11. Rane interakcije Flashcards
(13 cards)
Koje je prirode većina podražaja koje dijete prima i obrađuje u ranom razdoblju?
Većina podražaja koje dijete prima i obrađuje u ranom razdoblju su socijalne prirode - toplina daha druge osobe, umirujući dodir i zagrljaj, okus toplog majčinog mlijeka, nježno pjevušenje i melodičan govor, lica bliskih osoba i sl.
Upravo ova socijalna komponenta podražaja (a ne samo puko podraživanje osjetila) izrazito je važna za razvoj našeg socijalnog mozga, posebice u kontekstu
razvoja ranih komunikacijskih i jezično-govornih sposobnosti.
Obrađuje li mozak jednako socijalne i nesocijalne informacije?
Ne.
Jesu li prvi mjeseci djetetova života više socijalni ili nesocijalni?
Prvi mjeseci djetetovog života uglavnom se smatraju onima kad je okolina usmjerena na
zadovoljavanje osnovnih bioloških potreba (san, hrana) i održavanje higijene (kupanje, presvlačenje),
te bi moglo pomisliti da tada nema puno „socijalnog“ u djetetovom životu. No, i ove su aktivnosti u o
velikoj mjeri „obojane“ bliskim kontaktom i izrazito su socijalne. Primjerice, kako bi ga uspavali, roditelji
najčešće nježno ljuljuškaju dijete i tako ga smiruju, pritom mu pjevuše, tepaju, dodiruju ga. Aktivnosti
kao što su kupanje, presvlačenje i hranjenje također uključuju bliski fizički kontakt s djetetom,
ponavljajuće su i umirujuće, omogućavaju upoznavanje djeteta i osoba koje se o njemu brinu, te
pružaju niz prilika za proučavanje lica, percepciju dodira, slušanje tuđeg glasa.
Kada se kod djeteta stvaraju temelji komunikacije?
Možemo reći da se temelji komunikacije stvaraju već od samog rođenja, a sve je više istraživanja koja jasno ukazuju da se izloženost fetusa socijalnim podražajima (primjerice, glas ili pjevušenje) u predporođajnom razdoblju odražava i u njihovom ponašanju nakon rođenja.
Primjerice, novorođenčad već nekoliko sati po porodu pokazuju preferenciju slušanja majčinog glasa u odnosu na glas druge ženske osobe, kao i preferenciju slušanja onih obrazaca govora (konkretno, recitacija stihova) koje su navikli slušati tijekom trudnoće.
Koji je glavni preduvjet za zbližavanje djeteta s majkom, a kasnije i s drugima osobama iz okoline?
Međusobno prepoznavanje.
Na koje načine se razvija međusobno prepoznavanje?
- Novorođenčad dobi 2 dana već prepoznaje svoju majku po mirisu i preferira taj miris u odnosu
na miris drugih žena. Miris majčinog mlijeka u većoj mjeri smanjuje doživljaj boli u novorođenčadi u odnosu na miris mlijeka druge žene. U isto
vrijeme, majke po mirisu prepoznaju svoje novorođenče već nakon 20-60 minuta zajedničke
interakcije. - U dobi od 2 dana, novorođenčad također prepoznaje glas svoje majke u odnosu na druge
ženske glasove, a ta sposobnost, kako smo već naveli, prisutna je već i u prenatalnom razdoblju. Osim što ga prepoznaju, preferiraju ga u
odnosu na druge glasove. S druge strane, majke djece dobi 3-8 dana poznaju plač svog djeteta u odnosu na plač druge djece. Novija istraživanja
podupiru teoriju da je ta sposobnost neovisna o majčinstvu, da proizlazi iz iskustva slušanja plača
(vrijeme provedeno s djetetom) i prilika za učenje, odnosno da nastaje iz općih vještina slušanja i
učenja, te da je zajednička i majkama i očevima. - Djeca prepoznaju majčino lice otprilike u dobi od 3 mjeseca samo na temelju vidnog podražaja, no već u dobi 1 mjesec mogu ga prepoznati ako je udruženo s majčinim govorom. No, premda do prepoznavanja određenog lica dolazi možda kasnije negoli što bismo očekivali, važno je znati da djeca doslovno od prvog trenutka preferiraju gledati ljudska lica. Prepoznavanje lica također u velikoj mjeri ovisi i o razvoju vidne percepcije, posebice vidne oštrine koja se intenzivno razvija tijekom prvih 5 mjeseci.
Što je privrženost?
Međusobno prepoznavanje koje se razvija gotovo odmah nakon poroda važna je pretpostavka
međusobnom povezivanju i razvoju privrženosti. Privrženost je duboka i trajna
emocionalna povezanost između djeteta i druge osobe.
Obilježja privrženosti kod djeteta određena su obilježjima ponašanja osoba u djetetovoj okolini u ranoj dobi, odnosno obilježjima interakcije djeteta i primarnih skrbnika, posebice majke.
Koje su središnje točke procesa ranog učenja?
Rane interakcije djeteta i roditelja.
Rane interakcije ključno su polazište obrade multimodalnih podražaja, učenja regulacije ponašanja, uočavanja uzročno-posljedičnih veza, razvoja privrženosti i dr.
U velikoj mjeri se oslanjaju na usklađenost djeteta i druge osobe.
Opisuju se sljedećim terminima:
✓ naizmjeničnost - izmjena uloga između djeteta i skrbnika
✓ vremenska usklađenost tih izmjena, odnosno sinkroniziranost ponašanja djeteta i skrbnika
✓ stupanj vremenske suklađenosti
✓ recipročnost
✓ kontingencija, međusobna (uzročno-posljedična i sadržajna) povezanost ponašanja djeteta i
druge osobe
✓ protokonverzacija
Što je socijalan osmijeh i kada se javlja?
Negdje u dobi 6-8 tjedana javlja se socijalni osmijeh. Socijalni osmijeh nastaje kao odgovor na vanjski podražaj (najčešće lice roditelja) i odraz je iskustva interakcija licem u lice sa skrbnikom i utjecaja dvaju
mehanizma – imitacije djeteta i imitacije skrbnika. Pojava socijalnog osmijeha u ovoj ranoj dobi smatra
se prilično kulturno univerzalnom, premda je učestalost javljanja socijalnog osmijeha u nešto kasnijoj
dobi određena obilježjima ponašanja odraslih.
Što je naizmjeničnost?
Proces u kojemu jedna osoba sluša dok druga govori.
Začetci takvog ponašanja postoje još od rane dobi, znatno prije negoli djeca progovore.
Obilježja naizmjeničnosti se mijenjaju kako dijete raste. Točnije, mijenjanju se obilježja ponašanja i djeteta i odrasle osobe, te oni međusobno bivaju sve usklađeniji.
Zašto je važna vremenska usklađenost ponašanja?
To je ključna komponenta interakcije djeteta i skrbnika koju obilježavaju prilagođena i uzajamna ponašanja koja grade za oboje ugodnu interakciju.
Isprva se usklađenost temelji na biološkim ritmovima. Majke intuitivno započinju interakciju u vrijeme
djetetove budnosti, a to ne čine kad je dijete umorno ili spava. U dobi 2-3 mjeseca interakcija između
djeteta i majke/oca počinje pokazivati jasnu vremensku strukturu. Interakcije u ovoj dobi uključuju
ponavljajuće ritmičke obrasce ponašanja u različitim modalitetima, uključujući izmjene pogleda,
dodira, glasanja i dr.
Kombinacije takvih ponašanja postaju
sve češće i predvidljivije i postaju okosnica međusobnog prepoznavanja i ugode, predvidljivosti i
zajedničkog opuštenog uživanja.
U dobi 3-9 mjeseci dolazi do znatnih promjena
u vremenskom usklađivanju ponašanja, te i dijete i roditelj sve sustavnije odgovaraju na ponašanja onoga drugoga.
Koja je uloga fizičkog dodira u ranim interakcijama?
Rane interakcije u velikoj su mjeri obilježene fizičkim dodirima koji imaju izrazito naglašenu
socijalnu komponentu. Upravo nježni dodiri igraju jedinstvenu i važnu ulogu u razvoju socijalne
povezanosti, te utječu na somatosenzibilni, autonomni i i imunološki sustav.
Ova veza je primarno posredovana oksitocinom.
Kako optimalno poticati dijete tijekom ranog razdoblja?
Treba opušteno slijediti djetetov ritam, iščitavati znakove umora i neugode, te njegovati odnos nježnih i smirenih odgovora.
