Sveti Kliment Aleksandrijski Flashcards

(54 cards)

1
Q

Odakle je Kliment?

A

Iz Aleksandrije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Ko je i kada osnovao Aleksandriju?

A

Aleksandar Makedonski 313 godine pre Hrista

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kakva je mesavina kulture u Aleksandriji?

A

egipatske, istocne i grcke kulture

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kakav je element bio jak u Aleksandriji?

A

Lokalni element je bio jak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koji su bili govorni jezici?

A

Obican narod je govorio koptskim
intelektualci grckim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Sta je osnovano u vreme Ptolomeja?

A

Muzej (hram Muza boginje umetnosti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako je bilo stanje Muzeja u vreme Jelinizma?

A

Predavanja su obuhvatal sve tadasnje nauke ali su ukljucivale i paganski element

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kakvo je bilo stanje Jevreja u Aleksandriji, kada su oni dosli?

A

Dosli su jos od vremena Josifa i mnog naucnici tvrde da nisu ni prestali da postoje od toga vremena.
Judaizam je bio odavno u Aleksandriji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja je misao izvrsila jak uticaj na jevreje?

A

Grcka misao.
Ona je uticala na judejski nacin misljenja a posebno preko jezika.
U Helenistickom periodu Jevreji su prestali da se suprotstavljaju grckoj kulturi za nove generacije maternji jezik je postao grcki.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koji je prevod prvi put nastao na Aleksandrijskom tlu?

A

Septuaginta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koji je jos poznati pisac ziveo u Aleks?

A

Filon Aelskandrijski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakvu je sintezu napravio Filon?

A

Grcke starozavetne misli i grcke filosofske misli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kojom se metodom koristio Filon?

A

Alegorijom koja je bila omiljena kod grckih filosofa u tumacenju mitova o bogovima kod Homera i Hesioda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kako je uopste usvojena alegorija u Aleskandriji?

A

Jevreji su svoju Bibliju smatrali doslovno, kao istoriju ili pricu o njihovom odnosu sa Bogom kroz vreme. Grci su ovo gledali kao samo jednu senku realnosti u kojoj se ocitavaju vecne, transcendente istine ili dublji bozanski smisao.
Spojem ova dva alegorija se usvaja i tako nastaje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kada je hrisc. doslo u Aleskandriju?

A

Verovatno u 1 veku, a vec u 4 veku su skoro svi bili hriscani

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Da li Aleksandrija ima apostolsko poreklo?

A

Ne znamo sigurno jer ni jedan apostol nije bio tamo, premda postoji misljenje da ju je osnovao evandjelist Marko

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kada je vec postojala katihetska skolau Aleksandriji?

A

Vec u 2 veku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Zasto su sluzile katihtekse skole u Aleksandriji?

A

Za obuku katihumena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Na kakvom je glasu gila ova skola do 4 veka?

A

Poznati su bogoslovi iz ove skole: Panten, Kliment Aleksandrijski, Origen
Posle katihumenskoh obazovanja skola je dobila i akademski karakter i bilo je puno mirjana intelektualaca.
Sve je bilo tako do 4 veka kada se stanje promenilo jer su episkopi i arhiepiskopi stavili pod svoju kontrolu bogoslovski i int. zivot Crkve.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Kako se svest o Sv. Pismu rasirila u Aleksandriji?

A

Ova skola je prvenstveno davala siroko enciklopedijalno obrazovanje od kojih je jedno bilo i grcka filosofija.
Da bi se Pismo sirilo bilo je potrebno znati veoma dobro kako grci razmisljaju.
Tako su egzegete ucile primarno alegorijski metod.
Grci su sveto pismo pozmatrali kao kriptogram za neposvecene iliti kao nesto sto samo moze elita obrazovanih razumeti a taj smisao nije dostupan obicnim smrtnicima.
Tumaceci sv. Pismo u alegoriji grci su davali sebi za pravo da ga i ne shvate ozbiljno jer su ga tumacili do najsitnijih detalja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kako se zvao K.Aleks.?

A

Tit Flavije Kliment

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kada je ziveo Kliment?

A

150-215 godine

23
Q

Sta je bio posle Pantena?

A

Rektor aleksandrijske skole

24
Q

Iz kakve je porodici bio i kakvog obrazovanja?

A

Bio je iz paganske porodice i obrazovao se u Atini

25
Sta je ucinio posle obracenja i kako je stigao u Aleks?
On je posle obracenja putovao po svetu u cilju da cuje najbolje hrisc. ucitelje i tako je stigao i u Aleksandriju gde je upoznao Pantena i ostao 12 godina i kasnije postao i rektor.
26
Zasto je i kada morao da napusti Egipat?
202 godine zbog gonjenja Septimija Severa
27
Da li je ponovo video Aleksandriju?
Ne nije jer je umro 215 godine
28
Odakle znamo za njegova dela?
Nalazimo ih kod Jevsevija Kesarijskog u "Crkvenoj Istoriji"
29
Koja su dela Klimentova?
- Saveti paganima (napisani sa ciljem obacenja Grka u hrisc.) - 3 knjige pod nazivom "Pedagog" (koje su nastavak saveta) i sadrze moralno ucenje - 8 knjiga pod nazivom "Stromata" koje sadrze ucene zapise koji se ticu filosofije
30
Kako prevodimo "Stromata"?
Najbolje kao Zbornici
31
Sta govori Jevsevije o stromati?
Da se u tom delu sluzi svedocanstvima i iz spornih spisa: Prem Sol, Sirah, Jev, PVar, Klim1, Juda
32
Sta pise Kliment u svojim delima (ukratko)?
1. Opovrgava paganstvo pomocu nauke i obrazovanja 2. izlaze osnove hriscanstva (moralno ucenje novoobracenima) 3. izlaze filosofiju zrelim hriscanima
33
Sta je zanimljivo u njegovom ucenju?
Odnos vere i znjanja, religije i nauke
34
Kakav je profil Klimenta?
on je tipican hrisc-intelektulac kakvih ce biti i kasnije. On je i apologeta ali sa vise obrazovanja i stvaralackog poleta nego sto su recimo apologete kratkih spisa upucene rimskim imperatorima. Naravno, u njegovo vreme smo jos uvek daleko od dogmatike i posto nema ustaljenih pravila on pokusava da objasni hrisc. kroz pirzmu tadansjih naucnih saznanja njemu dostupnih i tako upada u riskantne misli ponekad potpuno svesno.
35
Koja se jos knjiga pominje u Biblioteci Fotijevoj (9 vek)
Knjiga 'Obilic (ideje)", nazalost nije dosla do nas
36
Sta szadrze "Ideje" po Fotiju?
Platonizovanu hrisc. metafiziku slicnu Origenu
37
Kakvo je bilo intelektualno hriscansko stanje u Aleks u doba Klimenta?
Verovatno da je postojala neka manja ili veca skupina gnostika koja je svoje ucenje smatrala superiornim i odvajala se od ostalih time sto je bila "elita". Moguce je i da je Kliment bio deo nje, ali u to vreme je jos uvek vrlo tesko povuci paralelu izmedju gnostika i hriscana. Ipak, ako je Fotije u pravu za delo "Ideje" Kliment je lazni ucitelj.
38
Sta je cilj Klimenta?
Da kao apologeta koristeci se tadasnjim popularnim znanjima i naukom izlozi hriscansko ucenje helenistickom svetu. Cilj je da se "napravi most" izmedju hrisc. i helenske misli.
39
Kako Kliment pojmi Jevandjelje i Filosofiju?
Izmedju filosofije i Jevandjelja nema toliko suprotstavljenosti. Deo hrisc. ucenja se vec nalazi u paganizmu. I filosofija i Jevandjelje stremi ka dostizanju jedne vise istine. On pokusava da objasni da je hrisc. iznad filosofije ali drzi i pozitivan (afirmativni) odnos prema filosofiji.
40
Sta kaze u delu Stromata?
- Kaze da je filosofija ustvari priprema, pedagog koji je grcima sluzio kao most ka Hriscanstvu. - Filosofija je isto sto i zakon jevrejima - Bog je pocetak svakoga dobra
41
Kakve freske imamo na Atosu u novije vreme (ovo i nije toliko bitno ako ne znas da obrazlozis bolje ne govori)
Platona i Aristotela
42
Sta kaze Kliment na pitanje: Da li je neophodno izucavati filosofiju da bi se razumelo hrisc. otkrivenje? (stromata)
- Gnosis je za njega pozitivan pojam - Iako nije svaki vernik obrazovan do te mere da moze citati ili razumeti treba da radi na tome da bi dostigao visu nauku - filosofija je ta visa nauka koja jeste pomocno sredstvo za veru - Poznavanje filos i nauke nam pomaze da uspostavimo vezu izmedju hriscanstva i sveta koji nas okruzuje
43
Sta je izvor i osnova bogoslovskog sistema Klimenta?
Logos (rec)
44
Sta kaze Klimet za Logos?
- on je tvorca sveta - kroz njega se ostvarilo i otkrivenje Bozije u starozavetnom zakonu i u jelinskoj filosofiji (koja je kao zakon za jeline) - To otkrivenje je zavrseno kada ne nastupila punoca vremena (vaplocenjem) - Logos je ucitelj i zakonodavac covecanstva - istisnsko hriscanstvo je znanje, a znanje je povezano sa verom
45
Sta kaze Kliment o Predanju (gnosticki principi)?
- on kaze da se predanje prima od pojednih ljudi - Tvrdi potpuno suprotno sv. Irineju koji kaze da Istina pripada Crkvi i da hriscansko znanje nosi opsti javni karakter - Kliment znanje smatra kao prerogativom samo izabranih - Naravno u pravoslavnoj Crkvi uvek su imali postovanje oni koji su posedovali neposredno i sozercateljno i misticko znanje Boga - Ipak takvi nisu polagali pravno na poseban autoritet i nisu odbacili vlast episkopa - nekakav gnosticki element je uvek bio prisutan u pravoslavnom predanju na istoku, ali je uravnotezen opstepriznatim autoritetom svestenstva - Kod Klimenta je ova ravnoteza narusena jer smatra bogopoznanje kao samo dostupno malobrojnim obrazovanim i inteligentnim ljudima
46
Kakva je razlika izmedju tradicije Zapada i Istoka u smislu znanja odnosno predanja?
Zapad je bio skepticki nastrojen po pitanju duhovne tradicije i kod njih se ocituje razlika izmedju Crkve koja uci i obicnih verujucih ljudi. Kod njih je ravnoteza izmedju crkvenog autoriteta i harizme pojednih ljudi narusena u korist formalnog autoriteta jerarhije. Na Istoku je duh sabornosti odrzao ubedjenje da Istina pripada Bogu koji nju otkriva svojim ljudima. Kod nas bi tvrdnja da postoje ljudi kojia je nedostupno znanje Crkvenog predanja bili osudjeni za gnosticku jeres.
47
Koji sikazi su kod Klimenta saglasni sa pravoslavnom eklisiologijom?
- Postoji jedna Istinska Crkva - Jedna drevna Crkva - njoj pripadaju svi pravednici koji su ispunili bozanske zapovesti - Ta jedna Crkva je razbijena od jeretika na mnoge sekte - po prevashodstvu ta drevna katolicanstka Crkva jeste jedinstvena Crkva - Voljom jednog Boga kroz jednog Hrista ta Crkva privodi ka jedinstvu vere - Prevashodstvo i njena organizacija zavise od njenog jedinstva - Ona je iznad svega u svetu i nema joj ravne - ima i jedno ucenje apostola i jedno predanje
48
Kako Kliment shvata ucenje o Evharistiji?
Alegorijski - Pricescem svetim Tajnama mi ucestvujemo u simvolickom duhovnom posvecenju koje nam otkriva pristup poznanju Istine
49
Sta kaze Kliment o Evharistji? (Pedagog, stromata)
- Pozvani samo da odbacimo pltosko truljenje i staru hranu i pricestimo se novim jelom - Hristom - Moramo da primimo Spasitelja u srce da bismo regulisali privezanost za telo - Telo moje je alegorija za Duha Svetoga - Rec je kao gusta krv koja se uliva u nas zivot (alegorija) - Gospod je duh i rec, smesa tela i krvi je Gospod - Hrana je osvestano nebesko telo, Duh nacinjen telom - Ta hrana je mleko oca kojom se hranimo kao mladenci
50
Kakva je Krv Gospoda? (pedagog, stromata)
- Dvojni karakter - Krv fizicka kroz koju smo oslobodjeni truljenja - Krv duhovna kroz koju postajemo pomazanici - Piti Krv Histovu znaci pricescivati se besmrtnoscu - Sila tela je krv, sila reci je Duh - Vino se mesa sa vodom tako se i duh mesa sa covekom - Duh vodi ka besmrtnosti - smesa oba (napitka i reci) naziva se evharistijskom - Evharistija je blagodat hvale i lepote
51
Koja je moralna tema zanimljiva kod Klimenta?
o supruzanskom zivotu i bezbracnosti
52
Sta je hrisc. unelo u raspusnu atmosferu grcko-rimskog drustva?
- ideju jedinstvenosti braka - ideju bezbracnog zivota
53
Nad cime od ova dva su insistirali hrisc. pisci?
Na bezbracnosti spram braka
54
Sta kaze kliment onda o braku i bezbracnosti?
- bezbracnost je samo jedna od formi asketizma - to je istinsko uzdrzanje i ono je uzvisenije od prostog uzdrzavanja od polnih odnosa - Bezbracnost nije vrlina jer moze biti motivisana egocentrizmom - Zivot u braku moze biti vrlinski i tezi i odgovorniji od puta celomudrija