4. Komunikacijske funkcije

Question 1

začetnik prve ideje o klasifikaciji komunikacijskih činova?

Answer 1

John Austin

Question 2

kako glase Austinove ideje o komunikacijskim funkcijama?

Answer 2

J. Austin je promatrao jezik kroz njegovu funkciju, odnosno kako njime djelujemo na svoju okolinu. Definirao je govorni čin preko tri dimenzije: sadržaj(riječi), namjeru govornika i poruku koju je slušatelj primio.

Question 3

kako glasi razrađena Austinova ideja, kojom se pozabavio filozof Searle?

Answer 3

“Svaka rečenica ima sadržaj i namjeru, ali riječi nisu nužan odraz te namjere zato što istim riječima možemo ostvarivati različite namjere.” –> početak analize funkcija komunikacijskih činova

Question 4

Djeca prvo počnu komunicirati za različite funkcije, a tek kasnije nauče kako oblikovati komunikacijske poruke ovisno o funkcijama. T/N?

Answer 4

Točno.

Question 5

kako glasi najjednostavnija i klinički najznačajnija podjela komunikacijskih funkcija?

Answer 5

Podjela na imperativne i deklarativne funkcije.

Question 6

kakve su to imperativne funkcije?

Answer 6

Ovakvim funkcijama odrasla osoba koristi se kao sredstvo za dolaženja do cilja djeteta. To su zapravo zapovjedne funkcije u kojima je naš komunikacijski partner zapravo “naš sluga”, odnosno komunikacijski partneri nisu u ravnopravnom položaju.

Question 7

kakve su to deklarativne funkcije?

Answer 7

Deklarativne funkcije su zapravo funkcije dijeljenja, odnosno izmjene informacija. Najčešće se korištenjem predmeta nastoji pridobiti pažnja odrasle osobe. (u ranoj dobi)
Položaj komunikacijskih partnera je mnogo ravnopravniji.

Question 8

zašto je važno razlikovati deklarativne od imperativnih funkcija? navedi par razloga.

Answer 8

Deklarativne funkcije glavni su pokretači tipičnog komunikacijskog razvoja, razvoja jezičnih sposobnosti i socijalnog učenja. Čine specifičnost i srž ljudske komunikacije.

Question 9

koja je poveznica između razvoja govora kod djece i učestalosti upotrebe deklarativnih funkcija?

Answer 9

Djeca koja imaju nisku učestalost deklarativnih funkcija imaju znatno nižu vjerojatnost da kroz sljedećih godinu dana razviju funkcionalni govor.
(visoka, pozitivna korelacija između varijabli)

Question 10

što je motiv pojave deklarativnih komunikacijskih činova?

Answer 10

Socijalna usmjerenost na druge ljude.

Question 11

što je podijeljena intencionalnost? kako se još naziva?

Answer 11

Pojam podijeljene intencionalnosti obuhvaća sociokognitivne i socio-motivacijske vještine koje se bihevioralno mogu zapaziti kroz suradničke interakcije u kojima sudionici imaju zajednički cilj i zajedno su predani ostvarenju tog cilja: koordinirano izvode radnje za ostvarenje tog cilja.
Naziva se još i “intencionalnost mi.”

Question 12

koje funkcije se prije javljaju: deklarativne ili imperativne?

Answer 12

Više od 50% djece tipičnog razvoja počine koristiti govor prvo za komentiranje (deklarativna funkcija govora), a tek onda za zahtijevanje predmeta (imperativna funkcija govora), međutim razlike u dobi javljanja su vrlo male. Vjerojatnije je da se obje funkcije javljaju gotovo istovremeno.

Question 13

što je pokazatelj narušenosti komunikacijskog razvoja?

Answer 13

Izostanak postojanja i razvoja deklarativne funkcije u ranoj dobi.

Question 14

kod kojeg poremećaja se uočavaju najveća odstupanja od tipičnog obrasca?

Answer 14

Kod poremećaja iz spektra autizma.

Question 15

kada možemo reći da započinje pojava komunikacijskih funkcija koje bi mogli svrstati u (proto)deklarative?

Answer 15

Kada dijete počne očekivati i izazivati suptilnije odgovore od okoline od čistog fizičkog kontakta; dijete počinje iščekivati i željeti izazvati smijeh, komentar ili kontakt očima i sve više traži pažnju.

Question 16

poredaj sljedeće deklarativne funkcije ovisno o redoslijedu napretka u njihovom ostvarivanju: privlačenje pažnje na sebe, davanje predmeta i gesta pokazivanja, predstavljanje predmeta.

Answer 16

1. privlačenje pažnje na sebe
2. predstavljanje predmeta
3. davanje predmeta i gesta pokazivanja

Question 17

imperativni i deklarativni komunikacijski činovi nastaju različitim procesima učenja. o čemu je riječ?

Answer 17

Imperativna funkcija geste pokazivanja razvija se od nekomunikacijskog dohvaćanja kroz proces ontogenetske ritualizacije. Deklarativna funkcija geste pokazivanja oslanja se na sociokognitivne sposobnosti (pr. imitacija)
Za javljanje imperativnih funkcija dovoljno je razumjeti uzročno-posljedičnu vezu ponašanja (imati iskustvo i moć predviđanja ishoda na temelju opaženih obrazaca) i oslanjanje na razumijevanje funkcioniranja osoba kao fizičkih agenta, dok je za javljanje deklarativnih funkcija potrebna intersubjektivnost (razumijevanje recipročnih namjera te namjerno dijeljenje iskustava, kao i svjesnost o mentalnom stanju primatelja.

Question 18

koje su dvije vrste deklarativnih funkcija koje se ostvaruju uporabom geste pokazivanja? koja od te dvije omogućuje usvajanje i učenje jezika?

Answer 18

Deklarativno ekspresivno pokazivanje: temelji se na dijeljenju interesa o nekom predmetu, događaju ili mjestu.
Deklarativno informativno pokazivanje: temelji se na pružanju informacija o nekom objektu i smatra se osnovnom funkcijom za usvajanje jezika.

Question 19

prevaga kojih funkcija upućuje na atipičan komunikacijski obrazac?

Answer 19

Prevaga imperativnih nad deklarativnim funkcijama.

Question 20

prevagu kojih funkcija kod djece u dobi 7-13mj smatramo normalnom? u kojem omjeru i kada najkasnije(što se dobi tiče)?

Answer 20

Prevagu deklarativnih funkcija nad imperativnim: većina deiktičkih gesta koristi se za deklarativne funkcije.
Okvirno u dobi od 18 mjeseci tipičnim komunikacijskim obrascem smatrao bi se takav obrazac koji upućuje na navedenu prevagu u omjeru 70/30 ili 80/20.

Question 21

kakav je to tipični komunikacijski obrazac?

Answer 21

Očekuje se već u djece dobi od 18 mjeseci, vrlo često je prisutan i ranije, ukazuje na motivaciju za socijalnim dijeljenjem i napredak u sociokognitivnim sposobnostima. Podrazumijeva prevagu deklarativnih funkcija nad imperativnim (70/30 ili 80/20) i osnova je socijalnog učenja i usvajanja jezika u ranoj dobi.

Question 22

kakav je to atipični komunikacijski obrazac?

Answer 22

Ukazuje na nedostatak uzajamnosti u komunikaciji, u ranoj dobi je prisutan u djece s komunikacijskim teškoćama, posebice u djece s poremećajem iz spektra autizma, često i u djece s intelektualnim poteškoćama. Povezan je sa sporijim obrascem usvajanja jezika i karakterizira ga prevaga imperativnih funkcija.

Question 23

zašto je mala količina deklarativnih funkcija toliko nepoželjna?

Answer 23

Prava priroda ljudske komunikacije nije zahtijevanje, nego izmjena informacija.
Deklarativna komunikacija u mnogo većoj mjeri otvara vrata usvajanju znanja jer uključuje komentiranje predmeta i pojava, nadovezivanje na iskustvo drugoga i usvajanje novih informacija.

Question 24

objasni povratno djelovanje djetetove motivacije i usmjerenosti na sudjelovanje u interakciji i komunikaciji s drugim osobama na okolinu.

Answer 24

Djetetova motivacija da sudjeluje u interakciji i komunikaciji s drugim osobama te da zajedno s njima komunicira o raznim referentima potiče nastanak deklarativne funkcije, ali i povratno pozitivno djeluje na okolinu koja tada djetetu pruža bogatiji jezični ulaz i više komentara i informacija.

Question 25

objasni točnu ulogu deklarativnih funkcija u usvajanju jezika i učenju.

Answer 25

1. Motivacija za komuniciranje o raznim referentima --> 2. učestale komunikacijske izmjene s okolinom --> 3. ugodna komunikacija i interes djeteta održavaju partnera dulje u komunikaciji --> 4. okolina pruža bogat jezični ulaz o djetetovim interesima (višestruko ponavljanje iskaza o istom referentu) --> 5. usvajanje novih pojmova, znanja i informacija --> (vrati se na prvo)

Question 26

koje funkcije smatramo statičkim, a koje dinamičkim? zašto?

Answer 26

Imperativne funkcije su statičke jer ne vode ka razgovoru niti izmjeni informacija, a deklarativne su dinamičke jer su svojevrsna "pozivnica" za interakciju i komunikaciju i zajedničko istraživanje svijeta.

Question 27

što znaš o najpoznatijoj klasifikaciji komunikacijskih činova koju je dao psiholog Jerome Bruner?

Answer 27

Podijelio je rane komunikacijske činove u tri funkcionalne kategorije, ovisno o krajnjem komunikacijskom cilju djeteta. Smatrao je jezik instrumentom za regulaciju zajedničkih aktivnosti i združene pažnje komunikacijskih partnera, pa tako Bruner razlikuje komunikacijske epizode koje imaju za cilj: 1. ) regulaciju ponašanja: zahtijevanje predmeta ili odbijanje nečega 2. ) socijalnu interakciju: privlačenje ili održavanje pažnje druge osobe na sebi s ciljem započinjanja ili održavanja bliske veze, primjerice pozdravljanje, započinjanje igre 3. ) združivanje pažnje: usmjeravanje pažnje druge osobe na predmet ili događaj s ciljem dijeljenja fokusa, pri. traženje informacije, predstavljanje predmeta, komentiranje itd. Redoslijed navoda ovih funkcija odraz je i redoslijeda njihova javljanja tijekom razvoja.

Question 28

U dobi od 12 mj najčešće se u djeteta mogu uočiti dvije od tri skupine komunikacijskih funkcija (regulacija ponašanja/socijalna interakcija/združivanje pažnje), a u dobi od 15 mj sve tri funkcije mogu se opažati raznim sredstvima. T/N?

Answer 28

Točno.

Question 29

što je učinila Amy Whetherby?

Answer 29

Nadogradila je Brunerovu podjelu komunikacijskih funkcija na regulaciju ponašanja, socijalnu interakciju i združivanje pažnje obuhvativši i podfunkcije.

Question 30

koje podfunkcije Whetherby ubraja u regulacije ponašanja?

Answer 30

Zahtijevanje predmeta, zahtijevanje radnje i odbijanje.

Question 31

koje podfunkcije Whetherby ubraja u funkciju socijalne interakcije?

Answer 31

Zahtijevanje socijalne rutine (dijete želi početak ili nastavak interakcije nalik igri, pr. škakljanje), usmjeravanje na sebe, pozdravljanje, dozivanje, potvrđivanje zadobivene pažnje i traženje dozvole.

Question 32

koje podfunkcije Whetherby ubraja u združivanje pažnje?

Answer 32

Komentiranje, traženje informacija i pojašnjavanje.

Question 33

kako se zove službeni sustav kodiranja dječjeg jezika koji je predložen kao nov sustav klasifikacije?

Answer 33

INCA-A (Inventory of Communicative Acts-Abridged)

Question 34

kako još možemo podijeliti Brunerove komunikacijske funkcije? osim na podfunkcije? zašto je ova podjela važna?

Answer 34

Ova podjela je korištena u svrhu istraživanja komunikacijskih funkcija djece s poremećajem iz spektra autizma. Razlikujemo interaktivne od neinteraktivnih funkcija. Interaktivne funkcije dovode do fizičkih promjena u okolini u odnosu ne neinteraktivne funkcije koje imaju socijalne posljedice i one su najoskudnije ili relativno najrjeđe kod djece s poremećajem iz spektra autizma.

Question 35

navedi interaktivne funkcije.

Answer 35

Zahtijevanje predmeta, zahtijevanje radnje, zahtijevanje socijalne rutine, zahtijevanje dozvole, traženje informacija, odbijanje, potvrđivanje, usmjeravanje pažnje na sebe, komentiranje.

Question 36

navedi neinteraktivne funkcije.

Answer 36

Samoregulacija, imenovanje/označavanje, izvedbena funkcija (misli se na glasanje koje prati poznate akcijske sheme s predmetima, odnosno glasanje koje dijete proizvodi zajedno s općim motoričkim ponašanjem), usklična funkcija (izražavanje emocionalne reakcije na događaj ili situaciju), reaktivna funkcija (iskazi koje dijete proizvodi kad istražuje predmete ili manipulira predmetom/dijelom tijela, može služiti kao vježba ili samostimulacija) i neusredotočenost.

Question 37

što je smatrao Michael Alexander Kirkwood Halliday?

Answer 37

Smatrao je da jezik za samo dijete osobno ima više funkcija, odnosno da je jezik bogat i prilagodljiv instrument koji dijete može koristiti za ostvarenje svojih namjera. Zato opisuje sljedeće funkcije jezika: instrumentalnu, regulacijsku, interakcijsku, osobnu, heurističku, zamišljajuću i informativnu. Ranije se javljaju prve četiri, a preostale tri nešto kasnije, u dobi od 18mj ili poslije.

Question 38

navedi važne osobe koji su utjecali na doprinos znanju o komunikacijskim funkcijama.

Answer 38

John Austin (začetnik ideje o klasifikaciji komunikacijskih činova), filozof Searle koji je razradio Austinovu ideju, Jerome Bruner (klasifikacija na tri funkcije), Amy Whetherby (Brunerovoj klasifikaciji razradila podfunkcije i podijelila funkcije na interaktivne i neinteraktivne), Michael Alexander Kirkwood Halliday (IRIOHZI --> podjela funkcija), Betty Haslett (istraživala komunik. vještine kod djece predškolske dobi), Sharon James i Marta Seebach (istraživale razvojne promjene u pragmatičkim funkcijama dječjih pitanja).

Question 39

kojim redoslijedom i koje se točno komunikacijske funkcije javljaju prve?

Answer 39

Funkcije odbijanja i protestiranja javljaju se u dobi od 8 mjeseci, funkcije zahtijevanja radnji i predmeta u dobi od 9 mjeseci i funkcije komentiranja radnji i predmeta u dobi od 9.5-10.5 mjeseci. Dakle gotovo istovremeno javljaju se deklarativne i imperativne funkcije, a djeca već u relativno niskoj dobi imaju relativno širok raspon funkcija.

Question 40

koje komunikacijske funkcije su prisutne već u predjezičnom razdoblju?

Answer 40

Zahtijevanje radnji i komentiranje, usmjeravanje na sebe, zahtijevanje socijalnih rutina i odbijanje/protestiranje.

Question 41

koje komunikacijske funkcije se javljaju kasnije u razvoju? (tek nakon kombiniranja riječi)

Answer 41

Dozivanje, traženje dopuštenja, potvrđivanje zadobivene pažnje, traženje informacija i pojašnjavanje.

Question 42

koja komunikacijska funkcija se smanjuje tijekom vremena?

Answer 42

Usmjeravanje na sebe.

Question 43

s koliko otprilike komunikacijskih funkcija djeca barataju u predjezičnom razdoblju?

Answer 43

5-7 funkcija.

Question 44

s koliko funkcija dijete barata u fazi kombiniranja riječi?

Answer 44

S prosječno oko 9 funkcija.

Question 45

što se događa s opsegom komunikacijskih funkcija u dobi od 12-15 mj?

Answer 45

Ne dolazi do značajnijeg širenja repertoara, ali u tom razdoblju jačaju komunikacijska sredstva.

Question 46

kada dolazi do sustavnog širenja broja funkcija?

Answer 46

U dobi od 12-24 mjeseci, uz veliki napredak u dobi od 12-15 mjeseci.

Question 47

što se događa s rasponom komunikacijskih funkcija kod djece s poremećajem iz spektra autizma?

Answer 47

U ranoj dobi ova djeca pokazuju ograničen raspon funkcija. Također u predjezičnom razdoblju ne razvijaju interaktivno imenovanje i komentiranje kao djeca tipičnog razvoja, nego se ove funkcije kod njih javljaju kasnije.

Question 48

kakve su to kasnije komunikacijske funkcije?

Answer 48

To su one funkcije koje se javljaju ili razvijaju iza 18 mjeseca života, vežu se uz uporabu jezika za različite svrhe i sve uspješnije vođenje razgovora. Odraz su općeg kognitivnog napretka djeteta. Zovemo ih još funkcijama diskursa i odnose se na nadovezivanje na prijašnje iskaze, a ne toliko na predmete i događaje u prostoru kao što je slučaj s ranijim funkcijama. Da bi ovladalo ovim funkcijama, dijete treba usvojiti pravila izmjene sugovornika. Općenito funkcije diskursa uključuju: traženje informacija, potvrđivanje i odgovaranje.

Question 49

što je istraživala Betty Haslett?

Answer 49

Istraživala je razvojne promjene u funkcijama djece dobi 3-5 godina, pa je tako definirala direktivnu funkciju (usmjeravanje svojih ili tuđih radnji), interpretativnu funkciju (komuniciranje o događajima i situacijama u kojima je dijete sudjelovalo), projektivnu funkciju (komunikaciju o događajima u kojima dijete nije sudjelovalo, ali može ih zamisliti temeljem prijašnjih iskustava i zamišljanja) i odnosnu funkciju (uspostavljanje i zadržavanje odnosa među ljudima). Ustanovljeno je da djeca predškolske dobi ponajviše komuniciraju za projektivne i odnosne funkcije.

Question 50

što su istraživale Sharon James i Marta Seebach?

Answer 50

Bavile su se razvojnim promjenama u pragmatičkim funkcijama dječjih pitanja. Funkcije pitanja podijelile su u tri kategorije: traženje informacija, konverzacijska funkcija (pitanja koja imaju za cilj održavati razgovor) i direktivna funkcija (traže od komunikacijskog partnera neku aktivnost ili dopuštenje). U ranoj dobi izrazito dominantna funkcija pitanja je traženje informacija, iako postoje naznake konverzacijske funkcije, dok se u kasnijoj dobi raspodjela pitanja u odnosu na tri navedene funkcije ravnomjernije raspoređuje.