5. Združena pažnja - susretanje umova

Question 1

Na što se odnosi termin združena pažnja?

Answer 1

Misli se na fenomen u kojem dijete i druga osoba združuju (dijele) svoju pažnju na istom referentu. Odnosno, dijete i osoba su usmjereni na isti predmet, događaj ili osobu, zajednički dijele nešto o tom referentu i svjesni su te međusobne združenosti.
Riječ je o sociokognitivnoj revoluciji doživljavanja socijalne okoline.

Question 2

Kada se kod djece javlja združivanje pažnje? (misli se općenito, ne na dob: što moraju shvatiti i razumjeti?)

Answer 2

Kad dijete shvati da da druge osobe imaju svoje namjere, odnosno kad razumiju da usmjerenost pogleda pruža važne informacije o tome na što je osoba usmjerena i koje su joj namjere.
Tu svjesnost najčešće prepoznajemo kroz izmjenu pogleda između igračke i lica druge osobe.

Question 3

Objasni razliku između zajedničkog gledanja i združene pažnje.

Answer 3

Kod jednostavnog zajedničkog gledanja u isti predmet ne postoji “veza” između dvije osobe. Združena pažnja podrazumijeva više od pukog gledanja u isti predmet jer uključuje zajednički intencijski odnos prema svijetu i u sebi sadržava vještine otkrivanja usmjerenosti pažnje druge osobe, vještine manipulacije pažnjom druge osobe, socijalne koordinacije i razumijevanja namjere.

Question 4

Koje pojave kod djeteta mogu biti prediktori za razvoj vještina združene pažnje?

Answer 4

Sveopća razina vizualne pažnje i socijalne uključenosti u prvih 6 mjeseci života.

Question 5

Definiraj pojam sociokognitivnih sposobnosti.

Answer 5

Obuhvaćaju sve kognitivne procese koji uključuju druge ljude. Važne su za razumijevanje bića, njihovog ponašanja, namjera i misli i socijalnih pravila, kao i za razvoj socijalne komunikacije i socijalno učenje.
Određuju kako osoba obrađuje, pohranjuje i primjenjuje informacije o drugim osobama i socijalnim situacijama.
Socijalna kognicija nerijetko se naziva i socijalnom inteligencijom te ima veliku važnost u socijalnom i emocionalnom razvoju djeteta.

Question 6

Što je jedan od najranijih pokazatelja sociokognitivnog razvoja?

Answer 6

Pojava združene pažnje.

Question 7

Definiraj i objasni razliku između hipoteze socijalne inteligencije i hipoteze kulturalne inteligencije.

Answer 7

Hipoteza socijalne inteligencije kao pokretač evolucijskog razvoja ljudskog mozga ističe socijalne odnose i potrebu stalnog natjecanja i suradnje s drugima.
Hipoteza kulturalne inteligencije naglašava da su ljudi, uz usmjerenost na zajednicu i suradnju, razvili specifične vještine prenošenjem znanja i običaja s jedne na drugu generaciju, stvaranjem kulturalnih grupa i njihovih simbola (jezika), za što su ključne bile sociokognitivne vještine, koje su upravo one po kojima se ponajviše razlikuju ljudi od primata.

Question 8

Što je omogućeno djetetu kroz epizode združene pažnje?

Answer 8

Kontekst za usvajanje znanja o svijetu, usvajanje jezika, ali i znanja o namjerama i iskustvima drugih.

Question 9

Iako je združena pažnja “unutarnji proces” jer dijete mora imati tu vještinu “u sebi”, zapravo predstavlja niz interakcijskih radnji koje se procjenjuje kroz ponašanje djeteta, odnosno ne možemo ju odvojiti od socijalne interakcije. T/N?

Answer 9

Točno.

Question 10

Navedi bihevioralne pokazatelje združene pažnje.

Answer 10

Vizualna usmjerenost (odnosno usmjerenost pogleda, a ključno ponašanje koje se pritom opaža je izmjena pogleda između predmeta i lica druge osobe), osmjehivanje, uporaba gesta, izgovaranje riječi i sl.
Sva navedena ponašanja predstavljaju potencijalni znak združene pažnje, ali njihova pojava ne mora biti jasan znak postojanja združene pažnje.

Question 11

Koja se nova socijalna ponašanja pojavljuju razvojem vještina združene pažnje?

Answer 11

Socijalno zaključivanje, imitativna igra.

Question 12

Što je socijalno zaključivanje?

Answer 12

Aktivnost u kojoj dijete nadzire reakciju druge osobe u odnosu na predmet ili treću osobu.
Proces u kojem dijete, iščitavajući emocionalne znakove drugih osoba u određenoj situaciji, uči o tome kako prilagoditi svoje ponašanje.
Važno je za djetetov emocionalni razvoj, učenje o ponašanju u različitim situacijama.
Kognitivno je zahtjevna sposobnost, uzevši u obzir da je znatno narušena kod djece s poremećajem iz spektra autizma, ali i kod djece s Downovim sindromom.

Question 13

Vještine združene pažnje ispituju se primjenom koja dva tipa zadatka?

Answer 13

1.) slijeđenje pažnje druge osobe; odgovaranje na združivanje pažnje
(ispituje se tako da ispitivač pokušava preusmjeriti pažnju djeteta tako da preusmjeri
svoj pogled i okrene glavu prema nekom predmetu u prostoriji te ponekad nadoda i
gestu pokazivanja, a pozitivan odgovor je djetetovo preusmjeravanje pažnje na
pokazan predmet).
2.) preusmjeravanje pažnje druge osobe; započinjanje združivanja pažnje
(ispituje se stvaranjem situacija u kojima se očekuje da bi dijete trebalo/moglo
preusmjeriti pažnju roditelja/ispitivača na neki zanimljiv predmet u okolini izmjenom
pogleda, udruživanjem glasanja i geste pokazivanja, davanjem predmeta i sl).

Question 14

Navedi tri skupine ponašanja koja su važna za utvrđivanje vještina združene pažnje u djece s oštećenjem vida.

Answer 14

1) ponašanja koja prethode vještinama združene pažnje; korištenje tijela druge osobe s
ciljem pronalaženja predmeta, opiranje oduzimanju predmeta i sl.
2) imenovanje predmeta koji se drži, korištenje upute odrasle osobe za pronalaženje
predmeta, zahtijevanje od odrasle osobe da izvede neku radnju s predmetom i sl.
3) ponašanja vrlo usko povezana s vještinama združene pažnje; dijete uključuje predmet
u interakciju između sebe i druge osobe, sustavno pruža predmet drugoj osobi i sl.

Question 15

Što je jedan od najranijih pokazatelja poremećaja iz spektra autizma?

Answer 15

Odstupanja u vještini združene pažnje.

Question 16

U kakvim interakcijama se javljaju začetci združene pažnje?

Answer 16

Začetci združene pažnje javljaju se u jednostavnim interakcijama djeteta i roditelja, a roditelj svojim ponašanjem često intuitivno podupire razvoj združene pažnje ubacujući se u fokus pažnje djeteta.

Question 17

Objasni slijed razvoja koordinacije pažnje.

Answer 17

Isprva su djeca usmjerena samo na osobu te je njihova pažnja ograničena samo na interakciju s tom osobom. U dobi od 6 mjeseci djeca počinju izmjenjivati pogled između osobe i predmeta. Sredinom prve godine, djeca se sve više usmjeravaju na istraživanje predmeta, ali i dalje ostaju usmjereni samo na jedan aspekt svoje okoline, ili na predmet ili na osobu. Krajem prve godine, negdje do dobi od 18 mjeseci, očekuje se da je dijete ovladalo vještinom združene pažnje.

Question 18

Navedi šest vrsta usmjerenosti pažnje.

Answer 18

1.) Neusmjerenost; dijete se doima kao da nije ni na što usmjereno, može se uočiti da
vizualno pregledava osobe ili predmete u okolini
2.) Promatranje; dijete promatra neku aktivnost, često i pažljivo, ali ne sudjeluje u toj
aktivnosti
3.) Usmjerenost na osobu
4.) Usmjerenost na predmet
5.) Pasivna združena usmjerenost; pažnja djeteta i druge osobe usmjereni su na isti
predmet, ali dijete ne pokazuje da je svjesno prisutnosti druge osobe ili njezine
usmjerenosti na predmet
6.) Koordinirana združena usmjerenost; dijete je aktivno uključeno i koordinira pažnju
između osobe i predmeta uz često prisutno pogledavanje reakcije osobe na predmet i
ili radnju koja se izvodi predmetom.

Question 19

Što je važno znati za pasivnu združenu usmjerenost?

Answer 19

Doprinos odrasle osobe znatno je veći jer se osoba pridružuje pažnji djeteta, koje je usmjereno samo na predmet, a odrasla osoba usložnjava i nadopunjuje cijelu situaciju.

Question 20

U kojoj dobi možemo uočiti promjene u učestalosti epizoda koordinirane združene usmjerenosti?

Answer 20

U dobi od 12-18 mjeseci, posebice u razdoblju od 15-18 mjeseci.

Question 21

U kojoj dobi se očituju najveći pomaci u dužini trajanja epizoda združene usmjerenosti, koji su s porastom dobi sve duži?

Answer 21

U dobi od 9 do 12 mjeseci.

Question 22

S čime je pozitivno povezano vrijeme koje dijete provede u epizodama zajedničke usmjerenosti?

Answer 22

S brojem gesta koje dijete koristi u komunikaciji, brojem riječi koje razumije i brojem riječi koje proizvodi.

Question 23

O čemu, osim o djetetu, ovise obilježja združene pažnje?

Answer 23

O odgovorima okoline na ponašanje djeteta.

Question 24

Kakva povezanost je utvrđena između obilježja maminskog govora i razvoja združene pažnje?

Answer 24

Visoka povezanost; naglašena pjevnost govora djeluje podržavajuće na usmjeravanje pažnje djeteta.

Question 25

Razvoj združene pažnje obuhvaća tri koje razvojne faze?

Answer 25

1.) Dijeljenje pažnje ili provjeravanje usmjerenosti pažnje druge osobe; obuhvaća epizode združene usmjerenosti, provjeravanje namjere odrasle osobe i proksimalne deklarativne geste (prosječna dob nastajanja je 8-10mj) 2.) Slijeđenje pažnje druge osobe; obuhvaća sposobnost slijeđenja pažnje druge osobe (bilo praćenjem usmjerenosti pogleda ili i uporabom geste pokazivanja) i imitacije radnji (prosječna dob nastajanja je 11mj) 3.) Usmjeravanje pažnje druge osobe; obuhvaća distalnu uporabu deklarativnih gesta i imperativne geste (prosječna dob nastajanja je 12mj)

Question 26

Simon Baron-Cohen smatra da se tijekom prve dvije godine života razvijaju koja tri mehanizma "čitanja misli"?

Answer 26

1.) Detektor intencija; osnovno razumijevanje nečijih namjera i želja, prvenstveno s ciljem razumijevanja uzroka i namjera ponašanja druge osobe 2.) Detektor usmjerenosti pogleda; opažanje prisutnosti očiju, opažanje usmjerenosti pogleda i razumijevanje da osoba vidi ono na što joj je pogled usmjeren 3.) Mehanizam dijeljenja pažnje; stvaranje trijadičkih reprezentacija, za što je potrebno imati razvijen detektor usmjerenosti pogleda, kao i razvijen detektor intencija.

Question 27

Koje razdoblje je ključno za razvoj sociokognitivnih vještina?

Answer 27

9-12mj (razvoj vještina dijeljenja pažnje, imitacijskog učenja, slijeđenja pažnje, uporaba komunikacijskih gesta za imperativne i deklarativne funkcije).

Question 28

Što se prije javlja: koordinirana zajednička usmjerenost (koordinacija pažnje prema osobi i predmetu) ili slijeđenje tuđe pažnje i usmjeravanje nečije pažnje?

Answer 28

Koordinirana zajednička usmjerenost.

Question 29

Kada djece počinju aktivnije sudjelovati u epizodama koordinirane združene usmjerenosti, a kada ona počinje biti rutinski dio interakcija kod djeteta?

Answer 29

S oko 9mj aktivnije sudjeluju u epizodama koordinirane združene pažnje, a s 12-15 mj ona postaje rutinski dio interakcije između djeteta i odrasle osobe.

Question 30

Za jezični razvoj vrlo je važno slijediti usmjerenost pažnje djeteta. Na istraživanju koje su provodili Tomasello i Farrar, utvrđeno je da su djeca majki koje su slijedile usmjerenost djetetove pažnje i imenovala predmete na koje su djeca bila prirodno usmjerena imala bogatiji rječnik od djece čije su majke preusmjeravale pažnju djeteta. T/N?

Answer 30

Točno.

Question 31

Nakon koje dobi dijete uspješno usvaja jezik koji se odnosi na entitete na koje dijete trenutno nije usmjereno i zašto?

Answer 31

Nakon 18 mjeseci i uspostave vještina združene pažnje, dijete uspijeva osloboditi jedan dio kognitivnih kapaciteta te može sve češće i učinkovitije usvajati jezik koji se odnosi na entitete na koje dijete trenutno nije usmjereno.

Question 32

Zašto područje očiju smatramo ključnim u socijalnoj komunikaciji?

Answer 32

Zato što područje očiju otkriva emocionalna stanja i usmjerenost pažnje osobe.

Question 33

Je li vještina slijeđenja tuđeg pogleda postojanja kod djece od rođenja?

Answer 33

Djeca vrlo rano mogu slijediti pogled druge osobe, no tek krajem prve godine života ta sposobnost postaje razvijena, vjerojatno jer tek tada razumiju poruku pogleda. Dijete mora razumjeti da su oči "zadužene za gledanje", da osoba vidi predmet koji gleda, da je to najjasniji pokazatelj predmeta usmjerenosti same osobe.

Question 34

U ispitivanju u kojoj mjeri obilježja lokacije predmeta i načina preusmjeravanja djetetove pažnje utječu na uspješnost slijeđenja poruka, proizašla su koja dva zaključka?

Answer 34

1.) Usmjeravanje djetetove pažnje putem udružene geste pokazivanja i izmjene pogleda učinkovitije je od usmjeravanja samo putem promjene pogleda. Djeca slijede usmjerenost geste pokazivanja u dobi od 10 mjeseci (raspon 8-15mj), a usmjerenost pogleda u prosjeku tri mj kasnije (raspon 11-18mj). 2.) Kut pod kojim se nalazi predmet, kao i udaljenost predmeta od djeteta, također utječu na točnost pronalaženja ciljanog predmeta.

Question 35

Na što se odnosi pojava provjere?

Answer 35

Nakon što dijete usmjeri glavu prema predmetu na koji je osoba pokazivala, dijete vraća pogled na osobu, kao da traži potvrdu da su i ono i osoba usmjereni na isti referent. Dakle, dijete razumije da osoba gleda u neki predmet te provjerava je li i ono usmjereno na taj predmet.

Question 36

Navedi neke čimbenike o kojima ovisi uspješnost slijeđenja pažnje druge osobe.

Answer 36

a) udaljenost referenta: 75% djece u dobi od 9 mj slijede gestu pokazivanja ako ona pokazuje na predmet udaljen 50cm od djeteta, a samo njih 8% ako je predmet udaljen 2.5m od djeteta b) jasnoća znaka: 80% djece u dobi od 1g slijedit će pokret glave druge osobe, a dvostruko manje djece te dobi slijedit će samo promjenu smjera pogleda c) položaj u odnosu na tijelo djeteta: djeca ranije slijede pažnju ako je ona usmjerena na nešto što se nalazi ispred njih, zatim na nešto pokraj njih, a tek na kraju na nešto što se nalazi iza njih.

Question 37

Što je intersubjektivnost?

Answer 37

Međusobna usklađenost i razumijevanje dviju osoba; fenomen putem kojeg se dijele iskustva te putem kojeg djeca počinju razumijevati misli i osjećaje drugih osoba.

Question 38

Što pridonosi razvoju intersubjektivnosti?

Answer 38

Roditeljski odgovori na ponašanja djeteta.

Question 39

Navedi i objasni razine intersubjektivnosti.

Answer 39

1.) urođena intesubjektivnost (zrcaljenje: 0-2mj) 2.) primarna intersubjektivnost (2-8mj); u ponašanju se uočava sve veća razina usmjerenosti i namjere te ono postaje selektivno i ovisno o socijalnim signalima 3.) sekundarna intersubjektivnost (9-19mj); znak pojave ove razine je pojava združene pažnje, usmjerenost djeteta ne više samo na osobu već na razmjene informacija o predmetima između dvije osobe, sve je bolja kontrola pažnje druge osobe i pojavljuje se intencijska komunikacija i socijalno zaključivanje 4.) tercijarna intersubjektivnost (20mj-4god); podrazumijeva trijadičke izmjene o društvenim vrijednostima stvari i događaja, rasprave i pregovaranja, razvoj samosvjesnosti djeteta i prosocijalnih ponašanja 5.) etički stav (<4god); razvoj teorije uma, donošenje odluka o ispravnom i neispravnom

Question 40

Kako djeca s poremećajem iz spektra autizma uče jezik?

Answer 40

Ne slijede pažnju osobe koja govori, već ostaju usmjereni na prvotni predmet procesirajući govor koji čuju kao da se odnosi na ono na što su oni usmjereni.

Question 41

Kada djeca prosječno počinju koristiti gestu pokazivanja za usmjeravanje pažnje na bliske, a kako na distalne predmete?

Answer 41

Za usmjeravanje pažnje na bliske predmete: 10.5mj, a za usmjeravanje pažnje na distalne predmete: 12.6mj.

Question 42

S kojim drugim razvojnim domenama su povezane vještine združene pažnje?

Answer 42

Povezane su sa sposobnosti suradnje u djece dobi 1 i 2 godine, s kasnijim razvojem socijalne kompetencije, emocionalne regulacije, samoregulacije ponašanja, imitacije, teorije uma. Također, vještine roditelja da podržavaju i usložnjavaju aktivnost djeteta unutar epizoda združene pažnje može utjecati na razvoj igre kod djece.

Question 43

Kako je združena pažnja povezana s usvajanjem jezika kod djece?

Answer 43

Vrlo je bitno da tijekom jezičnog usvajanja, dijete razumije usmjerenost pažnje druge osobe dok se ona referira na različite referente u okolini. Najveća vjerojatnost za javljanje te pojave predstavljaju rutinizirane interaktivne sekvence u kojima dijete ima niz prilika da razumije ponašajne i komunikacijske namjere bez pomoći jezika jer je u takvim situacijama lakše usvajati jezik zbog poznatosti situacije koja smanjuje referencijski okvir, odnosno zahtjevnost situacije. Te rutine nazivaju se formatima za usvajanje jezika.

Question 44

Koje su osnove rutiniziranih interaktivnih sekvenca za usvajanje govora?

Answer 44

Moraju biti jednostavnog sadržaja, dakle sadržavati manji broj elemenata, imati velik broj ponavljanja da bi dijete poznavalo strukturu interakcije i mora biti definirana jasna podjela uloga u osoba za vrijeme interakcije.

Question 45

Kakav posao prema Bruneru obavlja djetetova okolina u pri jezičnom usvajanju?

Answer 45

Podupire jezičnu uzgradnju djeteta. | analogija: podrška odraslih osoba-privremeni sustav skela pri gradnji kuće