klinička i psihopatologija Flashcards

(71 cards)

1
Q

postupak koji pokušava promijeniti način na koji klijenti
razmišljaju o životu kako bi promijenili svoje vanjsko ponašanje i emocije

A

kognitivno restrukturiranje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

mentalni sklop povezuje s nastankom i/ili pogoršanjem tjelesnih
bolesti je

A

psihosomatika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Intenzivna, kratkotrajna, nagla, obično reaktivno izazvana emocija praćena uzbuđenjem

A

Afekt
zamijećuje ih okolina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

„demencija precoce” termin je čiji

A

Morel

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

koji su poremećaji ličnosti u užem smislu (zasebni entiteti, a ne kao poremećaji doživljavanja vlastite ličnosti samo simptomi)

A

histrionski, narctisitčki, opsesivno-kompulzivni, paranoidni, shizoidni, shizotipni, granični, asocijalni, izbjegavajući, ovisni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

distimija

A

depresivni poremećaj u kojem osoba najmanje dvije godine pokazuje
pretežno depresivno raspoloženje, lakši oblik depresivnog poremećaja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

reakcija na ozbiljnu tjelesnu bolest je

A

somatopsihika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

stanje bez imalo motoričke aktivnosti, ekstremna ukočenost

A

stupor - ekstremni oblik akinezije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

poriomanija drugi je naziva za

A

fugu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

istraživanje učestalosti i rasprostranjenosti poremećaja u populaciji

A

epidemiologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

stanje poboljšanja u bolesti

A

remisija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

ambitendencija je drugi naziv za

A

diplobuliju - istovremena prisutnost voljnih/nagonskih dinamizama
=/= ambivalencija - dvosturkost afekata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

mišljenje patognomično za sczh

A

disocirano
=/= disocijativno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Tendencija da se psihološki distres prikaže u obliku tjelesnih simptoma zbog kojih se traži
pomoć zove se

A

somatizacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Broca je opisao _________ afaziju, a Wernicke ___________.

A

motoričku, senzornu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

nabroji neke poremećaje volje:

A

abulija, hipobulija, hiperbulija, parabulija, pseudobulija, metabulija, duplobulija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

formalni vs sadržajni p.mišljenja

A

formalni - kako se govori, gubitak norm toka misli
sadržajni - što se govori, pogrešna tumačenja značenja misaonog sadržaja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

stereotipija karakteristična je za

A

katatotnu sczh

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

deluzije ili

A

sumanutosti, sumanute misli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

ciklotimija je

A

Oscilacija raspoloženja, izmjena blažih depresivnih i blažih maničnih (hipomanih)
stanja (izmjena distimije i hipomanije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

parabulija je

A

Potpuno blokiranje jednog voljnog impulsa i njegova zamjena suprotnim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

stupanj u kojem su genetske razlike odgovorne za fenotipske različitosti

A

heritabilnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Turobno, sumorno, nezadovoljno, zlovoljno, tvrdoglavo raspoloženje i ponašanje

A

disforija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
otac kliničke psihologije je
Witmer
26
aleksitimija je
nemogućnost prepoznavanja i opisivanja vlastitih emocija
27
Ekbomov sindrom
bolesnikovo sumanuto uvjerenje kako se u njegovoj koži ili unutrašnjim organima nalaze paraziti, kukci ili drugi nametnici
28
sustavna desenzibilizacija
osoba prolazi kroz listu situacija kojih se boji, počinjući s onima koje pobuđuju najmanju anksioznost i idući prema onima koje najviše zastrašuju, uvježbavajući se u potpunom opuštanju
29
kvalitativni poremećaji svijesti su
- Oneroidno stanje * Delirantno stanje * Sumračno stanje * Fuga
30
3 zadatka kliničke psih?
psihodijagnostika, psihopatologija, psihološki tretman
31
tvorac opće psihopatologije
Jaspers
32
u DSM-IV na 1 osi je većina psiholoških entiteta, a na 2 osi su
poremećaji ličnosti i duševna zaostalost
33
simptomi karakteristični za neku bolest
patognomično
34
sposobnost svjesnog i željenog usmjeravanja (tenacitet) mentalne energije na jednu aktivnost i mogućnost preusmjeravanja
pažnja
35
retencija je
zadržavanje zapamćenog materijala
36
bizarni i nepotrebni pokreti; preuveličani (pretjerani), iskrivljeni, izvještačeni; obuhvaćaju mimiku, gestikulaciju, kretnje; vidljivo u shizofrenij
manirizam
37
somatogeneza je
povezanost tjelesnog i psihičkog – nešto se događa s tijelom i to uzrokuje psih. poremećaje
38
somnabulizam je
hodanje u snu
39
Somnolencija, Sopor i Koma su kakvi poremećaji
kvantitativni poremećaji svijesti - manje patološki, najčešće povezani s organskim bolestima i zbivanjima
40
formirana reakcija
pretvaranje jednog osjećaja u njegovu suprotnost
41
potpuni ili djelomični gubitak ujedinjavanja sjećanja, svijesti o sebi i/ili okolini, osjeta i kontrole pokreta
disocijacija
42
prvi upotrijebio pojam shizofrenija i podjela na 4 tipa: katatona, paranoidna, hebefrena, shizofrenija simplex
E. Bleuler uveo i koncept 4A simptoma: ambivalencija, autizam, poremećaj asocijacija i afekta
43
A.Adlera vezemo uz
individualnu psihologiju
44
E.Moniz
psihokirurgija
45
automatski psihološki procesi koji štite osobu od anksioznosti i od svijesti o unutarnjim i vanjskim opasnostima ili stresorima
obrambeni mehanizmi
46
egzacerbacija
pogoršanje bolesti
47
fregolijev sindrom
deluzije/fenomen dvojnika - uvjerenje da progonitelj, pa i bolesniku bliska osoba, preuzima likove drugih osoba; ta osoba mijenja svoj izgled, pretpostavlja ga drugima i maskira se u njih
48
oligofrenije i demecije su
trajni poremećaji inteligencije (rano stečeni/urođeni i kasnije stečeni) demencije - kronični moždani sindrom!
49
stanje bez raspoloženja je
atimija
50
capgrasov sindrom
iluzija dvojnika - uvjerenje da je osoba iz okoline zamijenjena dvojnikom
51
nemogućnost započinjanja i održavanja cilju usmjerena ponašanja
avolicija
52
služi samo prenošenju poruke, cilj je pridobiti pažnju okoline, a ne počiniti samoubojstvo
demonstrativni/teatralni pokušaj suicida
53
univerzalni znaci psihopatologije neovisni o kulturi
etik - Univerzalnost – postoje univerzalni znaci psihopatologije koji su neovisni o kulturi (etik) – npr. BAP
54
psihogeneza je
emocionalna stanja mogu utjecati na humoralni metabolizam i tjelesno stanje (Aretej), psihičko na tjelesno
55
paramnezije su
kvalitativni poremećaji sjećanja
56
faze shizofrenije
1.premorbidna 2.prodromalna 3.akutna/floridna 4. rezidualna/kronična
57
E. Kraeplin zadužen je za što
klasifikacija duševnih poremećaja: skupina dementia praecox (shizofrenije → hebefrenija, katatonija, dementia paranoia) i skupina manično-depresivnih psihoza (dotadašnja cirkularna psihoza, danas bipolarni afektivni poremećaj
58
jača odgovor kroz uklanjanje događaja
negativno potrepljenje
59
negiranje vlastitog i tuđeg postojanja
Cotardov sindrom
60
trigger faktori kao okidači bolesti
percipitirajući faktori
61
podjela temperamenta: sangvinik, melankolik, kolerik i flegmatik, zagovornik somatogeneze.....je
Hipokrat
62
ponavljanje vlastite zadnje riječi/rečenice je
palilalija
63
svjesni i smišljeni izbor između više ciljeva i poriva; je
volja
64
ekstremno spori govor je _____________, a ponavljanje zadnje izgovorene riječi/rečenice je______________.
bradilalija, eholalija
65
normalnost se određuje unutar svake kulture i njome je određena
emik - * Univerzalnost – postoje univerzalni znaci psihopatologije koji su neovisni o kulturi (etik) – npr. BAP
66
vigilnost je________, a tenacitet je ___________
sposobnost premještanja pažnje sposobnost sumjeravanja pažnje
67
proučava psihološke procese koji su u osnovi zdravlja i bolesti te primjenjuje psihološka znanja u svrhu povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava....je koja grana psihologije.....
zdravstvena
68
Kvalitativni poremećaji afektivnosti – ozbiljniji od kvantitativnih, znak dublje psihopatologije, javljaju se prije svega kod shizofrenije i nekih poremećaja ličnosti: to su
afektivna krutost, hladnoća, bljedoća (i+ova 3 kod sczh često) afektivna inverzija (patagnomična za sczh, paramimija - raspoloženje prati misaoni sadržaj, ali ne odgovara facijalna ekspresija i paratimija - raspoloženje ne odgovara misaonom sadržaju) anhedonija, aleksitimija, ambivalencija
69
bolesnik ima dojam da se mijenja: promjene na licu, tijelu; gubi svoj identitet jer sebe osjeća i doživljava kao drugu (tuđu) osobu
depersonalizacija
70
derealizacija
mijenjaju se stvari oko bolesnika, osobe i sl
71
Psihički abnormalno ili patološko ponašanje - neki kriteriji
- Rijetko pojavljivanje * Nepridržavanje normi . * Osobna patnja – subjektivni kriterij, nepouzdan, neki ljudi s psihozama ne pate i ne žele se mijenjati * Uvid – kritičnost osobe → potpuni, djelomični (osoba priznaje da ima smetnje, ali ne želi se mijenjati) i bez uvida * Opasnost – za sebe ili druge * Poremećaj funkcioniranja * Iznenadnost – nagli početak; shizofrenija simplex po ovome ne bi bila poremećaj jer nastaje postupno * Nepostojanje vlastitog utjecaja na pojavljivanje bolesti