Didahi Flashcards

(32 cards)

1
Q

Ko sve spominje Didahi?

A

Kliment Aleksandrijski, Origen, Jevaevije Kesarijski i Atanasije Veliki (stavlja ga u preporucenu literaturu).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Ko ga je izdao prvi put i kada?

A

1873 godine ga je izdao Filotej Vrijenije episkop Nikomidijski koji ga je nasao u jednom rukopisu u samostanu Sv. Groba u Carigradu, iz 1056 godine koji se danas cuva u Jerusalimu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Sta je ustvari ova spis i iz koliko je delova?

A

Ova spis je ustvari katihizis (najstariji) koji je sastavljen iz 4 dela: Moralna katiheza (put zivota i smrti), Liturgijske instrukcije (molitve, krstenje itd), Disiplinske instrukcije i Mala Apokalipsa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koji su rukopisis vazni za utvrdjivanje izvornog teksta?

A

Papirus Ohirinhos iz 1782 dva grcka fragmenta (iz 4. veka), stari koptski prevod iz 5 veka, dva arapska prevoda sa koptskog prevoda iz 5 veka. Najstariji su latinski jer se spominju kod otaca. Constitucionea Apostolicar je najvazniji jer donosi preradu Didahija a potice iz kraja 4 pocetka 5 veka. Takodje bitan je i spis koji je 1884 izdat Doctrina Apostolorum a koji donosi nauku od dva puta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kad je ovaj spis nastao i kako je recipiran?

A

Prvo je recipiran kao apokrif ili pak pseudoepigraf i Harnack i Vrienije su tako smatrali. Po vrieniju nastao je izmedju 60-120 godine a po Harnaku nastao je izmedju 135 i 165 godine. Ipak kasnije se datiranja krecu izmedju 80 i 165 godine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Montanisticke tendencije?

A

U ovom spisu nalazimo mont. tendencije po pitanju isticanja proroka i propisa o postovima.
Vokes je samtrao da je ovo ustvari delo sastavljeno iz vise delova kako bi se montanisticka Crkva kroz apostolski govor delegirala kao katolicka i time pokazal da je apostolska i koje su njene razlike u odnosu na katolicku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Ko je rekao da su Varnava i Didahi isti.

A

Wordsworth je 1884 rekao da su Varnavina poslanica i Didahi medjusobno zavisni jer koriste iste Doctrinu Apostolorum. Ipak danas se smatra da je Doctrina ustvari latinski prevod Didahija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Sta je govorio Audet?

A

Nakon kumranskih otkrica 1947 godine situacija se menja a posebno posle Manuale Disciplinae.

Audet je izvrsio komparaciju Didahija, Doctrine, Varnavine poslanice kao i Jerminog pastira.
Audet kaze da je spia mogao nastati izmedju 50-70 godine u svom sadasnjem obliku.
Teza o dve redakcije
Teza o izvornom naslovu (Didahi kao prakticno pomagalo crkvama) Jevsevije daje plural a Atanasije ne
Teza o kasnijem interpolatoru (vi, ti odledjci D1 i D2)
Episkop Nikifor carigradski (892 preminuo) broji 200 stihova
D1 (kraci spis u kojem su moralna katiheza, uput o krstenju, postu, molitvi i evharistiji)
D2 (duza redakcija u kojoj je vec u zajednici Jevandjelje)
Teza o tri sloja u dva puta: 1 sloj je uputstvo nejevrejima, 2 sloj uputstvo mudrima, 3 sloj uputstvo siromasnima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

U cemu se ne slazu kriticari sa Audetom?

A

Ne slazu se po pitanju izvornog naslova, jednog autora. Generalno je misljenje da je spis sastavljen iz vise delova od jednog redaktora i to odjednom a ne u fazama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Sta je govorio Erikson?

A
  1. je publicirana njegova studija i doneo je niz predloga za popravak teksta.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Sta je govorio Kraft?

A

Sluzio se tehnikom formgeachihte
1965 izdao je studiju
Didahi je ustvari zbirka ili kompilacija tekstova koja je dobila svoj oblik u 2 veku.
U tekstu vidi veliki broj perikopa koje se granaju u 4 zarisne tacke koje su posrojale nezavisno dok ih nije jedan autor sabrao zajedno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakvo je danas misljenje o vremenu nastanka?

A

Zbog kumranskih otkrica se dalo utvrditi da je jedan deo Didahi nastao veoma rano u Crkvi. Ovu tezu podrzva to sto jos uvek nema rasprave sa doketama i gnosticima, a daje se Crkvena organizacija koja je stara, apostoli, proeoci, ucitelji. Najverovatnije je ovo pocetak 2. ili kraj 1 veka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Gde je nastao spis?

A

Verovatno u Siriji, Palestini, Egiptu ali ni Antiohija nije iskljucena. Uglavnom negde gde je i Matejevo Jevandjelje. Izvorni jezik je grcki.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koja je teolosko istorijska vaznost ovog spisa?

A

On se uzima kao nastariji katihizis za hriscanski zajednicu. Ipak u njemu ne nalazimo nikakav simbol vere, niti folozofako produbljivanje nekog teoloskog problema kao ni verska objasnjenja. On je prakticni dokument za zajednicu. Jedino eticko socijalno podrucje telsta ima neku sistematizaciju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koji je teoloski sadrzaj o Bogu i Hristu?

A

Ovaj sadrzaj se nalazi u evharistijakim molitvama i u oce nas, a ima prizvuk arhaicne judeohriscanske teologije.

Bog je stvorio sve
On je Gospodar Svedrzitelj
Stvorio je prvog coveka i on mu daje darove
Njemu se obracamo kao Ocu nasem i Ocu svetom
Daje se i Trinitarna formula iz Matejevog jevandjelja i na tom mestu se jedino govori o Svetom Duhu kao o osobi
Gospod (kirios) se nekad odnosi na Boga Oca nekad na Hrista

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kakva je Hristologija?

A

Najvaznije je to sto se redovno govori o Isusu u Didahiju. U Vrijenijevom tekstu Isus Hristos kao ime se nalazi samo jednom.
Ime Hristos je opet potvrdjeno samim tekstom nazivima hriscanin ili hristodavac.

Hristos ima posrednicku ulogu
Znacajan element tog posredovanja je davanje znanja (spoznaje) koji nam Bog kroz Hrista daruje.
To posrednistvo je sire od samog znanja jer nam on daje i zivot i znanje zarad spoznaje vere i besmrtnosti.

17
Q

Kakva je teologija Imena u spisu?

A

Upravo se posrednicka uloga ogleda u u Imenu odnosno nazivu tvoj sluga (to pedos su).

Teologija o imenu je iz starog zaveta. Ime je ocitovanje Boga. Ime je kao moc Bozija po kojoj on ostvaruje svoja dela, kao instrument stvaranja.
Analogna je Filonovoj spekulaciji o Logosu gde je Ime jedan od naziva za Logos.
Ono sto je sigurno da u evharistijakim molitvama i blagodarenjima Didahi poistovecuje Ime sa Hristom.
Na mestu gde se kaze da je Gospod stvorio sve imamo takodje i oznaku Hristove posrednicke uloge u stvaranju.

18
Q

Kakva je Sotiriologija u Didahiju?

A

Veca je od samog davanja spoznaje
Bog nam je dao duhovnu hranu i pice i vecni zivot
Nema spomena Hristove muke, ali naziv to pedoa su moze da ukazuje na Hristov o posredovanje u stradanju.
O vaskrsenju isto nema pomena ali preko nedelje (dan Gospodnji) se implicira da je tada Hristos vaskrsao
Bog nam je preko Isusa dao spoznati besmrtnost i zivot

19
Q

Kako je Moralno ucenje u Didahiju?

A

Rec je o “dva puta” koja se pomalo nalaze i u discilpkinskom delu
Prakticno eticka pitanja imaju vaznu ulogu u odredjivanju odnosa izmedju vernika i njihovih sluzbenika
Etika Didahija znacajno naglasava socijalne aspekte

20
Q

Kakvo je “zlatno pravilo”?

A

Dato je u negativnom obliku - nista sto ne zelis da se tebi dogodi, ne cini ni ti drugome
Isto je kao i Tovijino
Ipak uvodjenjem evandjeoskog odeljka on daje jednu novu intonaciju
Time u moralne upute daje prednost Ljubavi prema Bogu i bliznjem
U toj sredisnjoj kategoriji Ljubavi nalazi se se naglasavanje socijalne note etike

21
Q

Sta se naredjuje zajednici?

A

Da ugosti hriscane koji im dodju ali najvise 3 dana ako ostane duze od toga mora raditi i ziveti od rada
Velika paznja je posvecena tome da u zajednici vlada medjusobna ljubav
Daje propise o tome kako se treba ponasati prema odlasku apostola i proroka iz mesne zajednice
Veliku ulogu pridaje radu i tako rad nije samo licno pitanje pojedinacnog hriscanina vec se cela zajenica mora pobrinuti da niko ne bude bezposlen. Prosto smatra nepovoljnim da bilo kod od hriscana zivi od milostinje ako je sposoba za rad.
Daje i tezu o hriscanskoj komunitarnosti (kinonija) - ako ste zajednicari u besmrtnim dobrima, koliko vise morate biti u smrtnima - tu se vidi da hriscanstvo ne nije cisto bavljenje transcendentalnim ili cisto bavljenje idnividualnim shvatanjem hriscanstva kao individualne teznje za savrsenstvo a koje negira zajednicu.
Insistira na ideji biti savrsen ali ipak uvidja ljudske slabosti
Kao i sva najstarija hriscanska literatura daje prednost siromahu a ne bogatom
Govori o odnosima izmedju robova i njihovih gospodara nista drugacije od Pavla u Ef i Kol, ne daje prednost vlasti nego poarovanju svake pojedinacne osobe koja ima svoj transendenti poziv i paiholoski dozivljaj
Osudjuje se pobacaj ili ubijanje novorodjencadi

22
Q

Sta kaze o krstenju?

A

Odvijalo se normalno u vodama i potocima
Ako nije bilo tekuce onda moze i u stajacoj (problem jos za vreme Tertulijana)
Krstenje je ovde silazak u vodu i uronjavanje, ali ukoliko nema dosta vode dovoljno je i polivanje po glavi
Polivanje je tri puta (kasnije ce se to odnositi na Hrista koji je bio 3 dana u grobu)
Spominjanje trinitarne formule kod krstenja ali govori i o krstenju u ime Gospodnje
Spominje se i krstitelj ali nije opisan podrobnije, verovatno se podrazumevalo da je to neko ko je kvalifikovan za to
Govori i o drugima koji mogu biti prisutni na kratenju i aludirna na instituciju kumstva
U Vrijenijevoj verziji ima i reci “posto sve to naucili onda krstavajte” ovo je moglo i biti tu ili uneseno kasnije
Pre krstenja se mora drzati post i to i onaj koji se krsti i krstitelja

23
Q

Sta kaze o postu?

A

Govori o nedeljnom postu
Post je ovde direktno povezan sa molitvnom
Hriscani se moraju u postu i molitvi odvojiti od licemera
Pod licemerima se ovde misli na odredjenu grupu a to su verovatno fariseji
Ima slicnosti sa Matejevim jevandjeljem ali tamo se govori o nacinu posta a Didahi o vremenu
Verovatno je to imalo za cilj da se Crkva sto jasnije odvoji od Sinagoge
U evandjeoskom delu kaze da hriscani treba da se mole i za one koji ih progone
Ne smeju jesti idolsko meso

24
Q

Sta kaze po pitanju molitve?

A

Povezana je sa postom
Ima slicnosti sa Matejevim jevandjeljem sa tim sa tamo Isus govori o nacinu molitve kao o pounutrasnjenju za razliku od fariseja i tu im daje kratku molitvu Oce naa da bi sve velike i silne reci njihove unizio
Doksologija - jer je tvoja sila i slava u vekove je bila oniljenja u jevrjestvu
Propisuje se oce nas tri puta dnevno a to je starozavetna tradicija koja je prisutna u Kumranu

25
Sta kaze za Evharistiju?
Izricito je naziva zrtvom Povezuje je sa recju proroka Malahije o cistoj zrtvi Taj cin je lomljenje hleba Kasnije dobija tehnicki termin evharistija Taj cin se odvija u Dan Gospodnji Shvata taj cin kao sastanak zajednice Zajednica se sabira da lomi hleb i daje hvalu a tu je uzajamno pomirenje uslov da se sme ucestvovati U Didahiju se su sastanci centralna tema
26
Sta kaze za Evharistijake molitve?
One su ovde cisto starozavetne i najverovatnije su to tradicionalno jevrejske molitve koje su mozda tek pomalo doradjivane i tako unete. To su starozavetne molitve iskazivanja hvale (knjiz vrsta berakah). Starije su od Didahija i verovatno kao gotove uzete i ubacene. Ovde se prvo nalazi blagosiljanje case pa tek onda hleba a nema ni Hristovih reci ustanove evharistije U lokaliteru Dura Europus otkriven je papirus 1920 godine sa jednom od ovakvih molitava sinagoge Postoji misljenja da li su to privatne molitve ili su to ostaci kucnog bogosluzenja manje zajednice ili su molitve za agape Audet je smatrao da ove molitve nisu niti privatne niti su molitve neke manje zajednice niti agape nego da su molitve lomljenja hleba (starozavetne molitve posebnog cina pre slavljenja praznika kada se lomi hleb i daje blagoslov) koje su dolazile pre evharistijske. Stoga su ovo predevharistijake molitve. Poziv koji se daje - ko je svet neka pristupi a ko nije neka se obrati - pokazuje upravo to da su one ipak javne. On je nasao i arheoloski dokaz u lokaliteu Dura Europos u kome postoje dve prostorije Audet je naisao ovde na osudu i misljenje mu nije prihvaceno Pre ce biti da su ovo ipak evharistijske molitve u svom najarhaicnijem obliku koje su najslicnije Lukinom jevandjelju gde se pije jedna casa pre lomljenja hleba. Isto tako ovde jos uvek nisu spojene u jedan element jos uvek. Isusove molitve ustanovljenja ne predstavljaju problem sto su odsutne jer je to moglo biti i slucajno buduci da su molitve proiznosene napamet Maranatha ovde prwdstavlja i eshatoloski karakter ovih molitava
27
Sta kaze eklisiologija?
Eklisiologija se sastoji iz tri stvari U srzi je evharistijska jer evharistijski hleb je simbol zajednice Crkve i podrazumeva se da se Crkva sabranjem i bogosluenjem ostvaruje. Zajednicka evharistija je zalog Crkve konacnog ostvarenja Crkve u Carstvu. Cekva je eshatolosko okupljanje odnosno sabiranje zajednice u Carstvo Crkva je zajednica osoba i ne siri se ideologijom ili propovedanjem neke nauke nego sabiranjem ljudi sa svih strana u tajanstveno jedinstvo Crkva je ovde eshatoloski shvacena a ne kao zajednica ljubavi na zemlji. Ipak tekst pokazuje i zajednicu ljubavi na zemlji time sto posvecenje Crkve jeste ustvari o ono sto prethodi uvodjenju u Carstvo. Sadasnje zajednistvo je samo put ka konacnom zajednistvu u carstvu Za eklisiologiju je isto vazno i opisivanje razlicitih sluzbi. Proroci ovde imaju glavnu ulogu a apostoli su nekako potisteni. Apostol ne moze ostati ni tri dana u nekoj zajednici a da ga ne nazovu laznim prorokom. Ovo je bila glavna teza za sumnju na montanizam u tekstu. Ipak montanista bi usao u sukob sa episkopom a didahi bas kao da zeli da sluzbu episkopstva posveti sa sluzbom proroka i kroz to je uvede i ustali u Crkvi. Ovde je bitno videti da je recustvari o prelaznom razdoblju u Crkvi po pitanju sluzbi. Imamo sluzbe koje su putujuce (apostole, proroke, ucitelje) i stalne one koje vrase liturgiju u jednom mestu. Polako se prelazi na ustaljene sluzbe. Ne mora znaciti da je svugde crkveni razvoj bio jednak i isti ali ovde kao da je jos u teanziciji. Prorok i ucitelj mogu se is talno nastaniti u jednoj zajednici ali nije jasno kakav je onda odnos sa episkopom ali je verovatno da je prorok onda bio predstojatelj zajednice. Episkop je vrsio evaristiju u nedelju a to izricito prorok. Takodje kaze da episkop i djakon vrse sluzbu proroka i djakona. Ovde mozemo j tei harizmaticke sluzbe povezati sa starozavetnom nacinim sirenja reci (zakon-proroci-mudrosti = apostoli-proroci-ucitelj). Verovatno je ovde vec apostolska sluzba bila u opadanju a prorocka i ucitaljska jos uvek vazna.
28
Sta kaze za proroke?
Prorok govori po nadahnucu (u Duhu) Na jednom mestu se kaze da bi bio veliki greh uzeti ono sto prorok govori u sumnju Opet na drugom mestu kaze da je dobro i rasudjivati o proroku. Dakle zajednica ovo sama treba da prosudi a tu se verovatno prvi pita episkop Didahi daje i propise za to kako se odredjuje pravi prorok. Pravi prorok mora da poseduje duhovno-moralne vrline to jest da te vrline budu usaglasene sa naukom Hristovom i prosudjuje se na osnovu toga, ali i ne samo toga, recimo prorok ne bi trebao u nadahnucu nikada da trazi novac, ali opet ne govori ni samo o nebeskim stvarima vec i o materijalnim. Takodje pravi moze sazvati i zajednicku trpezu (radi siromaha) ili da sw daju novci kome trebaju. Didahi ne spominje nikakve znake i cudesa ali izgleda da je pravovernost u nauci glavni kriteirijum
29
"Tajna Crkve u svetu - Kozmicki misterij Crkve u svetu"
Ovo je najspornija i najrazmatranija teza u spisu. Nije jasno sta znace ove reci. Harnack - smatra da je ovo vezano sa zenidbom koja se spominje u Efescima. Danilou - kaze da je to opozicija "nebeskoj misteriji Crkve" pa bi to znacilo ostvarenje nebeske punoce (sveta) na zemlji tj. zivljenje u cistoj zenidbenoj vezi. Audet - veze ovo za apokalitpku i kaze da je to kao kad bi prorok imao neato vazno da saopsti ali ne bi mogao degacije nego nekom simbolickom akcijom a u to ujljucuje i prisutne kako bi primili dozivljaj
30
Sta kaze on o stalnim sluzbama?
Zanimljivo je da se ovde kaze da stalne sluzbe (episkope i djakone) postavljaju sami vernici. Kriterijumi za ro su krotost i nesrebroljubivost.
31
Sta kaze za eshatologiju?
Eshatologija je ovde izlozena u maloj apokalipsi na kraju spisa. Audet smatra da joj fali par odeljaka jer je u poredjenji sa novozavetnim slikama oskudna. Ipak nije jasno da li je ovde eshatolosk nada jos uvek bliska ili je vec iscezla. Sigurno je da su vernici upuceni na budnost jer nikad ne znaju u koji cas ce Gospod doci. Ono sto je sporno kod teksta jeste to da smatra da nece svi vaskrsnuti nego samo sveti. Ime za Antihrista je cudno "kosmoplanes" sto bi znacilo onaj koji zavodi svet. On ce doci kao Sin Boziji i cinice mnoga cudesa. Vera je ovde glavni kriterijum spasenja jer nista nece znaciti sve vreme vere ako se u poslednji cas ne pokazu savrseni. Znacajna je i prakticni savet da se skupljaju zajdeno trazeci ono sto je dobro za duse njihove. Ili pak da svaki dan traze drustvo svetih sto svakako moze da alhdira i na deuga sabranja osim evharistijskog.
32
Didahi i novozavetni spisi?
Znacajno je pitanje koje kanonske spise citira Didahi ili je bio ovisan iskljucivo od pismene ili usmene tradicije i na koju od tih tradicija se on nadovezuje. Nezavisno je od Pavlovske tradicije, ali eshatologija je povezana sa poslanicama Sol. Takodje Didahi nista ne govori o obrezanju i ne daje svoj stav po pitanju starozavetnih obicaja. Veoma je srodan sa Delima apostolskim. Gotovo u celosti prenosi kako je prva zajdnica uzgledala iz 2 glave Dela Ap, takodje i o materijalnim stvarima (novcu) iz Dela. Vrv je imao isti predlozak kao i Luka za DAp. Didahi je najvise u vezi sa Matejevim jevandjeljem. Iako ne prenosi bukvalno matejevo jevandjelje osim na jednom mestu vidi se da je dobar deo toga inkorporiran. 1950 je Masaaux otkrio da je Didahi katihetski sazetak Mateja. Audet je 1951 ovo vec osporio jer je postulirao tezu o dve redakcije (jednu sa jevandjeljem a drugu bez). Audet je zakljucio je su i Matejevo I didahi ovisni od iste usmeno pismene tradicije ali ne jedan od drugoga. Glover i Koester smatraju isto. Vokes 1964 postulira da Didahista u stvari ima gotov kanon spisa, ali ih nabraja napamet a ne iz pisma pa odatle i prerada tekstova a ne doslovno prenosenje Molitve se mogu povezati i sa Jovanovskom tradicijom. Narocito na mestima gde se uvode termini zivot i smrt, sabiranje raspraenih, govor o imenu. Ali Audet napominje da i termin Sluga Boziji odvaja od jovanovske tradicije. 1954 Braun ipak kaze da je vezano za Jovanovski tradiciju. Svakako da se u delu vide i sabiranje svih i teme o spoznaji i vecnom zivotu ali ima elemenata koji pokazuju da je didahista poznavao Jovanovo Jevandjelje u svojoj kasnijoj formi