Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

FAKULTET > SISTEMATIKA GLJIVA 3 > Flashcards

SISTEMATIKA GLJIVA 3 Flashcards

1
Q

što je mikologija?

A

znanost o gljivama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

u gljive ubrajamo?

A
  1. kvasci
  2. plijesni
  3. mesnate gljive
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

karak. gljiva?

A

Eukarioti (nefotosintetički organizmi, stanična stijenka – od hitina).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

što su hife?

A

osnovna građevna struktura gljiva.
nitasta ili filomentozna stanica gljive.

Hife mogu imati pregrade (tzv. septe) pa se nazivaju SEPTIRANE hife, a hife bez pregrade NESEPTIRANE hife.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

što je micelij?

A

nakupine hifa.
micelij se kao paučinasta ili praškasta prevlaka rasprostire po podlozi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kakve su septirane hife?

A
  • poprečno pregrađene septom koje hifu pregrađuje u pojedine stanične djelove.
  • Septumi nisu nepropusni već imaju pore što omogućuje strujanje citoplazme s organelama.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

kakve su neseptirane hife?

A

nema fizičke granice – kod kojih
citoplazma i organele se nesmetano premještaju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

uloga gljiva?

A
  • ulogu u razgradnji uginulih biljnih i životinjskih tkiva što dovodi do plodnosti tla.
  • zbog različite biokemijske aktivnosti mnoge gljive imaju komercijalnu ulogu u proizvodnji piva, vina, fermentiranih mliječnih proizvoda te antibiotika.
  • značajne su za kruženje tvari u prirodi.
  • sposobnost proizvodnje mikotoksina; bolesti u ljudi i životinja mikotoksikoze.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

razmnožavanje gljiva?

A
  1. vegetativno - fragmentacijom tj. odvajanjem dijelova hife.
  2. sporama - nastaju na krajevima hife i svaka može stvoriti novu koloniju u povoljnim ekološkim uvjetima.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

kakve su nespolne spore?

A

nastaju u procesu jednostavnog djeljenja.
veliki broj bolesti ljudi nastaje u dodiru s nespolnim sporama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

kakve su spolne spore?

A

Spolno razmnožavanje odvija se spajanjem spolnih stanica – gameta, koje mogu biti morfološki iste
(izogamija) ili različite (heterogamija).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

koje su nespolne spore?

A
  1. konidije ili konidiospore
  2. sporanginospore
  3. klamidiospore
  4. artrospore
  5. blastospore
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kakve su konidije?

A

koje se stvaraju na posebnim hifama u lancima.

Konidije nisu osobito otporne na
nepovoljne okolišne uvjete, te se
lagano šire zračnom strujom i tako
pridonose širenju plijesni.

Konidije velikog broja plijesni mogu inficirati ljude i uzrokovati opasne infektivne bolesti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

kakve su sporanginospore?

A

smještene u se sporangiji.
Stvaraju se na kraju zračne hife.

Kada spore sazriju, sporangij puca i one se razlijeću u
okoliš

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

kakve su klamidiospore?

A
  • Debela stijenka, bogate lipidima
    koje je bitno za vrijeme
    dormantnosti.
  • Otporne su na povišene
    temperature, isušivanje i
    smrzavanje.
  • Neke su uzročnici
    bolesti kože u sisavaca
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

kakve su artospore?

A

nastaju unutar hifa gdje njihove stanične stjenke zadebljaju, a zatim se odjeljuju.

Svaki je pojedini fragment jedna artrospora.

Poput konidija mogu uzrokovati opasne infekcije u ljudi

16
Q

kakve su blastospore?

A

stvaraju ih neke gljive pupanjem.

17
Q

koje su spolne spore?

A
  1. zigospore
  2. askospore
  3. bazidiospore
18
Q

kakve su zigospore?

A

velike spore okružene debelom stjenkom.
Ovaj tip spora nastaje spajanjem jezgara dviju morfološki sličnih
stanica.

19
Q

kakve su askospore?

A

Imaju haploidan broj kromosoma.

Stvaraju se u strukturi nalik vrećici, a naziva se askus u kojem se nalazi najčešće 4-8 spora.

19
Q

kakve su bazidiospore?

A

stvaraju se izvana (egzogene spore) na strukturama nazvanim bazidije u kojem se nalazi po četiri bazidiospore.

20
Q

klasifikacija gljiva?

A

carstvo: fungi
koljeni: phylum

  1. Zygomycota
  2. Ascomycota
  3. Basidiomycota
  4. Deuteromycota
21
Q

opiši zygomycote?

A

neseptirane hife.
razmnožavanje – nespolne spore
sporangiospore, a spolno zigosporama (Mucor i Rhizopus).
brojne su u tlu i na prehrambenim
proizvodima.

22
Q

predstavnici plijesni?

A
  1. Aspergillus - uzrokuje upau pluća, sintetizira alfatoksine.
  2. Penicillium - proizvode antibiotik.
23
Q

opiši ascomycote?

A
  • plijesni sa septiranom hifom.
  • plijesni se razmnožavaju se nespolno sporulacijom, a vegetativno fragmentacijom.
  • kvasci nespolno se razmnožavaju pupanjem.
  • u tlu i prehrambenim proizvodima.
24
Q

predstavnici kvasaca?

A
  1. Saccharomyces
  2. Torula
  3. Hansenula
25
Q

opiši bazidiomycote?

A

najsavršenije višestanične gljive, imaju septiranu hifu.
nespolno razmnožavanje konidijama, a spolno bazidiosporama.

26
Q

predstavnici bazidiomycota?

A
  1. Agaricus (šampinjon)
  2. Boletus (vrganj)
  3. Pleurotus (bukovača)
27
Q

opiši deuteromycote?

A

septirane hife.
nespolno razmnožavanje konidijama, fragmentacijom, spolno se ne razmnožavaju.
brojne su u tlu i na prehrambenim proizvodima.
U najvećem broju saprofiti ali ima i fitopatogenih i toksikogenih vrsta.

28
Q

predstavnici deuteromycota?

A
  1. Fusarium
  2. Alternaria
  3. Trichoderma
29
Q

bolesti uzrokovane gljivama?

A
  1. Fungalne infekcije – mikoze
  2. Infektivne bolesti (mikotoksini) - mikotoksikoze
30
Q

što su mikotoksini?

A

Štetni toksični produkti plijesni.
Plijesni ih tvore u procesima svog metabolizma.
Ne liječe se antibioticima.

31
Q

kontaminacija namirnica mikotoksinima?

A

pojava nastajanja mikotoksina varira obzirom na klimatske uvjete, vrijeme žetve, transport i skladištenje.

važan je sadržaj vode u zrnu prilikom žetve.
žitarice malog zrna žanju se kad je sadržaj vode u zrnu vrlo nizak.

32
Q

uvjeti za nastanak mikotoksina?

A
  1. voda i relativna vlažnost zraka
  2. temperatura
  3. oštećenje zrna i strane primjese (kukci)
  4. predhodno tretiranje određenim kemikalijama
  5. dugotrajne kiše pa čak i navodnjavanje koje povećavaju vlagu u zrnu
33
Q

zaštita od mikotoksina?

A
  1. neorganski adsorbenti - glina.
  2. organski adsorbent - glukoman i stjenke kvasca.
  3. hidratizirani kalcij alumnosilikati
34
Q

podjela mikotoksina?

A
  1. alfatoksini
  2. citrinin
  3. ergot alkaloidi
  4. fumonizini
  5. ohratoksin
  6. patulin
  7. trihoteceni
  8. zearalenon

FAKULTET (78 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions