TLO KAO SUPSTRAT BILJNE ISHRANE 3 Flashcards

1
Q

opiši sastav tla?

A

polifazni sustav građen iz krute, tekuće, plinovite i žive faze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

elementarni sastav litosfere?

A

(K) 2,59
(Mg) 2,09
(Al) 8,13
(Fe) 5,00
(Ca) 3,63
(Na) 2,83
(O) 46,60
(Si) 27,72

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

sastav oraničnog sloja?

A
  1. čvrsta faza - 50% zapremine
    a) neorganski dio - 95% mase
    80% prim. min.
    20% sek. min
    b) organski dio - 5% zapremine, vodena otopina soli i plinova
  2. tekuća faza - 25% zapremine
  3. plinovita faza - 25% zapremine
    tlo atmosfera
    N2 78.6 % 78.03 %
    O2 20.0 % 21.00 %
    Ar 0.9 % 0.94 %
    CO2 0.5 % 0.03 %
  4. živa faza (edafon) - oko 5t ha-1
    bak. i aktinomicete (40%)
    gljive (40%) i mikrofauna (5%)
    mikro i mezofauna (3%)
    crvi (12%)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koji su najznačajniji anioni?

A

no3- i h2po4-

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

od čega se sastoji čvrsta faza tla?

A

od prim. i sek. minerala, oksida si, seskvioksida.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

kakva su kisela tla?

A

tlo sa ph 3.5 je 100x kiselije nego tlo od ph 5.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

što je plodnost tla?

A

mora omogućiti sintezu org. tvari.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

optimalni sastav čvrste faze?

A

93 % minerala
7 % bio-organskih tvari (85 % humus)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

koji su to minerali tla?

A

silikati, oksidi, hidroksidi, karbonati, sulfati, fosfati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

koji su prim. minerali?

A

kremen, ortoklas, muskovit, biotit, apatit, magnetit.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

opiši sek. minerale ili glinene minerale?

A
  • tetraedri Si
  • oktaedri Al
  • FIKSACIJA K+ u međulamelarnim prostorima
  • aktivna koloidna frakcija tla
  • manji dio krute faze u odnosu na primarne minerale
  • pretežito negativno nabijeni → sorpcija kationa → KIK
  • slojevita struktura, elektrostatskim silama vežu nespec. i spec. katione
  • zovu se još i alumosilikati
  • porast udjela sekundarnih minerala u tlu smanjuje ispiranje hraniva iz zone korijena i zadržava vodu
  • topljivost veća od prim. min., ali nedovoljna radi usvajanja hraniva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

opiši prim. minerale?

A
  • teksturno pijesak i prah
  • mala površina → mala sorpcijska sposobnost
  • raspadanjem se oslobađaju hraniva (sporo i zanemarivo)
  • najstabilniji kremen (SiO2)
  • najnestabilniji plagioklasi bogati kalcijem
  • prisutnost dvovalentnog Fe smanjuje stabilnost
  • prema tvrdoći najmekši je talk, a najtvrađi dijamant
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kaolinit?

A
  • građeni iz 1 sloja tetra. si i okta. al povezanih s o2.
  • svrstavaju se u grupu min. 1:1.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

na stabilnost sek. min. utječe?

A
  1. unutrašnja struk
  2. ligandi (org. kis.)
  3. temp.
  4. spec. pov.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

grupe sek. minerala?

A
  1. kaoliniti
  2. montmoriloniti
    vermikuliti
  3. iliti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

podjela kaolinita?

A
  1. dikit
  2. nakrit
14
Q

kakav je smektit?

A
  • iz 2 sloja tetra. si između kojih je 1 sloj al.
  • u grupi min. 2:1.
  • mogu biti dioktarske ili trioktarske građe.
  • udaljenost slojeva se mijenja u odnosu na vlažnost tla.
15
Q

koji su smektiti?

A
  1. pirofilit
  2. vermikulit
  3. saukonit
  4. saponit
16
Q

kakav je vermikulit?

A
  • manje bubri u vodi što omogućije fiksaciju k+.
  • dioktarske ili trioktarske građe.
17
Q

glina u oraničnom sloju?

A

smanjuje se erozijom i zbog toga je obrada važna.

17
Q

kakav je ilit?

A
  • slični smektitima, ali im je dio si zamjenjen al.
  • nastaju raspadom muskovita.
  • neutralizacija naboja vezivanjem k+.
  • sposobnost sorpcije manja.
18
Q

električni naboj čestica gline?

A
  • omogućuje vezivanje i nastajnje prostornih stuktura.
  • koloidne čestice su amfoterne jer mogu sorbirati anione.
19
Q

svojstva koloidng sustava?

A
  1. veličina čestica disperzne faze
  2. istovrsni električni naboj čestica
20
Q

sile u koloidnom sustavu?

A
  1. gravitacijska – teži taloženju raspršenih koloidnih čestica
  2. odbojna sila istovrsnih naboja čestica
  3. difuzija – kinetička energija - pokreće čestice u pravcu manje konc.
21
Q

kakve su gravitacijske sile?

A

gravitacijske sile prevladavaju ako su čestice veće od 4 μm što rezultira taloženjem i nema koloidnog sustava.

22
Q

granični promjer kolo. čestica?

A

2 μm

23
Q

mineralne čestice tla promjera < 2 μm?

A

su čestice gline.

24
Q

organomineralne čestice?

A

koloidna otopina je voda, a disperzna faza sekundarni minerali i organska tvar.

25
Q

stanje kolo. sustava?

A
  1. sol – tekuće
  2. gel – kruto i elastično
  3. koagel – disperzna faza se nalazi u stanju zgrušavanja
26
Q

što je adsorpcija?

A

reverzibilan proces gdje se ioni odvajaju od kolo. čestica zbog braunovog gibanja i uspostavlja se ravnoteža sorpcije i desorpcije.

27
Q

koloidni sustav teži uspostavljanju ravnotežnog stanja smanjivanjem slobodne energije (na dva načina)?

A
  1. smanjivanjem površine koloidne čestice – koagulacijom
  2. smanjivanjem slobodne energije na granici krute i tekuće faze –
    približavanjem koloidnih čestica i adsorpcijom
28
Q

dvojaka sorpcija?

A
  1. na vanjskim površinama
  2. na unutrašnjim površinama
29
Q

specifična ili selektivna sorpcija?

A
  • rezultira vel. unutrašnjih prostora i omogućava ulaz pojedinih iona.
  • prisutna je u fazi bubrenja.
30
Q

što je fiksacija?

A

smanjivanjem vodene faze ioni mogu ostati zarobljeni.

31
Q

kakva je intermicelarna vodena faza?

A
  • čvrsto vezani sloj iona (prvi sloj) koji privlači i druge.
  • ioni vanjskih slojeva su raspoređeni difuzno izvan elek. polja kolo. micele.
  • rsatresiti slojevi iona su lako pokretljivi i lako zamjenjivi dr. ionima.
32
Q

što je elektrokinetički potencijal kolo. micele?

A

razlika elek. potencijala između nepokretnog sloja (adsorbirani sloj) i vanjske pov. micele (difuzni sloj) pomnožena s debljim difuznim slojem

33
Q

izoelektirčna točka kolo. sustava?

A
  • ako su prisutni ioni suprotnog znaka, aa potencijal micele pada i dolazi do prelaska difuznog sloja u adsorpcijski.
  • dolazi do koagulacije, kruta faza prelazi iz soli u gel.
34
Q

kakav je na+?

A

visoka konc. izaziva disperziju čestica gline i dovodi do strukturne degradacije tla.