Ignjatije Bogonosac Flashcards

(48 cards)

1
Q

Po kojim svedocanstvima je znacajan Ignjatije?

A

Po tome sto zauzima sredisnji polozaj medju apostolskim ocima Crkve.
Svedoci o Crkvenoj orgnaizaciji pocetkom 2 veka, a njegove poslanice nose teolosko bogatstvo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Gde nalazimo prve podatke o Ignjatiju?

A

Nalazimo kod Polikarpa smirnskog u posl. Filipljanima.
Ignjatije je prosao kroz Filipe sa Zosimom i Rufom.
Filipljani su trazili njegove poslanice, a Polikarp ih je dao govoreci da su bogate i da pokazuju “veru i stpljivost i svaku pobudu”.
Kada je ovo Polikarp predavao on nije znao za pojedinosti Ignjatijevog stradanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Sta nam kaze Jevsevije po pitanju Ignjatijevo episkopovanja?

A

Kaze da je on bio episkop u Antiohiji u periodu od 70-107 godine, odnosno od 1 godine Vespazijanove do 10 godine Trajanove.
Bio je drugi posle Petra, to jest posle Evodija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

U koje vreme je postradao Ignjatije?

A

U vreme Trajana 98-117 godine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako je izgledao njegov put i gde je napisao poslanice?

A

On je vodjen iz Sirije u Rim da bude bacen pred zveri Hrista radi.
Prolazio je pod strazom preko Male Azije u utvrdjivao je tu hriscane.
U Smirni se sastao sa Polikarpom i odatle je napisao 4 pisma, Rimu, Efesu, Magneziji i Traliji.
Potom ponovo pise iz Troade, Filadelfiji i Smirni a narocito Polikarpu kome je i poverio Antiohiju na staranje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Sta kaze jos Jevesvije?

A

Kaze da je i Irinej znao za mucenistvo i poslanice Ignjatija i kaze da je Polikarp pisao o njegovim poslanicama Filipljanima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Da li je Jevsevije imao ovu zbirku?

A

Jeste, sigurno je da je imao svih 7 poslanica pred sobom i da je iz njih crpeo informacije, ali druge istorijske inf nije odatle uzimao.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Sta saznajemo iz Poslanica o Ignjatiju?

A
  • da je bio episkop Sirije
  • da je iz Antiohije putovao cuvan od strane 10 vojnika i dosao do Filadelfije u Lidiji gde su bili neko vreme pre dolaska u Smirnu
  • U Smirni su dosli i tri episkopa iz Efesa, Magnezije i Tralije.
  • Poslanica Rim iz Smirne nosi datum 24. septembra.
  • Iz Smirne u Troadu ga je pratio djakon.
  • U Troadi je saznao za prestanak progona u Antiohiji i hteo je da pise svima o toj radosnoj vesti, ali nije bilo vremena jer je bilo prinudno putovanje za Neapolis (Napulj) u Makedoniji.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Sta kaze Orignen?

A

Origen 235 godine za za Ignjatija i stradanje njegovo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Sta kaze Sv. Jeronim?

A

Da su njegove mosti prenesene i sahranjene na groblju izpred vrata u Dafnama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Ko je nasledio Ignjatija?

A

Nasledio ga je Heros.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koliko izvestaja imamo za njegovo mucenistvo i koji su najvazniji?

A

Imamo 5 izvestaja koji su svi iz 4 i 5 veka.
Najvazniji je Antiohijski Martirijum koji je pronadjem u rukopisu na grckom iz 1689 prema jednom kodeksu iz 10 veka.
Ovde se donosi izvestaj o stradanju kao od ocevica dogadjaja. Stradanje se stavlja na 20 decembar 107 godine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Da li je on znao neke Apostole?

A

Moguce je da je znao bar neke apostole.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Sta kaze Jeronim po pitanju apostola?>

A

On u svom latinskom prevodu Jevsevijeve Hronike kaze uz imena Papijino i Polikarpovo dodaje i Ignjatija.
Ovo je pogresno jer sam Ignjatije svedoci da je prvi put upoznao Polikarpa na putu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Sta kaze Simeon Metafrast?

A

Daje svedocanstvo iz 10 veka da je ustvari Ignjatije ono dete koje je Gospod izneo pred apostole.
Ovo je vrv doslo od lose tumacenja termina “teofóros” sto bi znacilo Bogonosac, ali ako se stavi u pasivno znacenje “teóforos” onda je to “od Boga nosen”.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koliko imamo redakcija ovih pisama?

A

Imamo Veliku, srednju i malu. Takodje i zbirku od 4 pisma koja se ne broji u te tri redakcije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koja je redakcija, odnosno zbirka najpre stampana?

A

1495 godine je stampana upravo kratka zbirka na Latinskom o ova 4 pisma.
Veruje se da je i napisana na latinskom jer nema grckog teksta.
U njoj se nalaze 4 pisma.
Ovo je najstariji rukopis iz 12 veka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koja se 4 pisma nalaze u redakciji iz 1495 godine?

A
  • Pismo Ignjatija Jovanu jevandjelistu u kojem kaze da Jovan treba da pozuri da dodje sa Marijom jer bi je mnogi hteli videti, narocito zene.
  • U drugom moli Jovana da mu dozvoli da dodjeu Jerusalim da vidi Mariju i pita je o stvarima za Hrista.
  • Trece je pismo Mariji od Ignjatija u kojem moli da bude informisan o svemu sto je prethodno cuo jer je ona najblizi svedok Isusov.
  • Cetvrto je kratko pismo Marije Ignjatiju u kojem kaze da sve sto je naucio od Jovana je istinito i da to tako sve drzi.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koja je sledeca redakcija stampana i sta znamo o njoj?

A

Latinski tekst iz 8 veka “Velike Recenzije” je stampana sa 6 pisama (pismo Marijino Ignjatiju i drugo pismo njegov odgovor, posl. Tarzanima, Filipljanima i Antiohijcima i Heronu nasledniku).
Ovo je stampano u 15 veku u Parizu.
Bilo je nepotpuno jer su falila pisma Marije Ignjatiju i Ignjatija Mariji.
Ignjatijev odgovor mariji je pronadjen tek u 16 veku, ali ipak nije naslo mesta u ovom rukopisu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Sta imamo u Grckom Izvorniku Velikih Recenzija?

A

Imamo vise rukopisa a ovo potice iz iz jednog kodeksa iz 10/11 veka koji je stampan 16 veku u Dilingenu.
Ovo izdanje isto nema Marijino pismo Ignjatiju ono je tek u 17 veku stampano na grckom.

21
Q

Kako su ovo prihvatali protestanti a kako katolici (ova pisma)?

A

Protestanti su ih u 16 veku odbacivali kao sporedna, a katolici kao autenticna.

22
Q

Kakvo je bilo misljenje o autenticnosti ovih spisa?

A

Prvo je u 16 veku prihvatano kao Ignjatijevo ali da je bilo kasnije interpolatora.
u 17 veku iz Velikih Recenzija su izbacena 6 pisama koja ne spominje Jevsevije I na taj nacin je ucrtan put kojim je isla kasnije kritika (pre srednjeg izdanja).

23
Q

Kad se pojavila srednja redakcija?

A

Pojavila se u srednjovekovnom prevodu jednog oksfordskog profesore a stampana je u 17 veku.

24
Q

Kada je stampana grcka redakcija?

A

Takodje u 17 veku prema jednom sacuvanom rukopisu iz Firence koji je iz 11 veka.

25
Sta donosi Srednja redakcija i o cemu je ovisna?
Ovisna je o Velikoj redakciji i donosi nam i 5 poslanica sadrzanih u Velikoj redakciji a koja su nepoznata Jevseviju. Razlikuje se po tome sto 7 poslanica koje su poznate Jevesviju donosi u kracem obliku i one su rasporedjene drugacijim redom nego u Velikoj.
26
Sta fali u grckoj redakciji, koja bitna poslanica?
Fali posl. Rimljanima jertaj kodeks nije bio potpun a ona se vrv nalazila unutar teksta o Ignjatijevom mucenistvu.
27
Kad je otkriven kraci tekst posl. RImljanima?
Kracije oblik izdat u latinskom prevodu prvo. Kasnije je grcki zvornik otkriven u 17 veku i izdat je u Parizu a izvucen je iz Martirijuma Antiohijskog.
28
Da li postoji i jermenski prevod?
Da postoji i otkriven je u 18 veku.
29
Kakvo se misljenje pocelo vrteti posle Srednje redakcije? Kakav je oblik u Velikoj redakciji?
Postalo je misljenje da su sve ostale poslanice apokrifi osim onih koje navodi Jevsevije i to da su one u kracem obliku izvorne koje se nalaze u Srednjoj redakciji. Oblik u velikoj redakciji je duzii potice verovatno iz 5/6 veka u koje se ukljucio interpolator.
30
Sta kaze Pearson?
On je branio autoenticnost ovih poslanica u racoj verziji jer je primetio da se i otacka citiranja zasnivaju na njoj.
31
Kad se pojavila mala redakcija?
Pojavila se u 19. veku prema sirskom prevodu, to jest to je kratka sirska verzija tri poslanice, Rimljanima, Efescima i Polikarpu.
32
Kakav su misljenja bila u 19/20 veku?
Mislili su da su autoenticne samo 3 poslanice iz male verzije i to u najkracoj veziji a srednja i velika verzija su delo interpolatora. Smatrali su da je samo posl. Rimljanima autenticna a da su ostalo falsifikati i obrnuto. Znacajan je spis Lukijana iz Samosata koji pokazuje da je i on znao ove poslanice tako su postavili tezu da je zbirka postojala jos u prvoj polovini 2 veka. u 20 veku su smatrali da su svih 7 poslanica delo nekog falsifikatora iz 2 veka. Smatrali su i da je Velika Redakcija tek nastala ovako: origenist je dopisao 5 poslanica u 4 veku. Poluarijevac bi u 4 veku dopisao posl. Filipljanima, a neki drugi poluarijevac bi isto u 4 veku zavrsio interpolacije ovih 7 poslanica.
33
Koje se misljenje lagano opste prihvatilo po pitanju autenticnosti?
Pearsonovo. Autenticno je samo 7 poslanica koje donosi Jevsevije, a koje su u srednjoj redakciji. Velika redakcija je delo nekog teologa iz 6 ili 5 veka. Tako da se u 20 veku vec sve ovo smatralo kao rascisceno.
34
Kakva je veza Velike Redakcije i Apostolskih ustanova?
Preovladalo je misljenje da postoje dodirne tacke sa ovim spisom. u 16 veku kada su izdate Apostolske Ustanove smatralo se da je Velika Redakcija bila autenticna. u 19 veku bilo je misljenje da je autor Velike redkacije napisao i Apostolske ustanove. Neki apolinarijevac koji je ziveo u Siriji pocetkom 5 veka.
35
Ko je ovde Jevsevije Emeski?
Smatralo se da je on mogao biti pisac Velike Redakcije (umro pre 359).
36
Koje su autenticne poslanice?
Efescima, Magnezanima, Tralijancima, Rimljanima, Filadelfijcima, Smirnjanima, Polikarpu.
37
Sta je istinita hipoteza?
To je hipoteza postavljena u 20 veku. Kaze da je ustvari prva Velika Redakcija a tek onda Srednja i ona je ustvari ispravak. Uporedjuje se Efescima iz Velike i Srednje i dolazi se do zakljucka da je kraci tekst (velika redkacija) nastao kao revizija duzeg. Ovde se ustvari zeli reci da mi ne mozemo imati poverenja ni u postjanje Ignjatijevo, ali kao ni u postojanje Crkvene Istorije od Jevsevija koje svedoci o ovome. Mi ustvari imamo sako neku apokrifnu literaturu koju je podmetnuo neki falsifikator iz 5 veka i ne mozemo verovati izvorima. Moguce je i da je Smrt Peregrina bila glavno delokao inspiracija za ovo delo. Ipak ovakvo se misljenje odbacuje uglacnom jer je neosnovano.
38
Kakav je jezik i stil poslanica?
Nema stilsku brigu i jezicku doteranost, ali zato dotice mnostvo teoloskih tema u obliku individualno i licnog znacenja. U poslanicama nije akcenat na jeziku, ali se moze videti uticaj kinicko-stoicke dijatribe, ali i neke finese azijske retorike.
39
Kako si pisane ove poslanice? Da li ima nekog racionalnog obrazlaganja?
Poslanice su okazionalne (prigodne, slucajne). Sturo su napisane i ne sa velikom paznjom kako se cini. Iako postoji bogatstvo teoloskog sadrzaja u njima, ne postoji neko logicko i racionalno obrazlaganje stavova koji su u njih ucrtani. Ignjatije, posto je vodjen na smrt, kao da svedoci o bitnim tackama hriscanskog zivota generalno i u Antiohiji ili Maloj Aziji i ono sto je on smatrao bitnim za episkopstvo, sto je propovedao zajednici i doziveo u zivotu. Ovo mozda nije ni zahtevalo obrazlaganje buduci da je upuceno vernicima.
40
Da li je posl Rimljanima ista kao ostalih 6?
Ne ona je drugacija buduci da su ostale upucene maloazijskim Crkvama.
41
Kakva je struktura 6 poslanica?
1. Uvodni pozdrav gde Ignjatije sebe oslovljava kao pisca 2. Nadovezivanje na poslanike i zahvaljivanje zajednicama koje su ga dosle posetiti u Smirnu i radost sto je mogao videti Polikarpa 3. Poziv na jedinstvo oko episkopa, djakona i prezvitera po vodjstvom episkopa 4. Upozorenje za cuvanje od judaista ili ti doketa gde u nekim kracim crtama imamo i pobijanje ucenja. 5. Ponovni potsticaji na istrajnost u veri i jedinstvu i molitvi, pogotov za Crkvu u Siriji i moli se da se posalju poslanice Crkvi u Antiohiji da im se ukaze radost na miru zbog prestanka progona.
42
Da li je ista i posl. Polikarpu?
Nije. Veci deo zadrzava uputstva za Polikarpa kakav treba da bude kao episkop Kraci deo donosi opomene vernicima.
43
Sta kaze u zakljucku?
Pozravlja recipijente i u ime onih koji su sa njime a u nekim poslanicama navodi imena dragih osobe koje zeli da pozdravi.
44
Sta kaze u posl. Rimljanima ukratko?
Ona je drugacija od svih drugih. U njoj on ne daje nikakva uputstva kao Pavle i Petar kao ni poziv za jedinstvo i poslusnost episkopi, cak ne spominje ni Crkvu. Samo u uvodu naslovljava Rimsku Crkvu kao predsednicu Ljubavi, a on se naslovljava kao Crkva koja predseda u kraju Rimljana. On u njoj moli njih da ga ne spasu svojom ljubavlju nego da ga puste da postigne Boga. On izrazava radost sto ce videti svetle obraze rimljana, ali izrazav misticnu zelju da neponovljivu priliku dostizanja Bozanske mere mu oni ne oduzmu jer druge nece biti. On ce sam u principu podsticati zveri da ga pojedu a ne kao sto se dogodilo u nekim slucajevima da nisu htele. Knez ovoga sveta zeli da pokvari ignjatijevo osecanje za Boga, stoga ne zli da oni budu knezu u pomoci. Na kraju ih moli da se mole za Crkvu u Siriji ida ih pozdravlja njegov duh i ljubav. Sa njime je i Krokos a poslanicu pise iz Smirne preko Efesaca.
45
Kako sebe predstavlja u poslanicama?
Istice svoju ponoznost i nedostojnost svoga poziva a druge velica kao dostojnije od njega a sve u funkciji postovanja prema onima kojima pise.
46
O kojim jereticima pise?
Pise o judaistima i doketama
47
Koje knjige ne navodi i koji se uticaji osecaju kod njega?
Ne navodi knjige Staroga Zaveta gotovo nikada, a osecaju se uticaju Pavla, Jovana i apokrifne knjige 4 Makavejske.
48
Kakav je teoloski sadrzaj poslanica?
On se ovde uglavnom fokusira na ispravljanje krivih ucenja, opomene o razdorima koji su se desavali u hrisc. zajednicama i samom svojom egzistencijalnom situacijom. Tri celine su: Hristologija. Eklisiologija. Duhovno misticni osvrt smisla hriscanskog zivljenja kojem je najvise dostignuce mucenistvo.