Toplinsko kemijski postupci Flashcards Preview

Materijali 2, 1 kol > Toplinsko kemijski postupci > Flashcards

Flashcards in Toplinsko kemijski postupci Deck (32)
Loading flashcards...
1

Što su to toplinsko kemijski postupci?

postupcima toplinskih obradbi koje se provode u odgovarajućimatkivnim medijima (krutom, tekućem ili plinovitom) u površinske slojeve čeličnih dijelova dodaju se neki kem elementi u svrhu promjene kemijskog sastava pa time dolazi do promjene svojstava, najčešće otpornosti prema trošenju

2

Kako se dijele toplinsko kemijski postupci?

na difuzijske postupke i toplinske postupke prevlačenja

3

Opiši postupak cementiranja čelika.

Cementiranje čelika je postupak obradbe koji se sastoji od:
termokemijske obradbe pougljičenja (obogaćivanja površinskih slojeva proizvoda ugljikom)
kaljenja pougljičenog proizvoda i niskotemp popuštanja

4

Koji je cilj cementiranja?

Postizanje površinskih slojeva strojnog dijela otpornog na trošenje, a da jezgra pritom postigne što višu otpornost na udarna opterećenja ( žilavost)

5

Koji je prikladan čelik za pougljičenje?

Prikladni ugljični i niskolegirni čelici s max o.25%C

6

Koji su primjeri strojnih dijelova koji prolaze kroz postupak cementiranja?

zupčanici ( naročito oni manji u zupčanom paru)
bregaste osovine auta

7

Zašto uzimamo niskougljične čelike za cementiranje?

uzimaju se niskoulgjični čelici jer bi samim kaljenjem ili postizali visoku žilavost,ili je barem zadržali
ne postižu visoku površinsku tvrdoću -> treba im povisiti sadržaj C u površinskim slojevima kako bi postali bolje zakaljivi

8

Tko je nositelj otpornosti na udarna opterećenja, a tko na trošenje u pougljičenom dijelu?

nositelj otpornosti na udarna opterećenja cementiranog strojnog dijela bit će njegova jezgra, a nositelj otperećenja na trošenje bit će njgovi površinski slojevi

9

Na kojoj se temperaturi provodi cemetiranje?

Postupak se provodi u sredstvu koje je u stanju da na 900 do 950 C predaje čeliku ugljik

10

Koliko iznosi dubina pov slojeva koji su obogaćeni ugljikom i za koliko naraste udio ugljika?

postupak se provodi u sredstvu koje je u stanju da na 900 do 950 C predaje čeliu ugljik
udio C naraste za oko 0.7-0.8%

11

Kakva sve sredstva za pougljičavanje mogu biti?

kruta (granulati se sastoje od smjese drvenog ugljena kao nositelja ugljika, aktivatora BaCO3 i veziva)
tekuća ( rastaljene soli kalijeva i natrijeva cijanida KCN tj NaCN i odgovarajućeg aktivatora)
plinovita (plinske atmosfere koje sadrže spojeve C: CO, CH4...)
plaznatična (ionizirani plinovi)

12

Što je to potencijal ugljika?

pri temperaturi pougljičenja sredstva daju tzv potencijal ugljika (Cpot) koji je viši od sadržaja C u čeliku
zbog toga C bude putem kem reakcija apsorbiran u površinski sloj čelika
ovisno o trajanju dobit će se odgovarajuća dubina pougljičenja
dublja što je duže trajanje

13

O čemu ovisi koncentracija C kod pougljičenja?

tijek koncentracije C ovisi o temp i trajanju, potencijalu C sredstva za pougljičavanje i kemijskom sastavu čelika

14

Što se radi s čelikom nakon pougljičenja?

proizvod se austenitizira i gasi kako bi došlo do otvrduća površinskih slojeva

15

Kako biramo temperaturu austenitizacije nakon pougljičenja?

problem je što je temp pougljičenja 900-950 što je više od optimalne temp aust pri kaljenju
za koncentraciju C u jezgri razlika temp pougljičenja i aust je manja od one za rubnu konc C
temp ne može istovremeno biti optimalna za rubni i površinski sloj
izbor je povezan s kompromisom o tome koja su važnija svojstva

16

Kako funkcionira nitriranje?

sredstav za nitriranje (tekuća, plinovita ili ionizirane plinske atmosfere) daju dušik u površinski sloj čelika

17

Pri kojoj temp i koliko dugo traje nitriranje?

pri temp 500-580 u trajanju od nekoliko sati

18

Što nastaje kod nitriranja?

nastaje tanki sloj nitrida ( Fe I N) koji je otporan na adhezijsko trošenje
ispod sloja nitrida dušik je dijelom otopljen u feritu ( pov tvrd)

19

Kako se odvija karbonitriranje i nitrokarburiranje?

u sredstvima koaj sadrže više raznorodnih kem spojeva,a koja u procesu čeliku predaju istodobno ugljik i dušik izvode se postupci karb i niktrokarbu

20

Pri kojim je temp karbonitritanje?

pri višim temp intezivniji je prijenos C od prijenosa N
takvi procesi se nazivaju karbonitriranje, postignute strukture bliže su onima koja se postižu u procesu cementiranja (martenzitni pov sloj visoke tvrdoće)
u ovoj skupini postupaka postoji podjela na tzv visokotemperaturno i niskotemperaturno karbonitriranje s određenim razlikama mikrostrukture i svojstava

21

Pri kojim je temp nitrokarburiranje?

kod nižih temp (<580C) prevladava obogaćivanje površinskih slojeva pretežito dušikom,a u manjoj mjeri s C

22

Kakva mikrostruktura nastaje kod nitrokarburiranja?

pri temp 800-1000C posebna svojstva (čvrsta, tekuća i plinovita) daju u pov sloj čelika kemijski element bor pri čemu nastaju željezni boridi

23

Kakva je tvrdoća i otpornost na trošenje boriranih proizvoda?

oni imaju visoku tvrdoću i otpornost na abrazijsko trošenje

24

O čemu ovisi debljina i oblik boriranih proizvoda?

ovise o vrsti obrađivanog čelika, temperaturi i trajanju procesa

25

Kako dolazi do difuzije metalnih elemenata?

neki metalni elementi pri povišenim temp reagiraju s Fe iz Fe legura tako da nastaju intermetalni spojevi

26

Na kojoj je temp sredstvo,a na kojoj dio kod difuzije metanih elemenata

sredstva koja sadržavaju takve metalne elemente rastopljena su na temp obrade, dok su čelični dijelovi u čvrstom stanju

27

Koji se metali najčešće koriste u difuziji met el

najčešće čisti metali tako da se procesi izvode u rastaljenim metalnim kupkama kojih je temo znatno iznad njihove temp tališta

28

Kako se izvodi postupak metalne dif?

čelični dijelovi se uranjaju u rastaljenu metalnu kupku i drže dok se ne postigne željena debljina

29

Kako nazivamo postupke metalne dif?

prema metalu s kojim Fe stvaraju intermetalne spojeve
Al- alitiranje
Si- siliciranje

30

Kakva je to difuzija metalnih i nemetalnih elemenata?

posebna sredstva pri visokim temp daju elemente jake karbidotvorce koji na površini čelika se spajaju s C iz čelika pri čemu nastaju tvrdi posebni (specijalni) karbidi, otporni na trošenje
prema vrsti karbidotvornog elementa nazivaju se i pripadni postupci
vanadiranje, titaniranje i difuzijsko kromiranje