9. Razvoj pragmatičkih sposobnosti i teorije uma u djece dobi 3 do 7 godina

Question 1

Što je teorija uma?

Answer 1

Sociokognitivna sposobnost pridavanja mentalnih stanja sebi i drugima i korištenja tih pretpostavki za objašnjenje i predviđanje svakodnevnog ponašanja.
Jedna od ključnih sposobnosti za razumijevanje socijalnog okruženja i za prikladno socijalno ponašanje.

Question 2

U kojem smislu je teorija uma “teorija”?

Answer 2

Riječ je o nizu pretpostavki koju svatko od nas ima o ponašanju i razmišljanju drugih osoba.
Misli i razloge ponašanja ne možemo direktno promatrati, već samo stvarati pretpostavke o njima.

Question 3

Imaju li i druge životinje sposobnost teorije uma?

Answer 3

Čimpanze, no kod njih ove sposobnosti nisu onoliko zrele i sveobuhvatne kao kod ljudi.

Question 4

Koje dvije komponente teorije uma se odvajaju?

Answer 4

Afektivna (prepoznavanje emocija druge osobe) i kognitivna (pridavanje mentalnih stanja).

Question 5

Kako razdvajamo kognitivnu komponentu teorije uma?

Answer 5

Postoji teorija uma prvog reda, teorija uma drugog reda, teorija uma trećeg i viših redova (razvijaju se tek nakon 7.god života).

Question 6

Teorija uma prvog reda?

Answer 6

Podrazumijeva razumijevanje da druge osobe imaju svoje želje, misli i vjerovanja.
Uključuje sposobnost razlikovanja vlastitih od tuđih želja, misli i vjerovanja te razumijevanje da svaka osoba djeluje u skladu s navedenim.

Question 7

Teorija uma drugog reda (druge razine)?

Answer 7

Označava sposobnost da promišljamo o tome kakva vjerovanja imaju druge osobe o “sadržaju umova” trećih osoba.
Koristimo ju kad promišljamo o tome što netko misli o nekom drugome.

Question 8

Teorija uma zapravo je sinonim za?

Answer 8

Socijalnu kogniciju.

Predstavlja zapravo zajednički naziv za veći broj različitih procesa i vidova obrade socijalnih signala.

Question 9

Kakvo je to ispitivanje pogrešnih vjerovanja? O čemu se radi?

Answer 9

Pogrešna vjerovanja čest su konstrukt koji se ispituje u okviru teorije uma.
Ideja je osmisliti zadatak putem kojeg će se ispitati razumije li dijete da se osobe ponašaju u skladu s onim što znaju i u što vjeruju, bez obzira na to što su nekad ta vjerovanja pogrešna.
Važno je da dijete može razlučiti da druga osoba ima drukčije vjerovanje nego što ono ima i da se ta osoba ponaša u skladu sa svojim vjerovanjem.
(pr. “Sally i Anne” zadatak)

Question 10

Nabroj još neke primjere zadataka za ispitivanje teorije uma.

Answer 10

Zauzimanje vizualne perspektive (provjera razumijevanja tuđe perspektive u odnosu na djetetovo; vidi li lutka predmet s različitih pozicija), zadatak različitih želja (provjera razumijevanja da druga bića nemaju iste želje kao i dijete), zadatak različitih vjerovanja, zadatak skrivenih emocija.

Question 11

Na koju dob su najčešće usmjereni zadatci za ispitivanje teorije uma?

Answer 11

Na djecu predškolske dobi, u tom razdoblju se opažaju najveće razvojne promjene u sposobnosti teorije uma.

Question 12

Kada se uočavaju preteče teorije uma?

Answer 12

U dobi od 18 mjeseci.

Već tada djeca mogu razumjeti želje drugih osoba i prepoznati ih na temelju ponašanja tih osoba.

Question 13

Koje razdoblje u djetinjstvu smatramo ključnim u razvoju teorije uma?

Answer 13

Dob 3-5 godina; velike promjene u razumijevanju tuđih želja, emocija, znanja i vjerovanja.

Question 14

Je li teorija uma jedinstven konstrukt ili..?

Answer 14

Iako se smatra jednim konceptom, obuhvaća višestruke koncepte koji se usvajaju u različito vrijeme.

Question 15

Djeca razumiju prije tuđe želje od tuđih vjerovanja, a tuđa vjerovanja prije od pogrešnih vjerovanja. T/N?

Answer 15

Točno.

Question 16

Koji su često ispitivani koncepti važni za teoriju uma, po razvojnom slijedu nastupanja?

Answer 16

*Namjera drugih ljudi:
tijekom druge godine života djeca počinju razumijeti tuđe namjere, što je prvi korak ka razumijevanju umova drugih ljudi i objašnjavanju njihova ponašanja
*Igra pretvaranja:
sposobnost predstavljanja jednog predmeta kao dvije različite stvari odjednom ključno je u razvoju teorije uma, a razumijevanje igre pretvaranja u dobi od 2 godine dobar prediktor razumijevanja pogrešnih vjerovanja u dobi od 4 godine
*Različite želje:
djeca u dobi od 2 godine razumiju različite želje, odnosno mogu predvidjeti različita ponašanja osobe u odnosu na njihove jednostavne želje
*Vizualna perspektiva:
u dobi od 2.5 godine djeca mogu razumjeti što druga osoba vidi, a što ne vidi u prostoru
*Razlikovanje fizičkog od mentalnog:
kamen temeljac teorije uma, trogodišnjaci su prvi koji ovo mogu
*Različita znanja:
50% trogodišnjaka i 80% četverogodišnjaka razumije da druga osoba ne zna neku informaciju koju ona znaju
*Različita vjerovanja:
dijete mora razumjeti da dvije osobe imaju različita vjerovanja o nečemu te se svatko ponaša u skladu s tim vjerovanjem
*Pogrešna vjerovanja:
razumijevanje se razvija iza 2god

Question 17

Povezanost između teorije uma i drugih aspekata razvoja i ponašanja?

Answer 17

U jezičnoj proizvodnji počinju se javljati mentalni glagoli (željeti, misliti, voljeti, vjerovati, očekivati, znati itd.), također djeca počinju izvješćivati o svojim željama u mislima (3god), a nešto kasnije i o tuđima.

Question 18

Je li razvoj teorije uma univerzalan?

Answer 18

Da, podjednako se razvija u djece koja odrastaju u različitim kulturama, ali postoje značajne razlike u dobi u kojoj djeca odrastaju u pojedinoj kulturi te usvajaju i pokazuju određena znanja.

Question 19

Što znaš o pragmatici?

Answer 19

Pragmatika se bavi “onim iza jezika”, odnosno upravo sposobnost korištenja fonologije, semantike, morfologije i sintakse za socijalne svrhe čini pragmatiku.
Pragmatičke sposobnosti čine sponu između jezičnih i komunikacijskih sposobnosti, predstavljaju mjeru funkcionalne uporabe jezika u različitim kontekstima i s različitim komunikacijskim partnerima.

Question 20

Kako se razvijaju pragmatičke sposobnosti?

Answer 20

Ono što se zapravo tijekom ovog učenja događa je usvajanje komunikacijske kompetencije, odnosno učenje o tome kako koristiti jezik te prikladno i učinkovito komunicirati s drugima u širokom rasponu socijalnih konteksta i aktivnosti.
Pragmatičke sposobnosti razvijaju se od rođenja, predverbalna razdoblja su čisto pragmatička; djeca svladavaju uporabu jezika i prije nego što izgovore prve riječi ili razumiju riječi koje čuju.
Istraživanja pragmatike u ranoj dobi (0-3g) uglavnom su usmjerena na razvoj intencije i komunikacijskih funkcija, komunikacijskih izmjena i začetaka konverzacijskih vještina.

Question 21

Od svih kognitivnih domena koje su važne za razvoj pragmatičkih sposobnosti, koje tri su najviše istraživane?

Answer 21

Obilježja formalnih jezičnih sposobnosti (veličina rječnika, morfosintaktičke sposobnosti), teorije uma i izvršnih funkcija (inhibicija, radno pamćenje, planiranje i dr.)

Question 22

Na koji način možemo pratiti razvoj pragmatičkih sposobnosti u djece dobi 3-7god?

Answer 22

Kroz razvoj vještina vođenja razgovora, pripovijedanja i razumijevanja prenesenih ili višestrukih značenja (ironija, sarkazam, metafore, humor i dr.)

Question 23

Koja pravila govornik mora poštivati da bi razgovor bio uspješan i ugodan? (Maksime Herberta Grice koje nastaju iz pristupa suradljivosti)

Answer 23

Četiri su osnovna načela za ostvarivanje vlastite intencije u govoru.
Poruka u optimalnoj mjeri treba biti informativna (ne sadržavati više informacija no potrebno), kvalitetna (istinita i točna), važna i izrečena na jasan način (izbjeći nejasnoće u izražavanju, dvosmislenost, treba biti kratak i iznositi informacije po logičnom redoslijedu).

Question 24

Djeca uglavnom kroz iskustvo razgovora sama uče navedena (nepisana) pravila za uspješan i ugodan razgovor- promatraju povratne informacije svojih komunikacijskih partnera, razgovore drugih ljudi, uočavaju kako određena konverzacijska ponašanja utječu na obilježja razgovora, interes sugovornika i dr.

Answer 24

Točno.

Question 25

Što je protokonverzacija?

Answer 25

Označuju je naizmjenični obrasci glasanja između roditelja i djeteta koje obilježava stalna usmjerenost jedno na druge putem kontakta očima u ranoj dobi. (ja-pa-ti izmjena)

Question 26

Konverzacijska obilježja djece dobi 2-4god pokazuju kako su razgovori djeteta i majke uglavnom asimetrični, odnosno da ih regulira majka, no komunikacija s vršnjacima je simetrična i djeca pritom koriste strategije koje inače koriste njihove majke--> jedan od brojnih primjera kako djeca usvajaju pravila uporabe jezika aktivnom komunikacijom s okolinom. T/N?

Answer 26

Točno.

Question 27

Zašto je važno pripovijedanje?

Answer 27

To je temeljni način na koji kodiramo svoja iskustva, činimo ih smislenima i komuniciramo ih drugima. Vještine pripovijedanja čine važnu poveznicu s čitalačkim vještinama i akademskim uspjehom.

Question 28

Razvoj pripovijedanja?

Answer 28

Šest je razvojnih razdoblja koji se mogu pratiti u dobi 2-6 godina. 1) nagomilane pripovijesti: Dijete niže informacije onim redoslijedom kako mu različite stvari zaokupljaju pažnju, pripovijesti se sastoje od imenovanja ili opisivanja radnji, ne postoji središnja tema ili organizacija. (2-2.5god) 2) nizanje: Dijete niže asocijacije koje su međusobno povezane uz središnju temu, osobu ili situaciju, asocijacije se temelje na sličnosti, a ne na uzročnosti ili vremenskom redoslijedu, u pripovijesti ne postoji zaplet. (2.5-3god) 3) primitivne pripovijesti: Organizirane oko središnjeg lika ili teme, imaju likove, kontekst i temu, kao i niz događaja koji slijede iz središnje teme, javljaju se uzročno-posljedične veze. (3god) 4) pripovijest s nefokusiranim lancem događaja: Slijed događaja proizlazi jedan iz drugoga, dok se okolnosti koje ih povezuju mijenjaju; likovi dolaze i odlaze, radnje i kontekst se mijenjaju (3god) 5) pripovijest s fokusiranim lancem događaja: Pripovijedanje je uglavnom usmjereno na glavni lik koji prolazi kroz niz međusobno povezanih događaja, vidljiva je uzročno-posljedična veza ili vremenska povezanost, zaplet uglavnom još uvijek slab i ne gradi se na motivaciji likova (4-5god) 6) prave pripovijesti: Postoji središnja tema, likovi i zaplet, uključuju motivaciju/želju koja se nalazi u podlozi radnje koje izvode likovi, logički i vremenski povezan niz događaja, uočava se početak, plan, radnja, posljedica i rješenje problema, svaki događaj je povezan sa središnjim elementom i razvija se iz prethodnog, a istovremeno se razvija i novi aspekt teme, uzročno-posljedične veze rezultiraju sustavnim slijedom koji vodi prema kraju koji je pak povezan s prvotnom situacijom. (6god)

Question 29

Što je s djecom s poremećajem iz spektra autizma i vještinama pripovijedanja?

Answer 29

Djeca s poremećajem iz spektra autizma pokazuju značajne teškoće u pripovijedanju, posebno osobnih iskustava; zbog sociokognitivnih zahtjeva pripovijedanja, a ne toliko zbog jezične zahtjevnosti.

Question 30

Što je humor?

Answer 30

Kognitivne je i socijalne prirode. Percepcija i obrada humora uključuje kognitivnu komponentu (razumijevanje) i naknadnu afektivnu/emocionalnu komponentu. Postoje četiri stadija u razvoju humora.

Question 31

Četiri stadija razvoja humora?

Answer 31

Začetci humora uočavaju se u dobi od 18mj. * U dobi od 1.5-2god dijete poznaje funkciju predmeta, ali ga koristi na neprimjeren način. Ključni element je da dijete prepoznaje da je uporaba predmeta neprimjerena. Reakcije okoline su ključne u procesu učenja- kad dijete shvati da takvi postupci mogu izazvati smijeh kod drugih, rado ih ponavlja. * U dobi od 2-2.5god dijete se služi jezikom da bi izazvalo smijeh i bilo zabavno. Vrlo često to postiže krivim imenovanjem predmeta ili događaja. Dijete zna pravi naziv predmeta i događaja, i to je ključno. * U dobi od tri godine ulazi u stadij konceptualnog nepodudaranja. Dijete je ovladalo klasificiranjem bića, predmeta i događaja i razumije ključna obilježja pojedinih koncepata te se može poigravati tim obilježjima. Humor u ovom stadiju uključuje namjerno kršenje jednog ili više obilježja koncepta. (pr. nacrta mačku s dvije glave bez ušiju koja se glasa s "muu"). * U dobi od 7 godina dijete razumije riječi i iskaze koji imaju nedoslovna ili dvojbena značenja i mogu uživati u igrama riječi, vicevima i satiri.

Question 32

Ironija i sarkazam?

Answer 32

Jezični izrazi u kojima je pravo značenje riječi ili prikriveno ili suprotno doslovnom značenju izraza. Sarkazam sa sobom nosi i uvredljivi ton, odnosno dozu ismijavanja komunikacijskog partnera, a smatra se i komunikacijski složenijom pojavom od ironije.

Question 33

Kada dolazi do razumijevanja ironije i sarkazma?

Answer 33

U dobi od 5-6 godina.

Question 34

Kada dijete počinje shvaćati prenesena značenja?

Answer 34

Riječ je o postupnom i dugotrajnom procesu koji započinje u predškolskoj dobi i intenzivno se razvija kroz cijelu osnovnoškolsku dob, a i kasnije. Intenzivne razvojne promjene u razumijevanju metafore opažaju se u djece dobi 6-14 godina.