Razvojni poremećaji djece školskog uzrasta Flashcards

(28 cards)

1
Q

drugi naziv za razvojne poremećaje djece školskog uzrasta?

A

razvojni neurokognitivni poremećaji
aka
specifični razvojni poremećaji školskih vještina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

uopšteno o specifičnim razvojnim poremećajima djece školskog uzrasta?

A
  • Usporen ili atipičan/devijantan razvoj
  • Zahvata jednu ili više oblasti psihičkog funkcionisanja (govor, čitanje, pisanje, praksija, egzekutivne funkcije)
  • Traje duže ili tokom celog perioda razvoja
  • Nije posledica oštećenja struktura nego neujednačenog, disharmoničnog toka razvoja struktura i funkcija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

koji su specifični razvojni poremećaji školskih vještina?

A

F81.0 Specifičan poremećaj čitanja
F81.1 Specifičan poremećaj spelovanja
F81.2 Specifičan poremećaj računanja
F81.3 Mešoviti poremećaj sposobnosti za školovanje
F81.8 Drugi poremećaji razvoja sposobnosti za školovanje
F81.9 Poremećaj razvoja sposobnosti za školovanje,neoznačen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

šta znači termin “specifični”?

A

da poremećaji školovanja nisu posledica manjka inteligencije, senzornih oštećenja (sluha, vida, motorike itd.), socijalne deprivacije ili drugih stanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

disleksija?

A

Poremećaj/smetnje u usvajanju čitanja kod dece i pored normalnih intelektualnih sposobnosti, adekvatne motivacije i obuke i odsustva neuroloških/senzornih oštećenja

Dete zaostaje u čitanju dve ili više godine za svojim vršnjacima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

šta je disleksija plus?

A

kad je disleksija udružena sa hiperkinetičkim sindromom (što je u 60% slučajeva)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

kliničke karakteristike disleksije?

A

Greške pri glasnom čitanju:
- izostavljanje, zamena, izvrtanje, dodavanje reči ili delova reči
- premeštanje redosleda slova u reči (od-do, lasta-talas)
- zamenjivanje slova (b-d, m-n, beba-deda, bara-dara, moj-noj, mama-nana)
- izostavljanje slova (prozor-pozor, krava-kava)
- dodavanje slova (oblak-obalak, breskva-bereskva)

nemogućnost:
-zapamćivanja slova
-dovođenja u vezu štampanog i pisanog slova
-poznavanja velikih slova
-tačne identifikacije slova sličnih po obliku
-povezivanja slova u kontinuirani niz

-česta zamena vokala unutar reči
- supstitucija konsonanata
- zastoji pred početak reči ponavljanje prvog slova jedanput ili više puta

  • sporo čitanje
  • pogrešni počeci, duga oklevanja ili “gubitak mesta” u tekstu i pogrešne fraze
  • izvrtanje reči u rečenicama ili slova u rečima
  • nemogućnost da se pročitano prepriča
  • više upotreba opšteg znanja nego informacija iz određenog teksta da bi se odgovorilo na pitanja o pročitanom tekstu
  • prekid višesložnih reči
  • odvojeno čitanje reč po reč
  • nepoštovanje ortografskih pravila (zarez, tačka)
  • preskakanje redova
  • pogrešno shvatanje teksta
  • apsolutna nemogućnost razumevanja pročitane reči ili teksta
  • nepravilna respiracija u toku čitanja, stalno prekidanje radi predaha
  • neekonomisanje vazdušnom strujom prilikom čitanja dugih tekstova
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

teorije o uzroku disleksije?

A

Tri grupe teorija:
- Vizuospacijalni deficit ometa decu da uoče, analiziraju i zapamte vizuelni materijal kao što su reči i brojevi.

  • Smetnje auditornog pamćenja – problem sa tzv. “radnom memorijom” (kratkoročno skladištenje podataka). Dete ne može precizno da uoči i zapamti ono što čuje.
  • Teškoće u čitanju su posledica opštih ili specifičnih jezičkih deficita (disfazija prethodi disleksiji).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

savremeno shvatanje disleksije?

A

Čitanje je složeni proces koji uključuje:
INPUT – vizuelni ulaz (prepoznavanje vizuospacijalnih karakteristika grafema )
CENTRALNI PROCESOR Pretraživanje/prepoznavanje slova i reči u “centralnom jezičkom skladištu”
OUTPUT – govorni izlaz (prevođenje prepoznatih slova i reči u foneme)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

šta obuhvata dijagnostika disleksije?

A

sveobuhvatnu procenu deteta:
- detetovih opštih sposobnosti
- ekspresivnog jezika i komunikacije
- receptivnog jezika i komunikacije
- kognitivnih sposobnosti vezanih za jezik (čitanje, pisanje)
- socijalno afektivnog ponašanja
- isključivanje potencijalnih senzornih oštećenja kao uzročnika poteškoća (procena sluha i/ili vida)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

diferencijalna dijagnostika disleksije?

A

da li je nesavladana tehnika čitanja (usporeno čitanje, nedograđen vokabular, izostanak radnih navika, nestimulativno okruženje) ili disleksija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

tretman disleksije?

A
  • Pristup je individualizovan
  • Logopedsko-defektološki tretman
  • Ne terati dete da besomučno čita
  • Početi „od nule“ kada je to neophodno
  • Vežbati najpre prepoznavanje pojedinačnih slova, zatim slogova, pa reči, a onda rečenica
  • Koristiti različita pomagala (npr. podmetnuti papir ispod jednog reda teksta, kako se detetu ne bi „brkala“ slova, koristi kažiprst radi praćenja redosleda, koristiti različite boje itd)
  • Važno je pohvaliti dete i za trud i za postignute rezultate. Rad podrazumeva svakodnevnu aktivnost po nekoliko puta na dan ali ne previše dugo jer deca ne mogu toliko da zadrže pažnju.
  • Koordinacija i saradnja roditelja, defektologa i učitelja, tj škole (povremeno se prave određeni ustupci u vidu izbegavanja čitanja naglas, pred odeljenjem, izbegavanje testiranja i procenjivanja čitanja; preferiranje usmene procene znanja i sl.)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

diskalkulija?

A

Specifičan poremećaj računanja

Teškoća u formiranju matematičkih pojmova i usvajanju matematičkih relacija i operacija

Razvojna diskalkulija - teškoće se formiraju vrlo rano, a manifestuju se čim se počne sa matematičkim operacijama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

kako se diskalkulija može javiti?

A

kao:
- potpuna nesposobnost za rad sa matematičkim pojmovima
ili
- djelimična - javlja se samo u određenim područjima matematike

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

klinička slika diskalkulije?

A
  • zamenjuje brojeve pri čitanju, pisanju i računanju – parafazične substitucije
  • vizuelne greške: + se čita kao -,
  • piše brojeve ili znakove „kao u ogledalu“,
  • dete je sporo čak i kod elementarnih računskih radnji
  • broji na prste
  • nije sigurno koji je broj veći, a koji manji,
  • ima lošu prostornu i vremensku organizaciju
  • slabo pamti brojeve u nizu, formule, raspored i redosled
  • perseveracije ili pogreške zaglavljivanja- ponavlja broj ili radnju više puta ( ako je u prvom primeru bio znak + dete će sabirati u svim rezultatima dalje ),
  • slabo razlikuje ili ne razlikuje levo i desno
  • teškoće u memorisanju svog broja telefona ( ako je izgovoren ili zapisan drugačije )
  • teškoće pri gledanju na sat
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

koje su vrste diskalkulije?

A
  • verbalna
  • praktognostička
  • leksička
  • grafička
  • ideognostička
  • operacijska (anaritmetrija)
17
Q

verbalna diskalkulija?

A

dete teško usvaja matematičke izraze i matematičku terminologiju

18
Q

praktognostička diskalkulija?

A

poremećaj sposobnosti manipulisanja sa stvarnim ili nacrtanim objektima

19
Q

leksička diskalkulija?

A

poremećaj sposobnosti čitanja matematičkih simbola i njihovih kombinacija
- zamena brojeva sličnih po izgledu, ogledalsko čitanje i pisanje dvocifrenih brojeva

20
Q

grafička diskalkulija?

A

poremećaj sposobnosti pisanja matematičkih simbola
- pisanje brojeva u suprotnom smeru
- izostavljanje, premeštanje ili dodavanje brojeva
- pogrešno pisanje znakova

21
Q

ideognostička diskalkulija?

A

poremećaj sposobnosti razumevanja matematičkih pojmova i računanja u sebi

22
Q

operacijska diskalkulija?

A

aka anaritmetrija
poremećaj sposobnosti izvođenja računskih radnji
- greške se ogledaju u zamenjivanju jedne računske radnje nekom drugom

23
Q

tretman diskalkulije?

A
  • Vežbe reedukacije psihomotorike (lateralizacija, orijentacija u prostoru gore-dole, levo -desno)

Usavršavanje pojmovnog mišljenja, imenovanje predmeta, pojava, brojeva, slova, prepoznavanje predmeta i pojava, matematičke igre
pisanje brojeva po redu, nabrajanje po redu unapred i unazad, nabrajanje svakog drugog ili trećeg broja,usvajanje pojmova količine (veći, manji )

Pristup je individualizovan

Važno je pohvaliti dete i za trud i za postignute rezultate. Rad podrazumeva svakodnevnu aktivnost po nekoliko puta na dan ali ne previše dugo jer deca ne mogu toliko da zadrže pažnju

Dete prvo mora da razume odnose među pojmovima i brojevima i tek onda da računa
- Može da računa na prstima, jer to može biti vrlo korisno

Koordinacija i saradnja roditelja, defektologa i učitelja

24
Q

komorbiditet diskalkulije i disleksije?

A

Neka istraživanja pokazuju da 40- 50% osoba sa disleksijom ne pokazuju znakove diskalkulije. Njihovi rezultati su jednaki kao rezultati druge dece u matematici, a oko 10% njih ima i čak bolje rezultate

Preostalih 50-60% imaju poteškoće s matematikom. To ne iznenađuje, teškoće u dekodiranja pisane reči mogu da se prenesu u dekodiranje matematičke notacije i simbola

Za neke osobe sa disleksijom poteškoće je problem s jezikom jer ne razumeju tekst, pa ni šta se od njih želi u određenom zadatku

25
disgrafija?
Specifičan poremećaj spelovanja Otežano obučavanje pisanja kod dece mlađeg školskog uzrasta Loše oblikovan rukopis, loša lineacija Nije posledica oštećenja CNSa nego razvojni problem
26
disortografija?
aka verbalna disgrafija poremećaj koga karakterišu iste teškoće kao u čitanju: dodavanje, ispuštanje, zamenjivanje slova, spajanje-razdvajanje reči, gramatičke nepravilnosti (ne odnosi se na motornu stranju pisanja) Disortografični rukopis ima iste oblike grešaka kao i disleksično čitanje. Podrazumeva otežano savladavanje pravilnog gramatičkog, sintaksičkog i uopšte jezički ispravnog pisma i pisanog teksta Disgrafija je problem praksije, a disortografija problem gnozije Disortografična deca su često i disleksična
27
kako se dijagnostifikuje disortografija?
neuropsihološkom procjenom i defektološkom dijagnostikom
28
tretman disortografije?
sprovodi se: - vežbama opšte reedukacije psihomotorike (vežbanje ritma, orijentacije desno-levo, orijentacije u objektivnom prostoru, koordinacije pokreta) - logopedskim vežbama čitanja teksta u kome su slova razmaknuta, čitanje uz kažiprst, kroz „prozorče“… - vežbama auditivne i vizuelne percepcije Procenu i tretman sprovode defektolozi