Blazeni Avgustin - kosmologija, trijadologija Flashcards

(58 cards)

1
Q

Kako bismo ukratko opisali Blazenog Avgustina?

A

Kao istinskog oca zapadnog hriscanstva.
Pored drugih velikih imena na zapadu on sebi nije imao ravnoh i njegova dela i misli su provejavali sve do pojave sholastike na Zapadu.
Iako mi Pravoslavni imamo odredjene poglede drugacije u odnosu na Zapad na njega oduvek smo priznavali njegov autoritet i svetost.
Njegova licnost neobicno mami iskrenoscu, dubinom i zivotnoscu uma. Bavio se drugacijim temama od Istocnih otaca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kada i gde se rodio?

A

Rodio se 13 novembra 354 godine u Tagasti u Severnoj Africi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Ko su mu otac i majka?

A

Otac paganin a majka Monika duboko religiozna hriscanka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kada je otisao u Kartaginu?

A

otisao je 370 godine u Kartaginu da izucava retoriku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kakva je bila nastava u Kartagini?

A

Iskljucivo na latinskom a sva dela su citana u prevodima tako Avgustin nikada nije naucio grcki.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kakav je smisao jezika za Avgustina?

A

On je vrlo sofisticiran i jezik smatra kao opasno orudje jer je bio duboko svestan svih preimucstva i sablazni koja mogu proisticati iz njegove lose upotrebe.
Za njega je jezik bio umetsnost koja je iziskivala savrsenstvo ljubavi prema bliznjemu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kada se upoznao sa Manihejstvom?

A

s 19 godina i ostao mu je privrzen 10 godina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako su maniehjci resavali pitanje o poreklu zla?

A

Kartagina je inace bila mesto u kome je manihejstvo uzivali veliku popularnost.
Oni su to pitanje resavali putem ontoloskog dualizma.
Dakle postoji zli bog jednak Tvorcu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Sta je radio posle obrazovanja Avgustin?

A

Poceo je da drzi retoriku.
Ziveo je sa jednom zenom koja mu je bila druzbenica mnogo godina i dobijaju vanbracno dete koje je on nazvao Adeodatus sto znaci Teodor iliti Bogom darovan.
On u svojim spisima govori o njemu sa posebnom neznoscu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

KAda je presao u Rim i sa kime se tamo susreo?

A

383 godine prelazi u Rim i odlazi kasnije u Milanu posto se nije dugo zadrzao u Rimu.
U Milanu upoznaje i slusa propovedi sv. Amvrosija Milanskog i one ostavljaju duboki trag na njega.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kakvog je karaktera bio Avgustin i cemu je tezio?

A

Bio je filosofskog karaktera i tezio je uvek da u svemu dopre do samog korena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Ko je uticao na njega i kako mu je to pomogl oda resi problem dualizma?

A

On je problem dualizma koji je bio prisutan u manihejstvu odbacio jer je znao da to vodi u mnogobostvo i neprihvatljive eticke zakljucke.
Upoznao se sa Platonom (u delima) i novoplatonistickim nastrojenjima.
Ostao im je privrzen i tu je totalno odbacio dualizam pocevsi da veruje u Boga kao monadu i monizam Dobra.
Dakle Bog je jedan i sve sto je sa njim u vezi je dobro.
Ontoloski zlo ne postoji nego je do sve ono sto je otklon od dobra iliti neka vrst parazita ili bolesti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako je on postepeno postajao i hriscanin i kakav mu je odnos prema krstenju?

A

On je pod uticajem majke sve vise postajao hriscanin ali je bio i pristalica platonizma.
Krstenje je odlagao jer je jos uvek bio vezan za sablazni ovoga sveta. Govorio je: Podaj mi celomudrije i uzdrzanje, ali ne sada.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Gde je opisano preobracenje Avgustina?

A

U 8 knjizi Ispovesti - kada se prepustio tugovanju zbog svoje grehovnosti…
Ustao je posle plakanja i procitao glavu posl. Rimljanima i promenio se.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koje godine se krstio?
Koje godine je postao prezviter?
Koje godine je postao episkop i gde?
Koliko dugo je bio episkop?

A

Krstio se 389 godine aprila.
Postao je prezviter 391 godine i dalji zivot je proveo u gradu Hiponu je postao episkop 395 godine.
Episkop je bio 35 godina do same smrti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kakav je bio uticaj Avgustina u Africi?

A

On je bio toliko uticajan da je postao nezamenljivi faktor svih africkih sabora.
Bio je obicaj u Africi da se episkop postavi u svakoj parohiji gde je bilo vise od 12 ljudi.
Tako posto su to bili ljudi iz prostog naroda Avgustin je kao bogoslov i sa retorskim znanjem bukvalno predvodio zivot Afrike.
Njegov uticaj i popularnost dali su mu mogucnost da utice na zakonodavni zivot Crkve.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Sta je bilo 419 godine?

A

419 godine je bilo rascinjenje Apiarija u kome je Avgustin uzeo usesca.
Posle je Apiarije podneo pismo papi i ovaj ga vrati u cin.
Africka Crkva se suprotstavila jurisdikciji Rima na njihovoj teritoriji a sam Avgustin je napisao ostro pismo papi u ime africkog episkopata.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

KAda je umro Avgustin?

A

Umro je 28. avgusta 430 godine za vreme opsade Hipona od strane Gota.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koja su dela blazenog Avgustina?

A
  • Ispovest
  • Odricanje
  • O gradu Bozijem
  • Protiv Manihejstva
  • Protiv donatizma
  • Protiv Pelagija
  • O Trojici
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Sta avgustin pise u delu Ispovest?

A

To je autobiografsko delo u kojem opisuje svoj zivot u terminima mistickog i duhovnog iskustva. itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Sta pise Avgustin u delu Odricanje?

A

Ovo delo je napisano u poznijem delu njegovog zivota i predstavlja ispravke ranije izlozenih pogleda ili pozicija na svet koje sada drugacije gleda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Sta pise Avgustin u delu O gradu Bozijem?

A

U ovom delu on predstavlja apologiju hriscanstva.
Dakle prvih 10 knjiga se bore protiv paganstva.
Drugi deo od 11-18 knjige se opisuju dva grada, svetski i Boziji.
Pod gradom Avgustin razume drustvo.
Oba grada su opisana simetricno.
Ovo je sve vezano sa Zapadnim dogadjajem 412 gdoine kada je Aparih osvojio Rim sto je uzdrmalo citav Zapadni svet.
Rim on gleda kao grad “ovoga sveta” u kojem ne postoji niti moze da postoji ista vecno.
Ova teza “dva grada” se duboko odrazila na I sure will thank you so much, you too! dnjovekovno vidjenje hriscanskog drustva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Sta pise u “nizu dela protiv donatizma?”

A

Donatisti su bili oni koji su se javili kao sekta usled progonstva.
Oni nisu hteli ponovo da prihvate one koji su pali u veri za vreme progona.
Naime ovaj problem se vise tice razumevanja tajinstava (posto se odnosi i na klir koji je otpao od Crkve): tj. zavisi li njihova delotvornost od licnih svojstava svestenosluzitelja?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Sta pise u “nizu dela Protiv Pelagija” (bice isto vise pitanja u nastavku)?

A

Radi se o Pelagiju koji je bio rodom iz Britanije a u Rimu je predavao humanisticke discipline.
On je u svojim delima protestvovao protiv nivoa hriscanskog zivota u postkonstantinovskoj Crkvi i gledao je na Crkvu kao onu koja zahteva hriscanski heroizam i savrsenstvo.
Crkva treba biti sastavljena od nepogresivih, savrsenih ljudi, pri cemu su ta svojstva dostizna ljudskim naporima.
Ovde Avgustin apologira tako sto uvodi ucenje o spasenju preko blagodati.
Takodje Avgustin je kasnije pisao protiv ucenika od Pelagija, Jovana Eklanskog koji je ucio da ne treba krstiti decu jer su ona bezgresna.

25
Sta pise u delu "o Trojici" (ovo je opsirno i vise pitanja bice u nastavku)?
Ovo je bogoslovski traktat koji je napisan u kasnim godinama Avgustinovog zivota. To je teorijski spis i tajinstvima Presvete Trojice koji je imao ogroman uticaj na zapadnu teologiju. Iako je Avgustin sam ispovedao nikejsku veru ipak je ovo delo postalo sredstvo opravdanja "filioque" na zapadu kasnije.
26
Sta je ucio Pelagije?
On je pricao da je ljudska priroda neutralna i da njoj nije svojstveno ni dobro ni zlo. Tako mi zlo cinimo izkljucivo slobodnom voljom. Deca su po prirodi dobra ali su potencijalni nosioci greha. Zato krstenje ima smisla samo za odrasle kada covek vec raspolaze slobodnom voljom.
27
Kako se Avgustin suprotstavio Pelagiju?
On je odgovarao da greh nije samo rezultat slobodnog izbora volje nego on sam pripada ljudskoj prirodi. Ako covek nije sa Hristom to znaci da je protiv Hrista. Tako kako je drugacije moguce biti protiv Hrista ako ne posredstvom greha? Stoga da i deca su gresna i svi nosimo Adama od momenta radjanja nadalje... ( Rim 5,12). U sustini Avgustinova i Pelagijeva borba se svodila na pitanje slobodne volje i blagodati. Tako je Avgustin govorio da se greh koreni u volji. On sledi apostola Pavla i insistira na tome da mi cesto cinimo ono sto ne zelimo ili naprotiv zelimo ono sto nismo u stanju da cinimo i dakle nasi postupci i volja nisu uzajamno povezani - odnosno gresimo bez obzira na svoju volju. Dakle samom covecanstvu je potrebno spasenje a sa druge strane Avgustin tvrdi da su svi krivi zbog greha.
28
Koja je Avgustinova shema 3 nacina gresenja?
Adam - moze da ne gresi Hristos - ne moze da gresi Mi - ne mozemo da ne gresimo
29
Da li je Avgustin uvek pesimistican kao u svojim delima?
Ne nije, on je ipak gledajuci na pastirske potrebe negde i postao realista. Tako kada u spisima govori i ljudskom zivotu on ipak priznaje prisustvo dobre volje kod ljudi. Dobra volja postoji u coveku jednako kao sto postoji mogucnost saradnje sa Bozjim voljom.
30
Sta je kruna Avgustinovog pesimizma?
Predestinacija
31
Sta ukratko kaze Avgustin o predestinaciji?
Dakle svi su ljudi osudjeni na prokletstvo zbog greha jednog coveka. Izabrani su oni koje je On sam predodredio i preopoznao.
32
Kakav je uticaj Avgustina na bogoslovsku misao Zapada?
Pre svega o predestinaciji. Ona je ostavila ogroman uticaj na zapadnu svest a najdosledniji primer je kod kalvinista. Ipak je Avgustin u mladosti smatrao da covek moze da preduzme korake u pravcu spasenja ali kasnije ne. Ipak njegov uticaj je neosporan. Do 13 veka odnosno Tome Akvinsog nije bilo takvog bogoslova na zapadu kao sto je Avgustin. Bio je veliki covek, veliki hriscanin...
33
Od cega polazi Avgustin u svojoj kosmologiji?
Polazi od dokazivanja stvorene prirode sveta iz cega onda nuzno proizlazi postojanje Tvorca.
34
Kako Avgustin koristi Platona u Kosmologiji?
Dakle sve stvari sto smo iskustveno videli su prolazne i nepromenljive. Tako mora postojati neprolazno bice koj i jeste Tvorac. To je ustvari Platonova ideja i tome da je sve sto istinski postoji nepromenljivo a sve promenljivo istinski ne postoji. Tako promenljive stvari ne mogu postojati same po sebi nego ih nepromenljivi Tvorac sve stvara Recju. Tako je Stvaranje sveta opisano u knjizi Postanje avgustin tumaci alegorijski kao i Grigorije Niski. On se ustvari sluzi ucenjem Platona kako bi opovrgao manihejce. Avustinove ideje se temelje na platonovskom monizmu, sve istinski postojece postoji u Bogu, cija je ideja bila prisutna u jelinskoj misli.
35
Kako Avgustin opisuje coveka?
On je dusa koja obitava u telu...
36
Sa cime je povezana tvrdnja o tome da je covek sastavljen iz tela i duse?
sa idejom o dve ravni saznanja
37
Sta je ideja o dve ravni saznanja?
Ovo ucenje se sastoji iz dva nivoa saznanja: - Prvo je saznanje koje je povezano sa telesnim culima. Ono je saznanje o promenljivim stvarima i nestabilno je i nepostojano. - Osim ovog prvog postoji i saznanje duse. Dusa je sposobna da sazna nepromenljive, postojane objekte. Tako na primer samo posredstvom saznanja duse mozemo tvrditi da je 2+2=4 vecno. Saznanje ovavke vrste je unutrasnje odnosno po njemu intuitivno. Dalje Avgustin rasudjuje ovako: Ja znam da je 2+2=4 ali ja sam moja dusa je promenljiva; ja ne mogu biti uveren ni usta jer sam smrtan. Tako iz ovoga sledi nuznost postojanja vecnog. Zasto? Kada ono ne bi postojalo nikakve vecne ideje ne bi postojale (odnosno nikada ne bismo sigurno znali da je 2+2=4...) Iz toga sledi da je Bog kod Avgustina, nepromenljivo Sustastvo odnosno Bice. Tako ako ideaj o 2+2=4 postoji u Bogu znaci da mi pomocu naseg intuitivnog saznanja mozemo poznati Boga. Sledstveno tome ovo je potpuno suprotno istocnom predanju sv. Grigorija Nisijskog, Grigorija Nazijanzina, Dionisija Aeropagita i ostalih po kojima mi imamo ucenje da je Bog apsolutno iznad svega i da je to izvan svega sto je dostupno nasem saznanju.
38
Kako prebiva Trojstvo kod Avgustina?
Razum, ljubav, znanje; nesliveno, ali mnostveno u samima sebi zajedno svi u svima. U Razumu imamo svojevrstan lik Trojstva: znanje je - izdanak razuma i njegove reci o samom sebi; treci element je ljubav a sva tri cine jedinstvo i jednu sustinu.
39
Odakle zapocinje Avustin razmatranje o sv. Trojici?
Od coveka sazdanog po liku Bozijem i na osnovu svoga shvatanja covekove psihologije izovid zakljcke o sv. Trojici.
40
Kako se oda kod Avgustina objasnja Trojstvo iz knjige o Trojstvu?
Lica su nerazdeljiva. Tri coveka se ne mogu nazvati jednim covekom, ali se Trojstvo naziva Bogom i jeste jedan Bog. Trojstvenost Trojstva se razlikuje od ljudskog trojstva. Covek kao lik Boziji sacinjen je od tri elementa koji cine jednu licnost. A u Trojstvu su tri lice: Otac Sina, Sin Oca i Duh Oca i Sina. U coveku tri elementa pripadau coveku ali nisu covek dok u Trojstvu tri Lica ne pripadaju Bogu nego jesu sami Bog. Lik Trojstva je jedno lice a samo Trojstvo jeste tri Lica. To bozansko Trojstvo je nerazdeljivo nego ljudsko trojstvo u jednom licu.
41
Zasto Avgustin pise ovako "antrolopoloski" svoju trijadologiju?
Zato sto je cilj bio da se jednom za svagda zavrsi sa Arijancima. Dakle on zeli da pokaze da Sin i Duh Sveti pripadaju samoj sustini Boga.
42
Kakva je razlika Avgustinovog (kao zapadnog) i Istocnog poimanja Trojstva?
Problem je sto oba imaju rupe u sebi koje jeretici mogu da popune. Dakle kod Avgustina je od jedne licnosti ka Svetoj Trojici. Na istoku je najpre pristup trojicne prirode Boga a tek onda je isao dokaz da ta tri elemeneta cine jedinstvo. Nijedan od ovih razmisljanja nije oslobodjeno jeretika.
43
Sta kaze u drugom tumacenju Trojice Avgustin?
Ima jos jedno tumacenje. Govori o pamcenju, intelektu i volji gde je svako od njih razlicito sustastvo ali je sva ta tri sustastva ovjedinjuju prouzrokujuci zasebne nazive. E isto tako i glas Oca, plot sina i ljubav Svetoga Duha - svako od njih proishodi iz zajednicke delatnosti Trojice.
44
Kako jos pokusava da nam objasni trojicu?
Pokusava sa filosofske tacke gledista. Dakle to su kategorije "relativnih predikata". Sustina Boga je jedna ali unutar te sustina svoje mesto nalaze relativne razlike.
45
Sta kaze Avgustin kada govori o Duhu svetome?
Otac radja sina i jeste njegov Istocnik. Ako je tako da "on Duh od Oca ishodi" onda je usled toga On istocnik ne samo u odnosu na to sto On radja i tvori nego i u odnosu na to sto On daruje. Duh nije sin i nije stvoren kao sto smo mi da bi dobio usnovljenje. Ako dar kao svoj istocnik ima darodavca onda treba priznati da su i Otac i Sin istocnici Duha...
46
Sta je problem kod tumacenja Duha Svetoga?
Ovo tumacenje Duha kao dara imamo i kod Ilarija Piktavijskog. Ali ovde je problem sto je Avgustin prinudjen da relativizuje razlike izmedju Oca i Sina, takav pristup neizbezno vodi do zakljucka o nekoj vrsti drugostepenosti Duha.
47
Kako je uticalo Avgustinovo ucenje o Bogu na zapad?
On je tumacio Boga kao jednog i svi sudovi o Trojici se izvode iz te prizme. Ali problem je sto je usled ovih uticaja na zapadu misao o Trojici isceznla ili je postala kao nepotreban filosofski dodatka. Mnogo hriscana na Zapadu veruje u Oca, Hrista ali ne zna za Trojicu. To ne dolazi od intelektualnog nerazlikovanja nego od deistickog shvatanja Boga kao filisofski jednog Bica.
48
Kako je uticalo Avgustinovo ucenje o Bogu na zapad?
On je tumacio Boga kao jednog i svi sudovi o Trojici se izvode iz te prizme. Ali problem je sto je usled ovih uticaja na zapadu misao o Trojici isceznla ili je postala kao nepotreban filosofski dodatka. Mnogo hriscana na Zapadu veruje u Oca, Hrista ali ne zna za Trojicu. To ne dolazi od intelektualnog nerazlikovanja nego od deistickog shvatanja Boga kao filisofski jednog Bica.
49
Kakav je Duh Istocnog a kakav Zapadnog hriscanstva na osnovu ucenja Avgustina o Duhu Svetome?
Na istoku je sve u Duhu recimo to se vec vidi u epiklezi na evharistiji, sloboda i misticizam. Na zapadu je Duh u poticnjenom polozaju i otuda drugacija Crkvena jerarhija, poimanje tajinstava, strah od misticizma...
50
Kakvo je Ucenje o Crkvi Avgustina i kako je povezano sa Svetim Duhom?
Covek koji je u Crkvi ima Svetoga Duha a onaj koji nije nema. Duh Sveti je blagoizvoleo da se javi na svim jezicima da bi covek zivecu u jednoj Crkvi koja govori svim jezicima mogao saznati da ima Duha Svetoga. Kao sto je duh nas u udovima naseg tela tako je i Duh Sveti u udovima Hristovog Tela, Crkvi. (govori o bolesti pa ako jedan ud strada, stradaju svi..) Ako se odsece neki deo tela on cuva oblik prsta, ruke, uha, noge.. ali u njemu nema zivota, ispustio je duh.
51
Kako tumaci svete tajne?
Mi u njima vidimo jedno a razumemo nesto drugo. Ono ima spoljasnji izgled, a to sto razumemo nosi duhovni plod. Ako smo mi udovi Hristovi onda na oltaru lezi nasa tajna; to cime se pricescujemo - nasa sopstvena tajna. Nas odgovor amin je odgovor nama samima i time odgovorom mi se ushodimo.
52
Kako razumeva evharistiju?
Shvata je realisticki u terminima jedinstva Crkve. Dakle evharistija je evharistija ukoliko postoji Crkva koja savrsava evharistiju. Amin je upuceno nama ili nasoj prirodi koja cini deo tela Hristovog. Tajinstvo evharistije razume se kao rezultat, pecat naseg jedinstva kao tela Hristovog, kao Crkve.
53
Da li je pricao o svetim tajnama i Crkvi sa donatistima?
Jeste. U africi su oni vec bili odavno prosla prica u njegovo vreme i markirani su kao sekta sa elitnom duhovnoscu i nerealnim zahtevima u pogledu krstenja... Avgustin im suprotstavlja pre svega sabornost Crkve.
54
Sta kaze u Pismu donatistickom episkopu Honoratu?
Ukratko, tvrdi da Crkva postoji za sve. Sabornost iako ne oznacava univerzalnost, onda se u svakom slucaju gradi na tom principu. Konkretnije, Saborna Crkva u Africi stvarno postoji zato sto je Bog naredio da postoji u citavom svetu. Ipak stranka Donata ne postoji na taj nacin...
55
Sta kaze za krstenje od strane jeretika ili ti o delotvornosti sv. tajni?
Kiprijan i ostalo nisu razumeli razliku izmedju svete tajne i delotvornosti. Pretpostavili su da nema svete Tajne medju jereticima ako nema delotvornosti. Ipak Avgustin kaze da svetost krstenja ne zavisi od nedostatka coveka koji savrsava ili prima krstenje cak iako je sizmatik. Krsteni od strane sizmatika prima krstenje samo ako on sam nije u raskolu..
56
Koja je razlika "stvarnosti" a koja "delotvornosti" svete tajne?
Stvarnost je realnost delovanja blagodati. Delotvornost je prihvatanje te blagodati od lica koje je primilo svetu Tajnu.
57
Da li je primenljivo njegovo tumacenje sv. tajni na eklisiologiju (pravoslavnu)?
Ne nije iz razloga sto je Krstenje stupanje u Crkvu a krstenje na osudu (bez stupanja u Crkvu) nije moguce. Sa druge strane Crkva nikada nije svete Tajne gledala kao magiju. Posto mi ne poznajemo delotvonost i stvarnost kao termine, kod nas su tajne pre pronicljivost i umece da se pastirski raspoznaju darovi Duha.
58
Kako Crkva tretira svete Tajne?
Uvek u odnosu na sebe. Tako recimo svete Tajne takozvane zive crkve u Svojetskom Savezu nisu bile aktivne jer su ljudi bili sizmatici jer je cilj bio unistiti Crkvu. Tako su isto i Jezuiti u 17 i 18 veku prosirili svoju delatnost na teritoriju Grcke a ovi im odbili primanje ili priznavanje svetih tajni.