MOIEU ČETVRTI DIO Flashcards
(13 cards)
DEFINICIJA RECESIJE
- U ekonomiji, recesija je pojava kada je BDP u opadanju dva ili više kvartala (pola godine) zaredom.
Definicija: “period reducirane ekonomske aktivnosti“. - Vidljiva u rastu BDP-a, osobnom dohotku, zaposlenosti, industrijskoj proizvodnji, te veleprodaji i maloprodaji.
- Događaju se svakih 5-6 god. I traju od 8-16 mj.
- Razlika između recesije i depresije?
UZROCI RECESIJE
- Kriza valute
- Energetska kriza
- Smanjena potrošnja
- Hiperprodukcija
- Financijska kriza
- Rat, pandemija
- Valutna kriza
o Nagle promijene vrijednosti valute potkopavaju njenu sposobnost da služi kao medij razmjene ili čuvar vrijednosti. Tip je financijske krize i često je povezana sa stvarnom ekonomskom krizom. - Energetska kriza
o Događa se kod smanjene dostupnosti energentima (ili rasta cijena) u ekonomiji. Često je povezana sa naftom i električnom strujom. - Smanjena potrošnja
o Recesija i stagnacija se pojavljuju zbog neadekvatne potražnje naspram proizvedene količine. - Hiperprodukcija
o Hiperprodukcija se odnosi na višak ponude u odnosu na tržišnu potražnju. Smanjuju se cijene proizvoda ili nemogućnost prodaje proizvoda. - Financijska kriza
o Kada velike financijske institucije naglo izgube veliki dio svoje vrijednosti.
EFEKTI RECESIJE
- Smanjeno kreditiranje
- Banke mogu iznenada stati ili usporiti kreditiranja.
- 2.Bankroti
- Bankroti tipično uključuju skrivanje sredstava, skrivanje ili uništavanje dokumenata, konflikte interesa, lažne izjave i deklaracije
- Deflacija
- Konstantno opadanje u generalnom nivou cijena proizvoda i usluga.
- Ovrhe
- 5.Nezaposlenost
- Pad burze
- Smanjeno pouzdanje kupaca
KAKO IZAĆI IZ RECESIJE?
- Nezdravo je za naciju biti u recesiji. Stoga država mora poduzeti neke kontra-mjere da eliminira ili reducira efekte recesije.
- Proizvođači mogu proizvesti i prodati po svojim cijenama a kupci odlučuju hoće li kupiti ili ne.
- Obje strane djeluju bez prisile.
KAKO SE DRŽAVA BORI PROTIV RECESIJE?
- Država nema direktnu kontrolu nad ponašanjem proizvođača i kupaca
- Ali ona može utjecati na proizvođače i kupce politikom. 2 su načina:
- Fiskalna politika: Država utječe na ekonomiju na način na koji troši i posuđuje novac
MONETARNA POLITIKA - MANIPULIRA DOSTUPNOST NOVCA U DRŽAVI
- Smanjenje poreza za firme i fizičke osobe- više novca ostaje za potrošnju.
- Više državnog troška za kreiranje novih poslova- više poslova i potrošnje.
- Automatska fiskalna politika (osiguranje nezaposlenih)- dohodak nezaposlenima za potrošnju.
- Sve ovo utječe na porast potražnje i oporavak tržišta.
ZONA SLOBODNE TRGOVINE
- Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade area) npr. (EFTA, CEFTA, NAFTA) zemlje sudionice:
o ukidaju carine u međusobnoj trgovini;
o svaka zemlja zadržava vlastitu carinsku strukturu u razmjeni sa zemljama izvan zone.
o ako su carine različite, postoji opasnost da se roba koja potječe izvan unije uveze u zemlju s visokom carinom indirektno kroz zemlju s niskom carinom – rješenje – uvođenje certifikata o podrijetlu robe (rules of origin).
GEOPOLITIKA SAD-A POČETKOM 21. ST.
- Razdoblje nakon 11. rujna – obilježeno politikom G. W. Busha i globalnom borbom protiv terorizma
- Uspon neokonzervativizma – zagovaranje američke dominacije i agresivnije vanjske politike
- SAD kao jedina supersila – „unipolarni moment“ (Krauthammer) i globalna nadmoć
- Vizija 21. stoljeća – kao „novog američkog stoljeća“ s dominacijom SAD-a
- Spremnost na vojnu silu – uključujući doktrinu preventivnih ratova
- Fokus na Bliski istok – s posebnim naglaskom na Perzijski zaljev
- Kršenje međunarodnih normi – zanemarivanje suvereniteta država i međunarodnog prava
SPYKMAN
- Nizozemskog porijekla. Profesor međunarodnih odnosa na sveučilištu Yale.
- Začetnik realističke škole u SAD-u, praotac politike Containmenta (politika zadržavanja komunizma, formirao ju je kasnije George F. Kennan).
- Naglašavao je važnost geografskog čimbenika u međunarodnim odnosima.
- “Geografija ima najveću važnost, jer je najtrajnija”.
UČENJE SPYKMANA
- Spykman - najznačajniji geopolitičar u SAD-u između dva rata i u Drugom svjetskom ratu.
- Prepoznao je tri velika središta svjetske moći: atlantska obala Sjeverne Amerike (veze s Europom i savezništvo s Britanijom), primorje Europe i azijska obala Dalekog istoka.
- Moguće četvrto središte bila je Indija.
- Za SAD je bilo ključno savezništvo s V. Britanijom, bez obzira što je Britanski imperij bio na zalasku.
- U protivnom bi sile Osovine zavladale nad tri od ukupno četiri središta svjetske moći.
CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA
Bez siromaštva (No Poverty)
Bez gladi (Zero Hunger)
Zdravlje i blagostanje (Good Health and Well-being)
Kvalitetno obrazovanje (Quality Education)
Rodna ravnopravnost (Gender Equality)
Čista voda i sanitarni uslovi (Clean Water and Sanitation)
Pristupačna i čista energija (Affordable and Clean Energy)
Dostojanstven rad i ekonomski rast (Decent Work and Economic Growth)
Industrija, inovacije i infrastruktura (Industry, Innovation, and Infrastructure)
Smanjenje nejednakosti (Reduced Inequalities)
Održivi gradovi i zajednice (Sustainable Cities and Communities)
Odgovorna potrošnja i proizvodnja (Responsible Consumption and Production)
Akcija za klimu (Climate Action)
Život ispod vode (Life Below Water)
Život na kopnu (Life on Land)
Mir, pravda i jake institucije (Peace, Justice, and Strong Institutions)
Partnerstva za ciljeve (Partnerships for the Goals)
DIPLOMACIJA OD 15. ST. DO 2. SVJ. RATA . MODERNA DIPLOMACIJA
- Začeci moderne diplomacije - XV. st. Venecija, Milano, Toskana, Firenca i druge talijanske države uvode imenovanje stalnih diplomatskih predstavnika.
- Vojvoda od Milana (Sforza) ustanovio je prvo stalno veleposlanstvo u Genovi 1455. g.
PAX AMERICANA
- Pax americana, kao mira u kojem će SAD biti jedina globalna sila, sposobna i voljna određivati globalna pravila i presudno definirati globalne odnose, štiteći svoje interese na globalnoj i na regionalnim razinama.
