Koštano cijeljenje Flashcards
(22 cards)
Zbog čega može doći do prijeloma kosti?
Zbog traume (npr. pad) ili pri operacijskom zahvatu
Navedi faktore koji utječu na koštano cijeljenje (osnovni uvjeti i ostali).
Osnovni: očuvanje vaskularizacije tkiva, primjerena aktivnost na staničnoj i molekularnoj razini
Ostalo: dob, spol, pušenje, dijabetes, tjelesna težina, lokalni status mekih tkiva, status prijeloma
Što je potrebno za uspješno koštano cijeljenje?
Kvalitetna repozicija koštanih ulomaka i što bolja stabilnost istih
Kako postišemo stabilnost koštanih ulomaka?
Konzervativno: imobilizacijom sadrenim povojem, plastičnim polukrutim povojem, ortrozama…
Kirurški: osteosintezom (vanjska i unutarnja imobilizacija)
Nabroji i ukratko objasni svojstva regeneracije kosti.
Osteoindukcija - poticanje pluripotentnih mezenhimalnih stanica na deferenciju u osteoblaste za izgradnju koštanog tkiva
Osteogeneza - stvaranje kosti u okolišu bogatim osteoblastima
Osteokondukcija - ugradnja košt. transplantata za poticanje osteoblasta za stvaranje košt. tkiva
Koja su dva načina normalnog koštanog cijeljenja?
Primarno, koje još dijelimo na kontaktno i pukotinasto, i sekundarno koštano cijeljenje.
Pojasni kontaktno primarno koštano cijeljenje.
Uvjet je apsolutna stabilnost i neposredni kontakt koštanih ulomaka. Prva 3-4tj. dolazi do nekroze stanica i resorpcije kosti. Zatim se stvaraju Haversovi kanali (za krvne žile), te urastanje osteona iz jednog ulomka u drugi. Nekrotično tkivo zamjenjuje se te dolazi do okoštavanja i Haversove pregradnje. Nema stvaranja kalusa jer su koštani ulomci u kontaktu.
Pojasni pukotinasto primarno koštano cijeljenje.
Uvjet je stabilnost ulomaka, no s mikroprostorom između njih. Od 8 dana do 4 tjedna mikroprostor ispunjava se transverzalno usmjerenim koštanim lamelama, dolazu do Haversove pregradnje (resorpcija, osteoblasti, H. kanali). Brzina cijeljenja ovisi o omjeru kontaktne površine i mikroprostora ulomaka.
Pojasni sekundarno koštano cijeljenje i nabroji njegove faze.
Nastaje zbog nestabilnih koštanih ulomaka, no dovoljno su stabilni da cijeljenje započne. Omogučuje se imobilizacijom ili osteosintezom s intramedularnim čavlom. Prirodni je način cijeljenja, ako dođe do veće nestabilnosti može doći do dugotrajnog cijeljenja ili pseudoartroze.
Ima 4 faze: upalna faza, meki kalus, tvrdi kalus te faza remodelacije.
Što se dešava u upalnoj fazi k. cijeljenja?
Traje oko tjedan dana, dolazi do stvaranja hematoma i pokazuje se lokalna upalna reakcija (oteklina, toplina, bol, crvenilo, smanjena funkcija). Dolazi do stvaranja granulacijskog tkiva u pukotini te nekroze tkiva na rubovima ulomaka. Nadalje, u hematom urastaju kapilare, dolazi do stanične proliferacije osteoblastima. Potkraj faze granulacijsko tkivo zamijenjuje hematom, a nekrotično tkivo resorbiraju osteoklasti.
Koji su procesi pri fazi mekog kalusa?
Traje 2-3tj., resorbiraju se frakturni krajevi, urastaju krvne žile u prostor frakture. Granulacijsko tkivo mijenjaju hondroblasti (vezivno-hrskavično tkivo) iz pluripotentnih mezenhimalnih stanica te se stvaraju osteoblasti i osteoklasti. Zatim dolazi do stvaranja mekog kalusa: započine od periferije ulomaka prema unutrašnosti pukotine, kalus je dovoljno čvrst da imobilizira ulomke i onemogući pokrete,. Ukoliko je to neuspješno, dolazi do pseudoartroze.
Kako dolazi do faze čvrstog/tvrdog kalusa?
Nakon vezivno-hrskavičnog kalusa pojačava se proliferacija stanica i vaskularizacija tkiva što omogućuje stvaranje črvstog kalusa. Traje 4-12tj., a postoje dva područja okoštavanja: na rubovima i u unutrašnjosti pukotine (intramembranska, endohondralni centri). Odlaže se kalcij i kristali apatita na kolagenske fibrile, te se time stvaraju čvrsti koštani “mostići” koji stabiliziraju koštane ulomke.
Objasni fazu remodelacije.
Zadnja je i najduže traje (mjesecima, godinama). Tvrdi kalus postepeno se zamjenjuje fiziološkom koštanom strukturom (polako se resorbira)
Koja su dva tipa abnormalnog koštanog cijeljenja?
Produženo k.c. i pseudoartroza
Navedi čimbenike koji utječu na produženo koštano cijeljenje.
Koji smanjuju lokalnu opskrbu krvlju (pušenje, starost, dijabetes), oštećenje periosta i lokalnih tkiva, zračenje (kemoterapije, radioterapije…), višeiverni prijelomi, interpozicija ostalih tkiva, lijekovi (kortikosteroidi, NSAIL, imunosupresivi), nedostatci u prehrani (vit. D i C, Ca, P, Mg, proteini)
Što znači pseudoartroza i kako izgleda?
Lažan zglob na mjestu prijeloma. Ima zatvoreni medularni kanal, hrskavični sloj na krajevima, zglobnu čahuru koja stvara sinovilanu tekućinu te su moguća patološka gibanja.
Navedi uzroke pseudoartroze.
Starija životna dob, malnutricija, loša repozicija i imobilizacija, smanjena cirkulacija, infekcije, interpozicija mekih tkiva.
Kako dijelimo pseudoartroze po Weberu i Chechu?
Dijelimo ih na biološki vitalne i avitalne.
Biološki vitalne su hipertrofične s obilnim kalusom (slonovo stopalo), hipertrofične s oskudnim kalusom (konjsko stopalo) i atrofične (bez kalusa, zaobljeni krajevi)
Biološki avitalne su distrofične (slične atrofičnim, loša cirkulacije i infekcija), nekrotične (bez cirkulacije = odumiranje tkiva) i defekti (nedostatak koštanog segmenta).
Koja je klinička slika pseudoartroze? Kako se dijagnosicira?
K.S.: bol, crvenilo, oteklina, patološko pomicanje, narušenost funkcionalnosti
Dijagnosticira se radiološkim pretragama (RTG, MRI, CT).
Kako se liječe biološki vitalne hipertrofične pseudoartroze?
Stabilnom kompresijom s pomoću vanjske ili unutarnje osteosinteze.
Kako se liječe atrofične, distrofične i nekrotične pseudoartroze?
Osteosintezom te poboljšanjem cirkulacije po Judetu.
Kako se liječi defekt pseudoartroze?
Transplantacijom kosti ili vaskulariziranim autolognim transplantatom.
