JAVNO Flashcards

(42 cards)

1
Q

definicija odnosa s javnošću

A

-Britanski institut za osj definira je kao svjesna, planirana i održiva aktivnost kojom se održava međusobno razumijevanje između organizacije i njene javnosti.
-Božo Skoko definira kao vještinu kojom se utječe na stvaranje i jačanje pozitivnog imidža i ugleda u javnosti, radi vlastitog uspjeha, međusobnog razumijevanja i suradnje te sprječavanju ili neutraliziranja nepovoljnog publiciteta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

ULOGA OSJ

A

-poboljšava cjelokupan imidž organizacije, političke stranke
- osnovna uloga odnosa s javnošću je da na adekvatan način pripremaju i osiguraju objavljivanje određenih informacija o organizaciji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

GDJE RADE PR STRUČNJACI

A

u tvrtkama za osj, agencijama za oglašavanje, u udrugama, zakladama, poduzećima za financije, medije, promet, u obrazovnim institucijama, bolnicama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

ZNANJE I VJEŠTINE OSJ
prema Wilcoxu

A

Premna Wilcoxu praktičari u osj trebali bi razviti sposobnost i vještine:
-vještina pisanja,
-sposobnost istraživanja
-stručnost u planiranju
-sposobnost u rješavanju problema

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

ZNANJE I VJEŠTINE OSJ
prema HUOJ

A

hrvatska udruga za odnose s javnošću definirala je najvažnije vještine i znanja:
-dobra osobna komunikacija i javno nastup
- planiranje i postavljanje ciljeva
- identifikacija uzroka problema
-dobro pisanje
-motivacija i utjecaj na druge
- savjetovanje
- učinkovito podnošenje stresa
- istraživanje javnog mišljenja, stavova, očekivanja publike

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

ZADACI I AKTIVNOSTI U OSJ

A

-programiranje(analiza problema i mogućnosti)
-odnosi(rad i koordinacija s drugim organizacijskim jedinicama)
- pisanje i uređivanje (priopćenje za medije, javnost, brošure, pr članci)
- produkcija (multimedijalni programi, filmovi)
- posebni događaji (press konferencije, izložbe)
- istraživanje i procjena(prikupljanje činjenica)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

ORGANIZACIJA OSJ

A

-kao podrška aktivnostima prodaje i marketinga
-osj ponekad je funkcija koja djeluje samostalno
- osj su smješteni u odjelima za marketing i ljudske potencijale
DJELUJU PO NEKOLIKO NAZIVA:
-korporativne komunikacije
- korporativna pitanja
- upravljanje komunikacijom
- upravljanje reputacijom
- javni poslovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

VANJSKO OKRUŽENJE

A

od velikog značaja za organizaciju zbog toga što određuje budućnost
- kako bi ispitali vanjsko okruženje koristi se PEST analiza
- ona se sastoji od političkog, ekonomskog, socijalnog i tehnološkog segmenta
- P: zakonodavstvo, zapošljavanje, promjena vlasti
-E: kamatne stope, razina zaposlenosti, vrijednost valute
-T: nove tehnologije, pristup tehnologiji, cijena istraživanja i razvoja
PLIVA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

UNUTARNJE OKRUŽENJE

A

ovisi i sektoru, veličini i organizacijskoj kulturi
- primjer: rad u javnoj upravi ili neprofitnom sektoru traži da praktičari u OSJ budu svjesni potrebe ta odgovornošću prema javnosti
- rad u privatnom sektoru znači da su najvažniji dioničari i motivi za ostvarivanje profita, što postavlja drugačije prioritete u smislu komunikacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

POLOŽAJ OSJ U ORGANIZACIJAMA

A

potrebno je utvrditi gdje je ta funkcija pozicionirana unutar organizacije
- Anne Gregory definira mjesto i ulogu OSJ u organizaciji:
REAKTIVNOST: u onim organizacijama gdje su OSJ shvaćeni reaktivno, PR stručnjak nije sastavnica uprave i nije uključen u odlučivanje
PROAKTIVNOST: u onim organizacijama gdje su OSJ shvaćeni proaktivno i ozbiljno, PR stručnjaci na višim položajima, najčešće u ulozi savjetnika uprave i direktora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

ULOGE OSJ

A

Dozier i Broom identificirali su dvije dominantne uloge:
MENADŽER KOMUNIKACIJA: planira programe OSJ i njima upravlja, savjetuje upravu, donosi odluke o komunikacijskim politikama
TEHNIČAR KOMUNIKACIJA: nije uključen u odlučivanje u organizaciji, nego provodi programe odnosa s javnošću poput pisanja priopćenja, organizacije događaja, nisu uključeni u istraživanje i evaluaciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

ODNOSI S MEDIJIMA

A

glavna zadaća djelatnika OSJ je dobro poznavati i razumjeti medije
-2 osnovna cilja medija: traženje i širenje istine, stjecanje profita
5w pravilo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

VRSTE MEDIJA

A

KONTROLIRANI MEDIJI: mediji u kojima djelatnici OSJ utječu na ono što je rečeno , kada, kako i kome
NEKONTROLIRANI MEDIJI: djelatnici OSJ nemaju izravnu ulogu o odlučivanju o medijskom sadržaju, umjesto njih gatekeeperi odlučuju što će se objaviti
ELEKTRONIČKI MEDIJI: radio i televizija
TISKANI MEDIJI,NOVI MEDIJI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

KAKO UČINKOVITO KOMUNICIRATI I SURAĐIVATI S MEDIJIMA?

A

1.uređivačka politika medija - poznavanje profila i specifičnosti medija, organizacijske strukture medija i teme koje obrađuju
2. poznavanje publike medija u koji želimo plasirati našu temu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

KLJUČNA NAČELA PRI KVALITETNOM ODNOSU S MEDIJIMA

A

-pristupačnosti i dostupnost svih informacija važnih za novinare
- brzina koja je važna kad su u pitanju novinarski rokovi
- iskrenost bez koje ne postoji pretpostavka kvalitetne suradnje
- kooperativnost kada novinar treba nas, a ne mi njega
-pouzdanost glede podataka i informacija
- razumijevanje medija, njihovih specifičnosti i potreba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

STRATEŠKI CILJEVI ODNOSA S MEDIJIMA

A

-poboljšanje odnosa s zajednicom
- utjecaj na vladinu politiku
- bolji profit u medijima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

PR “GATEKEEPERI”

A

-odlučuju o tome koji će događaj postati javnim događajem ,a koji ne
- brojni primjeri nemorala, korupcije, raznih skandala, najčešće će se prikriti od novinara

18
Q

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (DOP)

A

odgovornost organizacije prema svom društvu i interesno utjecajnim skupinama

19
Q

3 RAZINE DJELOVANJA DOP

A
  1. osnova (plaćanje poreza, poštivanje zakona, pošteno poslovanje)
    2.organizacijska (djelovati u duhu zakona)
  2. društvena (pomoć pri otklanjanju društvenih problema)
20
Q

ŠTO OBUHVAĆA STRATEGIJA DOP (I PRIMJER) I ZAŠTO JE BITNO

A

Hrvatska pošta;
zajednicu, zaposlenike i okoliš
- podupire strateške ciljeve, smanjuje rizik poslovanja, smanjuje troškove, “čini razliku”, poboljšava sliku tvrtke
- bitan je opstanak društvene zajednice u okolini
-primjer: čoko bar Hedona - zapošljava osobe s invaliditetom

21
Q

MEĐUNARODNI ODNOSI S JAVNOŠĆU

A

planirano i organizirano djelovanje tvrtke na zasnivanju dobrih i korisnih odnosa s javnostima u nekoj drugoj državi

22
Q

PR AKTIVNOSTI (VRSTE)

A
  1. Pripremni: u cilju je stvoriti povoljno okruženje
  2. situacijski: prilikom komunikacije se dohvaćamo određenih pitanja
  3. promotivni: kad je promoviranje nekog proizvoda u centru pažnje, tu OSJ služe kao podrška marketinga
23
Q

GLAVNI IGRAČI U MOSJ

A

-agencija za OSJ,
- međuvladine org: donose zajedničke odluke za rješavanje određenih situacija od globalnog značenja
- međunarodne nevladine organizacije: zastupaju političku, društvenu i gospodarsku djelatnost
-države i vlade
- virtualno zajednice

24
Q

PRIMJER GLOBALNE KAMPANJE - OXFAM INTERNATIONAL

A

plan za spašavanje kave
- bio je cilj da se stvori suradnja između vlada velikih tvrtki koje se bave prženjem kave te je bio cilj pomoći u rješavanju krize cijene kave

25
KULTURA I FAKTOR OKRUŽENJA OSJ
kako bi mogli planirati i provoditi međunarodne kampanje i adaptirati elemente kampanje i odnosu na lokalnu kulturu, praktičari OSJ moraju biti upoznati sa: -faktorima iz okruženja koji utječu na praksu OSJ -kulturnim profilom zemlje njezinim utjecajem na komunikaciju - "kulturom OSJ - uključujući način kako se OSJ provode u toj zemlji"
26
KRIZNO KOMUNICIRANJE
to je predviđanje potencijalnih kriznih događaja, pripremu za njih, riješiti tu krizu i na kraju komunicirati s oštećenim - također je to ozbiljan incident koji utječe na čovjekovu sigurnost
27
PODRUČJA ZA IZBIJANJA KRIZA
željeznice, političke stranke, udruge, društva
28
VRSTE KRIZA
1.iznenadna - požari, eksplozije, potres 2. perceptualna - ništa nije napravljeno pogrešno, ali se uočavaju pogrešne radnje 3. sporpgoreća - kriza koja ide ajmo reći kao puž, odnosno kad se gomila problem za problemom i onda to polako uništava kompaniju 4. prikrivena - bilo kakav ozbiljniji problem koji nije poznat bilo unutar bilo izvan kompanije te tako stvara negativan ugled kada se pojavi u medijima
29
8 TIPOVA KRIZE
prirodna tehnološka kriza koja je nastala sukobom kriza koja je nastala zlonamjerno kriza uzrokovana vrijednostima upravljanja kriza koja je nastala obmanom kriza koja je nastala zbog lošeg poslovanja poslovna i ekonomska kriza
30
UZROCI KRIZA U ORGANIZACIJAMA
VANJSKI (nastaju u organizacijskoj okolini): promjene na tržištu političke promjene prirodne nesreće promjene u zakonodavstvu gospodarska kriza UNUTARNJI (provode se u samoj organizaciji): nemoral uprave neodgovarajuća osposobljenost uprave nezadovoljstvo radnika nemotiviranost radnika loša organizacija rada loša organizacijska kultura loš komunikacijski sustav
31
ZNAČAJKE KRIZE U ORGANIZACIJI
IZNENADNOST- većinom kad kriza nastupi neočekivano NESIGURNOST - preopterećeni informacijama VRIJEME - nesigurnost i iznenadne krize zahtijevaju puno brže odlučivanje nego inače
32
ISTINE U KRIZI
-niti jedna organizacija nije imuna na krize -krize su vrlo zanimljive i privlačne medijima - najčešće nas kriza ulovi kad se najmanje nadamo, odnosno kad smo nepripremljeni
33
KAKO SE PRIPREMITI ZA KRIZU
-prije svega treba predvidjeti i prepoznati kriznu komunikaciju - treba sve dobro strateški isplanirati, što znači da se treba dobro komunikacijski posložiti i razviti dobru taktiku - održavati redovitost odnosa s javnošću - također treba osposobiti i educirati tim ljudi koji upravljaju krizom i komuniciraju s medijima
34
PRIPREMA KRIZNOG PLANA
- krizni plan mora biti kratak i prilagodljiv - ako nas zadesi kriza potreban nam je popis ljudi s kojima se trebamo čuti - krizni plan mora sadržavati neki : UVOD (gdje imamo kratko opisani zadatak članova kriznog tima) POSTUPAK (sama riječ govori, kako ćemo postupiti u krizi) KRIZNI TIM (sve informacije o članovima, ime prezime, kratak opis za što je zadužen, broj) JAVNOSTI (popis javnosti i kako možemo doći do njih, znači odvjetnici, zakonodavna tijela) OBAVIJESTI (neki kratak popis obavijesti za uspješniji komunikaciju za vrijeme krize) MEDIJI (popis medija s informacijama novinara) INFORMACIJE O PODUZEĆU
35
KOMUNIKACIJA U KRIZI
-najprije je bitnije suočiti se sa samom krizom kako bi mogli krenuti dalje - sazivamo krizni komunikacijski tim - definiramo činjenice (tko, što, gdje, kada, zašto) - najbolje bi bilo da svu komunikaciju obavlja glasnogovornik koji je ionako zadužen za informiranje javnosti - neki sazivaju konferenciju za medije - bilo bi dobro otkloniti tu štetu
36
ODNOSI S MEDIJIMA U KRIZI
najčešće su postavljena pitanja što se točno dogodilo, ima li razlog zašto se to dogodilo i što će se napraviti po pitanju toga. - glasnogovornik preuzima tu glavnu ulogu s medijima i vrlo je bitno da daje točne, svježe informacije i da ima već neko iskustvo
37
ALATI I TEHNIKE PR U ODNOSIMA S POTROŠAĆIMA
- odnosi s medijima - događanja (dan otvorenih vrata, radionice, skupštine, izložbe, konferencije) - sponzorstvo (moguće promovirati kroz medijsku kampanju i niz događanja)
38
POVIJEST ODNOSA S POTROŠAĆIMA (KENNEDY)
Kennedy je predložio 4 osnovna prava potrošača: 1. pravo na sigurnost 2. pravo na informiranost 3. pravo izbora 4. pravo da ga se čuje
39
PASIVNA I AKTIVNA PUBLIKA
PASIVNA - pasivno reagira na medijski sadržaj i prihvaća ga, u odnosu na njega nema aktivan intelektualni i emocionalni angažman. - definira se u smisli snažnih učinaka za koje se vjeruje da ih medijska komunikacija kod te publike ima - podložna je utjecaju i manipulaciji - pasivnost publike podrazumijeva odgovarajuću podređenu ulogu koja se u komunikaciji publici dodjeljuje AKTIVNA - teorija korištenja i zadovoljenja ne fokusira se na ono što mediji čine publikama, nego na ono što publike čine medijima - medijske publike su aktivne u svom izboru medija - publike koriste medije u očekivanju zadovoljenja svojih socijalnih i psiholoških potreba - takvo zadovoljenje može uključivati potrebu za informacijama, stvaranjem osobnog identiteta, ostvarivanjem socijalne integracije i interakcije kao i želju za zabavom
40
LINEARNI KONCEPT
- tumači poruke i značenja u komunikaciji kao da je riječ o fizičkim stvarima koje treba transportirati - poruke i njihova značenja prenose kao fizičke stvari od pošiljatelja do primatelja - pošiljatelj se nalazi u boljem položaju buduću da komunicira i odlučuje koja je prava poruka - primatelj može tek pasivno prihvaćati ono što pošiljatelj kaže - djelovanje publike ograničeno je na povratnu informaciju kojim se opisuje testiranje uspjeha ili neuspjeha pošiljateljeve komunikacije kako bi se omogućila adaptacija daljnje komunikacije
41
NA ŠTO DIJELIMO JAVNOST
1. NEJAVNOST - ne suočava se s problemom (primjer: otkrivanje da je vlada korumpirana, ali ukoliko ta osoba treba prijaviti korupciju, ona to neće učiniti) 2. PRIKRIVENA JAVNOST - nisu svjesne svojih veza s drugim javnostima i organizacijama 3. SVJESNE JAVNOSTI - razumiju da su u problemskoj situaciji, ali to ne djeluje s trećim osobama (PRIMJER: primili su cjepivo protiv COVID-19, ali s tim informacijama ne izlaze u javnost) 4. AKTIVNE JAVNOSTI - to su javnosti koje komuniciraju i rade na organizaciji kako bi nešto poduzele u određenim situacijama (PRIMJER: primili su COVID-19 cjepivo i svjedoče o tome u javnosti s ciljem da građani učine isto)
42
DEFINICIJA JAVNOSTI
pojmu javnosti pripadaju svi građani i udruženja građana koji razmišljaju i razgovaraju o zajednici u kojoj žive te ta razmišljanja formuliraju u kritiku, prijedloge, koje javno izražavaju, te na taj način pokušavaju utjecati na javno mišljenje ROUSSEAN - prvi upotrijebio izraz javno mnijenje, vezao ga je uz vladavinu većine BURKE - prvi koristi izraz opće mnijenje: 1. demokratska kontrola izabrane vlade, 2. sudjelovanje javnosti u donošenju odluka