kod dece sa RVA.

23
Q

Koji je 5. znacajan simptom?

A

Imaju teskoce sa izvodjenjem naizmenicnih suprotnih pokreta na zadacima dijadohokineze. U osnovi lezi ne samo poremecaj planiranja i programiranja vec i deficiti fonoloske memorije i fonoloskog procesiranja.

24
Q

Kakva se varijabilnost javlja prilikom produkcije glasova?

A

Greske su nedosledne. Varijabilnost je na nivou fonema, npr glasovi se razlicito izgovaraju u razlicitim recima. Takodje, desava se i poziciona varijabilnost, tj kad dete pravilno izgovara glasove samo ukoliko se nalaze u odredjenoj poziciji u reci. Takodje, kod ove dece se javlja i kontekstualna varijabilnost, kada dete izgovara pravilno glasove samo u odredjenim recima ili odredjenim kontekstu.

25
Sta je jos karakteristicno u domenu produkcije?
Greske su atipicne, fonemske i fonoloske prirode. Prave ceste pauze i kasne sa usvakanjem glasova, imaju manji inventar samoglasnika i suglasnika. Oni uglavnom upotrebljavaju jednostavne oblike slogova, a sto se povecava slozenost slogova povecavaju se i greske.
26
Sta je zajednicko RVA i stecenoj apraksiji?
Mnogo su bolji prilikom automatskog nego propozicionog govora. Takodje, tipicna je i regresija glasova.
27
Kakvi su sa negovornim motorickim pokretima?
Imaju teskoce sa sekvenciranjem i imitiranjem pokreta orofacijalne regije, poput izbacivanja jezika i pucenja usana, sto bude sporo i neprecizno. Uzrok nije snaga misica.
28
Sta se navodi u anamnezi?
Teskoce sa hranjenjem, koje mogu perzistirati i na predskolskom uzrastu. Treba utvrditi da li su povezane sa snagom mislica i teskocama programiranja pokreta. Takodje, navode se i problemi sa salivacijom.
29
Sta je jos tipicno za motoricke sposobnosti?
Kasnjenje u hodanju i puzanju, kao i losa fina i gruba motorika.
30
Koje jos suprasegmentne teskoce ispoljavaju?
Imaju teskoce sa postizanjem adekvatne visine glasa, kao i jacine. Ceste su rezonatorne teskoce koje se manifestuju hiper/hipo nazalnoscu ili fluktuirajucom rezonancom.
31
Kakav je jezicki razvoj?
Kasne sa progovaranjem i receptivni jezik je bolji od ekspresivnog, mada su oba ostecena.
32
Kakve se morfosintaksicke teskoce mogu javiti?
Greske u redosledu reci u recenici, nepravilna upotreba i neupotrebljavanje gramatickih morfema, kao i telegrafski govor. Moguce da su ove teskoce posledica fonetskog i fonoloskog motornog procesiranja.
33
Objasni fonolosku i fonetsku percepciju kod ove dece.
Deca, iako pravilno percipiraju glasove, mogu imati teskoce da ih ponove i time pogresno formiraju fonoloske reprezentacije. S obzirom da gramaticke morfeme izolovano ne nose znacenje, deca se prilikom njihovog ucenja oslanjaju na fonoloske reprezentacije, a ne na semanticko leksicki sistem.
34
Koje socijalne i pragmatske teskoce ispoljavaju?
Mogu imati teskoca u stupanju u interakciju sa vrsnjacima, te vise vole da komuniciraju s odraslima. Mogu imati teskoce u upotrebi pragmatskih cinova*.
35
Kakve teskoce pokazuju u igri?
Mogu da izvrse pojedinacne radnje npr. ocesljaju lutki kosu, stave lutku na spavanje… Ali imaju teskoca u organizaciji imaginarnog redosleda igre ( npr prvo ocesljaju lutku, okupaju je pa onda stave na spavanje). Moguce da je to jos jedna manifestacija sireg deficita praksije koji lezi u osnovi poremecaja.
36
Koji su rani dijagnosticki pokazatelji?
Ograniceno brbljanje, posebno u fazi raznovrsnog brbljanja kad dete cesto kombinuje suprostavljene slogove - ogranicen inventar suglasnika i samoglasnika - teskoce u kombinovanju slogova - teskoce u postavljanju artikulatora prilikom izgovora - ograniceni intonacioni obrasci - ogranicena vokalizacija - teskoce s hranjenjem - moguca salivacija - vise teskoca s voljnom nego automatskom negovornom motorikom - kasnjenje u motornoj semi igre - slaba oralna motorna inkoordinacija - kasnjenje u motornom razvoju
37
Koji su opsti principi tretmana?
Kompenzacija, svrsishodna aktivnost, rani pocetak, monitoring, motivacija.
38
Sta znaci kompenzacija?
Deca imaju veliku sposobnost kompenzacije jer se njihove govorno jezicke aktivnosti jos nisu razvile i nisu automatizovane kao kod odraslih. Efektivna kompenzacija se oslanja na automonitoring.
39
Svrsishodna aktivnost?
Dete mora da shvati kako funkcionisu govorni organi i sta je potrebno da bi ga drugi razumeli. Nije bitno samo sta zeli da kaze, vec i na koji nacin ce to uraditi.
40
Rani pocetak?
Sto dete ranije stekne svest o poremecaju, manje ce usvajati lose obrazce.
41
Monitoring?
Sposobnost da stalno proveravamo tacnost sopstvenog iskaza, deca imaju problem sa paralingivistickim komunikativnim karakteristikama jer se stalno menjaju u zavisnosti od duzine i namere iskaza.
42
Motivacija?
Pragmatski pristup, dobra i losa komunikacija se pokazao kao dobar metod.
43
Sta podrazumeva priprema deteta za ucenje?
Odredjivanje prioriteta u tretmanu. Logoped usmerava fokus na tacnu produkciju samoglasnika ili suglasnika, sekvenciranje slogova, ukljucivanje oba sloga ili primenu odgovarajuceg naglaska na slogu. Za dete ciji govor ima robotski kvalitet zbog jednolicnog akcenta, ovaj deo tretmana ukljucuje strategije koje ce pomoci detetu da prepozna i oznaci relativne razlike u slogovnom akcentu.
44
Sta znaci odredjivanje optimalne duzine i ucestalosti tretmana tokom jedne nedelje?
Navodi se da je kod dece sa RVA bolje da se daje cesci raspored tretmana nedeljno tokom kraceg perioda vremena ( npr 4 sesije nedeljno tokom 8 nedelja) u poredjenju sa redjim rasporedom, ali tokom duzeg perioda vremena.
45
Sta podrazumeva odredjivanje broja vezbi tokom tretmana?
Veliki broj ponavljanja tokom jednog tretmana daje bolje rezultate. Velika frekventnost uvezbavanja tokom kraceg perioda omogucava deci da brze usvoje, automatizuju i generalizuju nove motoricke obrasce.
46
Sta znaci blokiran/ nasumicni redosled?
Tokom blokiranog rasporeda, dete vezba odredjen motoricki obrazac odredjen broj pokusaja, da bi zatim preslo na sledeci obrazac. Vezbanje nasumicnim redosledom podrazumeva da dete nasumice vezba vise motorickih obrazaca. Navodi se da je blokiran redosled efikasniji u ranom stimulisanju ucenja obrazaca, dok vezbanje nasumicnim olaksava automatizaciju i generalizaciju naucenih obrazaca.
47
Sta podrazumeva varijabilnost vezbanja?
Npr, logoped daje detetu da produkuje ciljani motoricki obrazac razlicitom brzinom, intenzitetom ili visinom glasa. Kontekstualna varijabilnost se odnosi na vezbanje u razlicitom okruzenju ( vezbanje sa drugim partnerima) ili jezickom kontekstu( uvezbavanje odredjenog motorickog obrasca u izolovanim recima i u recenicama).