II. kolokvij - A i B

Question 1

Objasnite što je moratorij.

Answer 1

Moratorij je jadan od 4 statusa identiteta. Moratorij znači ,,obrazac odgađanja ili zadržavanja“. U ovom se stadiju nalaze osobe koje se još nisu „pronašle“, odnosno nisu se još ničemu obvezale. Ove su u fazi istraživanja – prikupljanja informacija i isprobavanja različitih aktivnosti te imaju cilj da pronađu vrijednosti i cilj kojima će težiti u životu.

• psihološki zdraviji
• više samopoštovanje
• angažman u asptraktnom i kritičkom mišljenju
• manja diskrepancija između stvarnog i idealnog ja

Question 2

Objanite što je difuzija identiteta.

Answer 2

Difuzija identiteta spada u statuse identiteta. Osobe s ovim stausom nemaju jasan cilj niti smjer. Nisu se obvezale vrijednostima i ciljevima, niti to aktivno pokušavaju napraviti. Nisu prošle kroz fazu istraživanje jer smatraju da je to težak i prijeteći zadatak.

• poteškoće u prilagodbi
• najmanje zreli
• skloni drogi
• pouzdaju se u sreću ili sudbinu
• teškoće u upravljanju vremenom
• akademske poteškoće
• apatija

Question 3

Objasnite što je preuzet ili zaključeni identitet.

Answer 3

Osobe s preuzetim identitetom obvezale su se određenim ciljevima i vrijednostima, bez da su prošle kroz fazu istraživanja. Takve osobe prihvačaju već gotov identitet koji za njih izabiru drugi ljudi.

• poteškoće u prilagodbi
• nefleksibilnost
• netolerantnost
• prijeteće su im razlike u mišljenju
• boje se odbijanja od strane osoba o kojima su ovisni

Question 4

Objasnite što je postignuti identitet.

Answer 4

Osobe koje su postigle identitet do toga su došle kroz fazu istraživanja, nakon što su proučili različite aletrnative. One su se obvezele za određene ciljeve i vrijednosti kojima teže u životu, a koje su same odabrale. One imaju osjećaj psihičke dobrobiti, kontinuiteta vlastitog ja tijekom vremena i znaju svoj smjer u životu.

• psihološki zdrav
• više samopoštovanje
• angažman u asptraktnom i kritičkom mišljenju
• manja diskrepancija između stvarnog i idealnog ja

Question 5

Objasnite što je samopoštovanje.

Answer 5

Samopoštovanje možemo definirati kao evaluativnu i vrijednosnu komponentu pojma o sebi. Naše se samopoštovanje odražava kroz odgovore na pitanja Kakav sam ja? I Kolika je moja vrijednost?.

Question 6

Objasnite što utječe na samopoštovanje. (5)

Answer 6

a) roditeljski stil (autoritativni roditeljski stil predviđa visoko samopoštovanje u adolescenciji)
b) školski sustav i ponašanje nastavnika (ohrabrivanje od strane nastavnika povezano s povoljnijom slikom o sebi)
c) socijalna okolina i društvena zajednica
d) spol (u adolescenciji više opada samopoštovanje kod djevojaka)
e) pubertetske promjene

Question 7

Koje su komponente samopoštovanja?

Answer 7

a) Samopouzdanje – uvjerenje o vlastitim sposobnostima
b) Osjećaj vlastite vrijednosti – uvjerenje o onome što mislimo da zaslužujemo

Question 8

Mjenja li se samopoštovanje i na koji način u adolescenciji?

Answer 8

Samopoštovanje nastavlja diferencirati u adolecenciji. Kod većine ljudi dolazi do povečanja samopoštovanja kada uđu u razdoblje adolescenciji (iznimka: kod adolescenata koji se prebace u novu školu te češće opada kod djevojaka) te u većini slučajeva ostaje visoko. Mladi se razlikuju u profilima samopoštovanja (neki se slično vrednuju u različitim područjima dok drugi ne). Profil niskog samopoštovanja u svim područjima vezan je uz tjeskobu, depresiju i s vremenom uz antisocijalno ponašanje. Također, dolazi do pojavljivanja nekoliko novih dimenzija samovrednovanja: bliska prijateljstva, romantična privlačnost i poslovna kompetencija.

Question 9

Koje se dimenzije samovrednovanja javljaju u adolescenciji?

Answer 9

Uz postojeće dimenzije evaluacije kao što su tjelesna, akademska, socijalna dimenzija i dimenzija tjeleskog izgleda, dolazi do pojavljivanja nekoliko novih dimenzija samovrednovanja: bliska prijateljstva, romantična privlačnost i poslovna kompetencija.

Question 10

Navedite dimenzije pojma o sebi.

Answer 10

Opći pojam o sebi djeli se na akademski, emocionalni, socijalni i tjelesni pojam o sebi

Question 11

Objasnite kako se samopoimanje mijenja u adolescenciji.

Answer 11

U ranoj adolescenciji mladi počinu koristiti malo APSTRAKTNE OSOBINE kada se opisuju, međutim takvi su opisi često kontradiktorni i nepovezani. U vrijeme srednje ili kasne adolescencije tinejdžeri kombiniraju vlastitete osobine u ORGANIZIRANI SUSTAV te počinju koristiti MODIFIKATORE. Njihovi opisi počinju biti se diferenciraniji i počinju koristiti više PSIHOLOŠKIH OSOBINA. Također, počinju stavljati veći naglasak na SOCIJALNE VRLINE koje posjeduju. Kada se opisuju ključne su TEME MORALNE I OSOBNE VRIJEDNOSTI.

Question 12

Kako odrasli mogu poduprijeti zdrav razvoj identiteta?

Answer 12

a) Tako da budu djetetu sigurna baza iz koje može istraživati svijet
b) Tako da im omoguče da izraze vlastito mišljenje – poticanje rasprava
c) Prilika za zdravu separaciju
d) Topla i otvorena komunikacija
e) Pružanje prilike za izvannastavnim aktivnostima i programima stručne izobrazbe
f) Pružanje prilike za istraživanje eričkog nasljeđa i kulture

Question 13

Koji čimbenici utječu na razvoj identiteta?

Answer 13

a) osobine ličnosti (otvorenost za nova i suprotna uvjerenja i fleksibilnost – zreli identitet)
b) obitelj (sigurna baza)
c) komunikacija s vršnjacima
d) škola i zajednica (koje pružaju prilike za istraživanje)
e) širi kuturalni kontekst i povijesno razdoblje

Question 14

Pretpostavke formiranja identiteta.

Answer 14

a) Doživljaj sebe kao iste osobe u različito vrijeme i u različitim situacijama
b) Doživljaj da me drugi pojedinci percipiraju kao istu osobu u različito vrijeme i u različitim situacijama
c) Sklad u načinu kako osoba sebe percipira i kako je percipiraju drugi
d) Uspješno riješeni seksualni konflikti i prihvaćena spolna orijentacija
e) Relativno uspješno riješene krize prethodnih stadija
f) Ne prejako identificiranje s idolima
g) Okolina koja dopušta izražavanje ego-identiteta a ne da ga sputava i onemogućuje
h) Jasno oblikovana ideologija društva (shvaćena kao skup vrijednosti vezanih za političke, znanstvene i religiozne misli neke kulture)

Question 15

Na što utjeće socijalni razvoj u adolescenciji?

Answer 15

Socijalni razvoj u adolescenciji pospješuje socijalne vještine, razvoj identiteta i težnju za autonomijom

Question 16

O čemu govori Model odnosa s vršnjacima?

Answer 16

Ovaj model govori kako se vršački odnosi djele na popularnost koja se manifestira unutar grupe te može rezultirati prihvačanjem ili odbacivanjem, i na prijateljstvo koje se povezuje s dijadama te su karakteristike prijateljstva: uzajamnost, broj uzajamnih odnosa i kvaliteta prijateljstva.

Question 17

Navedi razlike između popularnih i nepopoularnih adolescenata.

Answer 17

Popularni adolescenti su entuzijastični i pozitivno raspoloženi, često se nalaze na vodečim pozicijama u grupi ili vode neke aktivnosti, kod dječaka je vjerojatnije da će biti popularan ako je dobar u nekom sportu. Nadalje, školski uspjeh, kao i privlačan tjelesni izgled i oblačenje pozitivno utječu na popularnost te ako smo u prijateljskim odnosima s drugima.

Nepopularni adolescenti su brbljavi, hostilni, agresivni te ponekad imaju neke psihičke poremećaje kao i loš školski uspjeh.

Question 18

Koja je razlika između klika i klapa.

Answer 18

Klike su grupe koje se sastoje od 5-7 osoba koje imaju slične vrijednosti, stavove i obiteljstko podrijeklo. U početku adolescencije klike su sastavljene od jednog spola dok kasnije se mogu pojaviti i mješovite klike. Klike su prepoznatljive prema svojim interesima i statusu. Klike adolescentima pružaju kontekst za razvoj socijalnih vještina. Klike istog spola nestaju u kasnoj adolescenciji jer se osobe osječaju dovoljno sigurno da mogu jedni drugima samostalno pristupiti.

Klape su društva koja su načinjena od nekoliko klika sa sličnim vrijednostima, one nisu toliko intimne i labavije su od klika. One pružaju adolescentima priliku za druženje i upoznavanje te je članstvo u klapi temeljeno na reputaciji i stereotipima. Klape osiguravaju adolescentima privremeni identittet dok se odvajaju od obitelji i stvaraju koherentan osječaj vlastitog ja.

Tijekom kasne adolescencije najčešće dolazi do prelaska u povoljniju klapu, adolescenti se druže u parovima, odnosno nekoliko se parova zajedno druži (klike se raspadaju, a klape postaju manje važne).

Question 19

Objasnite uloge vršnjačkih grupa u razvoju adolescenata.

Answer 19

KLIKE pružaju kontektst za stjecanje novih socijalnih vještina a KLAPE osiguravaju privremeni identitet dok se adolescenti odvajaju od obitelji i stvaraju koherentan osjećaj vlastiog ja.

Question 20

Što utječe na raspored tinejdžera u klike i klape?

Answer 20

Na raspored utječu osobine ličnosti, interesi i obiteljske karakteristike

Question 21

Što znaš o vršnjačkom pritisku tj. konformizmu.

Answer 21

Adolescenti su skloniji konformirati se više s vršnjacima nego što su to bili ranije. Međutim pokazano je da je blag pritisak prema lošem ponašanju, ali ipak raste za vrijeme adolescencije. Adolescneti najveći pritisak za konformiranjem osjećaju oko oblačenja, izlaženja u klubove, ali isto tako pokazan je pritisak za angažiranjem u aktivnostima koje odbravaju odrasli kao što je školski uspjeh. Roditeljski utjecaja snažniji na temeljne životne vrijednosti i planove, a vršnjački na kratkoročne aktivnosti
* Utjecaj roditeljskog stila
* Utjecaj osobina ličnosti (autonomija i emocionalna stabilnost)

Question 22

Koje su najvažnije osobine prijateljstva?

Answer 22

Intimnost i lojalnost
Trajnost, uzajamnost, prisnost i odanost

Question 23

Navedi pozitivne doprinose bliskih prijateljstava u adolescenciji psihičkom zdravlju

Answer 23

a) Prilika za istraživanje vlastitog ja i dubinskog razumijevanja druge osobe
b) Temelji za buduće intimne odnose
c) Lakše nošenje sa stresom u adolescenciji
d) Poboljšanje stavova prema školi i angažmana u njoj

Question 24

Navedi spolne razlike u prijateljstvima.

Answer 24

DJEČACI
* Važnost aktivnosti
* Fokus na vlastita ili tuđa postignuća i status
* Intimnost povezana s rodnim identitetom
* Radije stvaraju nova prijateljstva

DJEVOJKE
* Važnost razgovora
* Fokus na zajednička pitanja
* Emocionalna bliskost uobičajenija
* Više se trude zadržati stara prijateljstva
* Manji broj prijatelja

Question 25

Navedi karakteristike komunikacije koje razlikuju različite oblike online i offline komunikacije.

Answer 25

a) Asinkroniziranost – vremenski razmak između aspekata komunikacije b) Trajnost – trajnost dostupnosti sadržaja koji se dijeli preko društvenih mreža c) Javnost – dostupnost informacija široj publici d) Dostupnost – lakoća s kojom se može pristupiti sadržaju i dijeliti ga e) Odsutnost znaka – stupanj odsutnosti fizičkih znakova f) Kvantitativnost – mogućnost mjerenja različitih društvenih odgovora (npr. Like) g) Vizualnost – u kojoj su mjeri naglašene fotografije i video-zapisi

Question 26

Do kakvih promjena raspoloženja dolazi u adolescenciji?

Answer 26

a) Češće promjene raspoloženja b) Manje povoljna raspoloženja od djece i odraslih, ali i veći broj negativnih životnih događaja c) Emocionalnije/ intenzivnije reakcije na negativne događaje u usporedbi s djecom d) Najpovoljniji osjećaji vežu se uz druženje s prijateljima i slobodne aktivnosti, a loši s okolnostima koje su strukturirali odrasli

Question 27

Koje emocije prevladavaju u adolescenciji?

Answer 27

a) Individualne razlike u doživljavanju emocija b) Smanjenje pozitivnih emocija je najizraženije u ranoj adolescenciji c) Za sve dobne skupine od školske dobi do adolescencije dominirajući afekt je tuga d) Djevojke generalno osjećaju više tuge te doživljavaju nagliji pad u razini sreće od mladića. e) Sreća se smanjuje tijekom srednje adolescencije, dok ljutnja, tuga i strah rastu f) Tijekom rane odrasle dobi emocije ponovno postaju pozitivnije

Question 28

Što je s razvojem sposobnosi prepoznavanja emocija na licu u adolecenciji?

Answer 28

a) Adolescenti su bolji u prepoznavanju emocija gađenja i ljutnje b) Nisu osjetljivi na nijanse u emocijama c) Bolje prepoznaju emocije vršnjaka nego odraslih

Question 29

Što je s razvojem sposobnosi prepoznavanja vokalnih izraza emocija u adolecenciji?

Answer 29

a) Češće neutralne izraze percipiraju kao tužne b) Tendencija zamjene ljutnje i straha c) Točnije prepoznaju ljute i tužne znakove od sreće i straha

Question 30

Što je s razvojem sposobnosi razumjevanja emocija u adolecenciji?

Answer 30

a) U adolescenciji se povećava razumijevanje osnovnih i socijalnih emocija b) rječnik emocija kod adolescenata manje je precizan i specifičan u odnosu na odrasle.

Question 31

Što je s razvojem sposobnosi upravljanja emocija u adolecenciji?

Answer 31

a) adolescencija je razvojno osjetljivo razdoblje za razvoj regulacije emocija. b) adaptivna regulacija emocija i traženje socijalne podrške mijenjaju se prema U-krivulji. c) strategija ponovne procjene raste tijekom adolescencije. d) supresija osjećaja (potiskivanje osjećaja) i opća disregulacija (poteškoće u regulaciji emocionalnih odgovora) se u ranoj i srednjoj adolescenciji koriste rjeđe nego u odrasloj dobi e) disfunkcionalna ruminacija (stalno i pasivno razmišlja o uzrocima, posljedicama i značenju negativnih emocija ili događaja), u ranoj adolescenciji češće nego u ofdrasloj dobi

Question 32

Utjecaj depresije kod adolescenta

Answer 32

Depresija mladima onemogućava da savladaju kritične razvojne zadatke. Ona narušava razvoj identiteta i povezana je s trajnom anksioznošću, lošim školskim uspjehom, uporabom droga, kršenjem zakona i automobilskim nesrećama. Ako se ne liječi, depresivni tinejdžeri će vjerojatno postati depresivne odrasle osobe s trajnim problemima na poslu, te u obiteljskom i socijalnom životu.

Question 33

Spolne razlike u depresiji.

Answer 33

Za spolne razlike su odgovorni rodno tipiziranje i traumatski životni događaji. Depresiji su sklone djevojke koje rano sazriju. Intenziviranje rodne pripadnosti kod djevojaka jača pasivnost i ovisnost. Adolescenti koji se identificiraju s tipičnim ženskim osobinama su češće depresivni. Također, osjetljivije su djevojke koje su prepravljene zahtjevima jer razvijaju reaktivnije fiziološke reakcije i slabije se nose s izazovima u budućnosti.

Question 34

Prevencija zloupotrebe droge.

Answer 34

Istraživanja su pokazala kako je eksperimentiranje drogama tijekom adolescencije neizbježno, stoga se usmjerava na prevenciju i smanjenje rizika od nastanka štete. Kako bi zloupotreba droge bila što manja, poželjno je da se provedu intervencije koje podučavaju o opasnostima droge i sprječavaju tinejdžere da naude sebi ili drugima. Neke zajednice su organizirale prijevoz vikendom koji će im omogućiti siguran prijevoz do kuće. Također, važno je raditi i s roditeljima kako bi se smanjile obiteljski sukobi i poboljšale vještine suočavanja prije no što su djeca dovoljno stara da se počnu upuštati u eksperimentiranja. Programi koji pokazuju adolescentima kako se nositi sa stresom i usmjereni su na izgradnju vlastite kompetencije.

Question 35

Kada se javljaju prvi znakovi romantičnih interesa među mladima?

Answer 35

Prvi znakovi romantičnih interesa među mladima javljaju se oko 13 g, regulirano utjecajem kulture.

Question 36

Navedi faze u razvoju romantične uključenosti.

Answer 36

1. Javljanje osjećaja povezanih s romantičnim odnosima 2. Izlaženje s više partnera 3. Fokusiranje na jedan specifičan odnos 4. Uspostavljanje predane veze s partnerom koji služi kao figura privrženosti

Question 37

Što su obrasci hodanja?

Answer 37

To su obrasci koji se javljaju prije preuzimanja obveza, a sačinjeni su od niza romantičnih događaja. Temelje se na broju romantičnih partnera i duljini veze te imaju dvije dimenzije: stabilnost i uključenost Imamo 5 obrazaca hodanja: 1. Kasna uključenost 2. Sporadična uključenost 3. Dugoročna uključenost 4. Učestala uključesnot 5. Intenzivna uključesnost

Question 38

Opiši svaki od obrazaca hodanja.

Answer 38

a) Kasna uključesnost: češće se pojavljuje kod mladih koji nisu popularni u društvu, koji su socijalno povučeni i imaju malo prijatelja suprotnog spola. Kod njih je vjerojatnije da će se s 25 godina i dalje školovati, nego da će već imati djecu, biti u vezi ili biti izvan roditeljskog doma. Ovakav obrazac hodanja je češći kod muškaraca. b) Sporadična uključenost: Osobe koje su tu i tamo imale neku romantičnu vezu. Kod njih je manja vjerojatnost da su u vezi s 25 godina te je ovaj obrazac češći kod muškaraca. c) Dugoročna uključenost: Osobe koje su manje mjenjale partnere i imale trajnije veze. One su češto popularne u društvu i većinom su to djevojke. Najveća je vejrojatnost da su s 25 godina napustile roditeljski dom, a najmanja je vjerojatnost da se i dalje školuju. Veća vjerojatnost da s 25 imaju djecu. Ovakav je obrazac vidljiv kod polovine mladih. d) Učestala uključesnost: Ovakve osobe često mjenjaju partnere te ovakav obrazac hodanja češće imaju žene. Češći konflikti s roditeljima, dok imaju pozitivan odnos s vršanjacima. e) Intenzivna uključenost: Vrlo česta promjena partnera te je ovakav obrazac češći kod žena. Osobe koje imaju ovakav obrazac hodanja u dobrim su odnosima s vršnjacima, ali imaju loše obiteljske odnose. Često ovakve osobe imaju neke poteškoće u psihološkom i socijalnom funkcioniranju. Najveća je vjerojatnost da će imati djete s 25, ali i da će nastaviti s ovim obrascem hodanja u odrasloj dobi.

Question 39

Navedi neke korelate kvalitete romantičnog odnosa.

Answer 39

a) Broj partnera b) Obiteljska kohezija c) Obiteljski konflikti d) Kvaliteta bliskih prijateljstava e) Duljina veze f) Depresivnost – lošija kvaliteta

Question 40

Što znaš o hodanju u adolescenciji?

Answer 40

U ranoj adolescenciji hodanje je češće zbog zabave i stjecanja statusa u društvu, a u kasnoj adolescenciji se traži trajni partner s istim vrijednostima, ciljevima. Rano hodanje je povezano s uzimanjem droge, delinkvencijom i lošim školskim uspjehom. Hodanje potiče razvoj osjetljivosti, empatije, socijalne podrške i identiteta. Otprilike pola prvih romantičnih veza ne potraje do mature, a one koje opstanu postanu manje zadovoljavajuće.