8. Stadiji u razvoju rane komunikacije Flashcards
(23 cards)
Što smatramo minimalnom jedinicom komunikacije?
Govorni čin.
Koja su tri sastavna dijela govornog čina?
Upotrijebljene riječi (sadržaj), namjera govornika i komunikacijski učinak (interpretacija poruke).
Koja su tri stadija razvoja komunikacije kod dojenčadi i hodančadi?
Perlokucijski, ilokucijski i lokucijski stadij.
Perlokucijski stadij?
Počinje rođenjem i u njemu dijete ima sustavan ali nenamjerni utjecaj na druge osobe.
Premda ponašanja ne izvodi namjerno s ciljem utjecanja na drugu osobu, ona svejedno imaju učinak na okolinu (perlokucija).
Vrlo čest način ostvarivanja perlokucije je plač.
Ilokucijski stadij?
Počinje otprilike u dobi 9-10 mj kada dijete počinje koristiti neverbalne znakove (geste i glasanje) s ciljem utjecaja na druge osobe, odnosno s ciljem prenošenja poruke/ zahtjeva i usmjeri pažnju druge osobe na neki predmet ili događaj.
Ilokucija zahtijeva namjernu uporabu znakova za postizanje neke funkcije (naređivanje, indiciranje prisutnosti nekog predmeta i sl.)
Lokucijski stadij?
Počinje u dobi 12-13 mj kada dijete počinje komunicirati referencijskim riječima, odnosno koristiti riječi da bi prenijelo poruke koje je ranije ostvarivalo neverbalnim sredstvima.
Lokucijski stadij omogućuje izricanje tzv. propozicija, odnosno tvrdnji koje se mogu okaraktezirati kao točne/netočne.
Ranije je dijete komuniciralo isključivo uporabom performativa koji su za cilj imali nastanak neke promjene u okolini (npr. da roditelj donese igračku ili da ga podigne).
Iz razdiobe različitih razina koje su važne u prijenosu poruke putem jezika proizašli su termini: perlokucijski, ilokucijski i lokutinarni čin:
Perlokucijski čin odnosi se na učinak na slušatelja, ilokucijski na namjeru govornika, a lokucijski čin upravo sam iskaz, odnosno riječ.
Što označava pojava lokucijskog stadija?
Manifestaciju simboličke sposobnosti i referencijske uporabe jezika.
Ovi stadiji se nadograđuju, odnosno pojavom sljedećeg stadija prethodni ne prestaje. Tako se nadograđuje i proširuje komunikacija djeteta. T/N?
Točno.
Što se detaljnije događa s ponašanjem djeteta tijekom perlokucijskog stadija? Objasni ukratko daljni komunikacijski razvoj.
Prisutna su refleksna ponašanja i jednostavna intencijska čije posljedice na druge dijete ne razumije.
Roditelji s druge strane, itekako iščitavaju poruke iz djetetovog ponašanja (meškoljenja, smijuljenja, plača), doživljavaju ih kao pokušaje komunikacije i spremno na njih odgovaraju.
Na taj način se udaraju temelji za učenje koje je ključno za nastanak ilokucijskog stadija kada dijete sve više otkriva kako utjecati na pažnju i ponašanje druge osobe (neverbalna sredstva: geste, glasanje, izmjena pogleda).
Nastankom lokucije, dijete počinje komunicirati riječima.
Poveži stadije komunikacijskog razvoja s razdobljem intencijske/predintencijske komunikacije.
Razdoblje predintencijske komunikacije zapravo označava perlokucijski stadij, a pojavom intencijske komunikacije započinje ilokucijski stadij u razvoju komunikacije.
Na koje se najčešće načine u ranoj dobi promatra razvoj simboličih sposobnosti kod djece?
Kroz razvoj igre i jezika, koji su u razvoju visoko povezani.
Koja tri ponašanja se uočavaju kod djece prije pojave simboličke sposobnosti? Što je važno kod ovih ponašanja?
- uporaba alata i instrumenata u nekomunikacijskim sekvencama
- uporaba odrasle osobe kao sredstva za dobivanje predmeta
- uporaba predmeta kao sredstva za dobivanje pažnje odrasle osobe
Ova tri ponašanja uključuju uporabu vanjskog, novog trećeg elementa u ostvarivanju poznatog i jasnog cilja.
Opiši proces simbolizacije u kraćim crtama.
1.) uporaba signala nalik riječima koji nemaju
referencijsku vrijednost
2.) ograničena uporaba znakova- javljaju se samo u
okviru aktivnosti u kojima dijete sudjeluje;
aktivnosti koje su rutinske
3.) uporaba znakova za opisivanje predmeta ili
događaja u većem broju različitih konteksta
Simboli se usvajaju postupno: sve riječi su za djecu najprije indeksičke, odnosno sljubljene sa samom aktivnosti s kojim su ih usvojila. Tek kasnije će s procesom dekontekstualizacije dijete moći jasnije razdvojiti znakove od aktivnosti, odnosno konteksta. T/N?
Točno.
Iako dijete izgovara riječ koja je u suštini simbol, znači li to nužno da je i reprezentacija značenja koje to dijete ima za tu riječ na simboličkoj razini?
Ne nužno. Možda je dijete samo povezalo riječ s određenom aktivnosti, ali još uvijek nema usvojenu pravu simboličku reprezentaciju te riječi.
Pokazatelji koji mogu ukazivati na to da dijete razumije što neka riječ označava može biti pr. da izgovaranjem riječi “kupanje” dijete zahtijeva kupanje kada se trenutno ne događa ili u situaciji gdje vidi da se netko drugi kupa, komentira tu aktivnost izgovorenom riječi.
Kada se događaju najveće promjene u razvoju simboličke komunikacije, odnosno prijelaza iz predsimboličke u simboličku?
U razdoblju od 10 do 24mj.
Prvi znakovi simboličke komunikacije mogu se vidjeti u dobi 13-15mj, a velike razvojne pomake u učestalosti simboličke komunikacije i sveukupnih simboličkih sposobnosti opažene su u dobi 19-24mj.
Kako bolje opisujemo predverbalnu komunikaciju?
“Ona prije riječi”, odnosno kao predjezična komunikacija, ili “ona prije govora”, pošto se prve riječi najčešće ostvaruju putem govora.
Kada završava razdoblje predverbalne komunikacije?
Vjerojatno u dobi oko 2 godine, kad teret “stvaranja značenja” pada ne riječi, njihov redoslijed, intonaciju i naglaske; kad nastupi razdoblje jezične, odnosno verbalne komunikacije.
Dijadička komunikacija/interakcija?
Osnovu dijadičke komunikacije čini dijeljenje ponašanja između djeteta i osobe, što se očituje kroz usklađenost ponašanja i međusobnu odgovorljivost.
Najčešće se opisuje protokonverzacijskim epizodama u kojima dijete i odrasla osoba gledaju jedno u drugo, u fizičkom su kontaktu, osmjehuju se i usmjeravaju glasanje/govor jedno drugome u nadovezujućim izmjenama.
Obilježava ju dijeljenje ponašanja i emocija.
Trijadička komunikacija?
Obje osobe imaju usmjerenu pažnju na nešto treće, pritom neprestano monitorirajući i uvažavajući ponašanja i pažnju druge osobe.
Omogućena je razvojem vještina združene pažnje i obilježava je dijeljenje ciljeva i percepcije.
Ako govorimo o obilježjima ranih interakcija (s drugom osobom) u dojenčadi, a ne namjerne komunikacije, osnovne izmjene tijekom prve godine života promatraju se pod nazivom:
Dijadički angažman.
Sveukupno, možemo naglasiti da se dijadičkom komunikacijom, u kontekstu ranog dječjeg razvoja, smatraju rane interakcije koje uključuju izmjene i usklađenost ponašanja između djeteta i druge osobe te začetke namjerne komunikacije, uz izrazito nezrele vještine združene pažnje.
Razvojem vještina združene pažnje, dijete počinje sve češće i lakše sudjelovati u obrascima ponašanja koja uključuju i drugu osobu i treći entitet te tako ulazi u fazu trijadičke komunikacije, izrazito važne za usvajanje jezika. T/N?
Točno.
