MEDIJSKO ISTRAŽIVANJE Flashcards
(33 cards)
Što je paradigma? Navedite barem jedan primjer za promjene znanstvenih paradigmi u području medijskih istraživanja.
je pogled na svijet koji predstavlja zajednička vjerovanja istraživačke zajednice i navodi na načine na koje će se istraživački problemi rješavati
- skup temeljnih pretpostavki koji definiraju područje znanstvenog istraživanja određujući vrstu problema i legitimnih metoda za prikupljanje i tumačenje podataka.
McLuhanov rad “Understanding Media: The Extensions of Man” označio je prelazak s tradicionalnog pristupa proučavanju medija, koji se fokusirao na sadržaj i poruke, na novi paradigmatski pristup koji naglašava utjecaj medija na naše misli, percepciju i društvo.
Navedite sve korake faznog pristupa znanstvenog procesa.
I. FORMULIRANJE PROBLEMA ISTRAŽIVANJA
a) Pregled literature
b) Formuliranje problema istraživanja
c) Identifikacija varijabli
d) Postavljanje hipoteza
II. KONCEPTUALIZACIJA NACRTA ISTRAŽIVANJA
a) Nacrt istraživanja
b) Odabir studijskog nacrta
III. KONSTRUKCIJA INSTRUMENATA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA
a) Odabir metoda za prikupljanje podataka
b) Prikupljanje podataka primjenom skala
c) Ispitivanje valjanosti i pouzdanosti instrumenata
IV. SELEKCIJA UZORAKA
a) Postupak uzorkovanja
b) Tipovi uzoraka
V. PISANJE PRIJEDLOGA ISTRAŽIVANJA
a) Uvod
b) Problem istraživanja
c) Ciljevi
d) Hipoteze
e) Metodologija (nacrta istraživanja, područje, izbor i veličina uzorka, identifikacija i operacionalizacija varijabli, metode prikupljanja podataka, analitički postupci)
f) Problemi i ograničenja studije
g) Vremenski okvir studije
h) Financijski plan i troškovi
i) Literatura
VI. PRIKUPLJANJE I SELEKCIJA PODATAKA
a) Prikupljanje empirijskog materijala
b) Selekcija podataka
VII. SREĐIVANJE I ANALIZA PODATAKA
a) Obrada empirijskog materijala
b) Prikaz podataka
c) Interpretacija podataka
VIII. PISANJE ISTRAŽIVAČKOG IZVJEŠTAJA
a) Sažetak
b) Uvod
c) Problem istraživanja
d) Predmet
e) Ciljevi
f) Hipoteze
g) Metodologija (Nacrt istraživanja, odabiranje uzorka, identifikacija i operacionalizacija varijabli, metode prikupljanja podataka, analitički postupci)
h) Rezultati interpretacija
i) Rasprava
j) Zaključak i prijedlozi
k) Literatura
Navedite i objasnite faze istraživačkog ciklusa
- Definiranje teme/problema
- Pregled dosadašnjih spoznaja
- Formuliranje istraživačkih pitanja/hipoteza
- Dizajniranje istraživanja (metodologija)
- Prikupljanje podataka
- Analiza i interpretacija podataka
- Prezentacija rezultata
etički standardi i aspekti istraživanja
Usporedite karakteristike kvantitativne i kvalitativne metodologije.
Kvantitativan se temelji i polazi od teorije prema podacima. Tim pristupom koriste se veliki uzorci kod istraživanja što od samoga početka znači i veću objektivnost nego od kvalitativne metodologije. Međutim, rezultati su ograničeni varijablama uključenim u istraživanje tj. testiranje. Kvalitativna metodologija pak polazi od podataka prema teoriji. Ona sadrži mišljenja sudionika tog istog istraživanja, dopušta promjene tijekom istraživanja, ali tu nailazimo uvijek na pitanje vjerodostojnosti podataka i objektivnosti zaključka. Također, kaže se kako je kvantitativan pristup pogodniji za testiranje teorija dok je kvalitativan za razvijanje teorija.
- Kvantitativna metodologija se zasniva na brojevima i matematičkim proračunima (kvantitativnim podacima), ona je egzaktnija
- Kvalitativna metodologija se temelji na iskustvu, pisanoj i govornoj naraciji (kvalitativnim podacima) pa se najviše koristi u društvenim znanostima
KVANTITATIVNI PODACI- anketna istraživanja, prikupljanje podataka
KVALITATIVNI PODACI - intervju, kritička analiza diskursa, etnografsko istraživanje
MJEŠOVITI PODACI- opažanje sudionika, analiza sadržaja, eksperiment
. Objasnite postupak formiranja pregleda literature i njenu ulogu u okviru istraživanja.
postupak: pretraživanje postojeće relevantne literature u vezi s našim istraživanjem
- pregled selektivne literature
- razvijanje teoretskog okvira naše studije
- razvoj konceptualnog okvira
- uloga: pomaže nam da pojasnimo i fokusiramo naš istraživački problem
- usporedimo vlastite rezultate s drugima
- povežemo rezultate s teorijom
- proširimo spoznajnu osnovu područja istraživanja
Navedite najčešće pogreške pri prikupljanju i odabiru relevantne literature.
- Izvori literature nisu povezani s područjem istraživanja
- Preopćeniti izvori
- Popularna literatura iz šireg područja, rubno povezana
- Izostavljanje članaka (samo na temelju knjiga)
- Zastarjeli izvori literature (ne nužno kronološki)
- Izvori isključivo na hrvatskom jeziku
- Nesistematičnost/površnost i brzina u odabiru
- Premalo izvora
- Previše izvora
- Nepouzdani izvori
- Neuredno vođene bilješke
Objasnite i opišite na primjeru metodu „lijevka“ u formuliranju istraživačkog problema.
- Metoda „lijevka“ je metoda koja se koristi u formuliranju istraživačkog problema, a zbog svoje strukture (od najšireg pojma fenomena do najužeg postavljanja istraživačkih pitanja) podsjeća na lijevak
- Fenomen ili područje istraživanja (Mediji)
- Podpodručje (Zabava u medijima)
- Tema (Mediji kao sredstvo zabave kod studenata)
- Problem (Mediji kao izvor zabave)
- Pitanje (Koji se medijski sadržaj najviše koristi u svrhu zabave)
Kako formuliramo problem istraživanja?
- PROBLEM istraživanja odgovara na pitanja:
Što zapravo želimo istražiti?
Čime se želimo baviti? - treba biti: značajan, dovoljno određen i specificiran, ostvariv za istraživanje, ne previše nov ili specijaliziran (nema relevantne literature)
Kako formuliramo svrhu istraživanja?
- SVRHA istraživanja odgovara na pitanja:
Zašto provodimo istraživanje?
Čemu bi rezultati istraživanja trebali poslužiti?
Definicija, karakteristike i vrste hipoteza? Kako testiramo hipoteze?
hipoteza - jasnije i pobliže formuliran problem istraživanja, mogući odgovor na postavljeni problem
* karakteristike – precizna, jasna i nedvosmislena, postavljena tako da dopušta opovrgavanje, najjednostavniji mogući odgovor na problem, iskustveno (empirijski) provjerljiva; vjerojatna i prije same provjere
* vrste:
* H0 - nul-hipoteza – formulira se u niječnom obliku
H0 = pretpostavka da se populacije ne razlikuju u ispitivanom obilježju, tj. da su opažene razlike slučajne
* H - alternativnu hipoteza – formulira se u pozitivnom obliku
- testiramo ih metodom statističkog zaključivanja, možemo ih: odbaciti, djelomično odbaciti, potvrditi ili djelomično potvrditi
Objasnite pojmove populacije i uzorka.
- Populacija – veliki skup jedinki određenog istog svojstva (svi učenici osnovnih škola u RH; svi diplomirani studenti) koje možemo uspoređivati na temelju uzoraka
- Uzorak – dio (podskup) populacije
Definicija i svrha uzorkovanja?
- Uzorkovanje – proces odabira uzorka (određenog broja jedinica) iz veće skupine (populacije) kako bi one postale temelj procjene ili predviđanja neke nepoznate pojave, situacije ili rezultata u populaciji
- Svrha - osigurati maksimalnu preciznost i izbjegavati pristranosti
Što je slučajni uzorak? Navedite neke metode kreiranja slučajnog uzorka.
- Slučajni uzorci - sve jedinice populacije imaju jednaku i nezavisnu mogućnost odabira
- metode: računalni programi, izvlačenje iz šešira, tablica slučajnih brojeva
Objasnite razliku između koncepta i varijable.
- Koncept – apstraktni pojam (nacrt, skica, začetak ideje)
- Varijabla – svojstvo ispitanika, podražaja ili situacije koje može poprimiti različite vrijednosti (varirati)
- Koncept kojeg je moguće izmjeriti naziva se varijabla
Objasnite pojam konceptualizacije.
Kada konceptualiziramo, mi specificiramo što mislimo pod nekim pojmom (zadovoljstvo poslom, sposobnost pamćenja; izvrsna hrana), no to je subjektivno
Objasnite pojam operacionalizacije.
Kada operacionaliziramo, identificiramo specifična mjerenja koja ćemo poduzeti kako bi prikazali određeni koncept u empirijskoj stvarnosti
Što je mjerenje?
- Mjerenje je proces povezivanja apstraktnih koncepata s empirijskim pokazateljima
Navedite i opišite vrste mjernih ljestvica.
- Nominalna skala omogućuje klasifikaciju pojedinaca, objekata ili odgovora zasnovanu na zajedničkim svojstvima (spol, boja očiju, najčešće čitane novine, religija, polit. stranke); 1 ili više opisnih kategorija, ali nema numeričku veličinu
- Ordinalna skala – klasifikacija u podskupine sa zajedničkim svojstvima koja se rangiraju (identitet i veličina) (rezultat utrke formule 1: zna se tko je ispred koga ali ne za koliko metara)
- Intervalna skala - vrijednosti su identitet, veličina i jednaki intervali; numeričke vrijednosti prikazuju fiksne mjerne jedinice, (udaljenosti su jednake) ali nemaju apsolutnu nulu.
- Omjerna skala - vrijednosti varijable (numeričke vrijednosti) prikazuju fiksne mjerne jedinice, s apsolutnom nulom. Nula uvijek znači nedostatak svojstva koje se mjeri.
. Što su desk metode? Navedite i objasnite dvije.
- DESK metoda (arhivska) :
- analiza već postojećih, najčešće objavljenih podataka
→ analiza statističkih podataka, analiza slučaja, analiza sadržaja - Analiza slučaja je istraživačka metoda kojom se nastoje zabilježiti podrobne i obuhvatne informacije o jednom ili više pojedinačnih / konkretnih slučajeva određene skupine ili kategorije pojava te na temelju donositi zaključke o svim slučajevima iste kategorije
- Analiza sadržaja - postupak proučavanja i raščlanjivanja nekog pisanog, govornog ili slikovnog materijala kojim se nastoje uočiti neke osobine odnosno poruke toga sadržaja
Što su field metode? Navedite i objasnite dvije.
- FIELD metoda: prikupljanje podataka u realnim životnim situacijama
- najčešće korištene metode prikupljanja primarnih podataka:
opažanje, intervju, anketa, eksperiment
Eksperiment → znanstveno-istraživački postupak kojim se, u strogo kontroliranim i ponovljivim uvjetima, namjerno izaziva neka pojava ili se ona namjerno mijenja u svrhu opažanja i proučavanja
Intervju je istraživačka tehnika koja uključuje direktnu komunikaciju između istraživača i sudionika istraživanja radi prikupljanja podataka o njihovim stavovima, iskustvima, mišljenjima ili perspektivama u vezi s određenom temom.
Objasnite pojedine vrste anketnih pitanja prema obliku te navedite njihove prednosti i nedostatke.
otvorena; zatvorena; u obliku ljestvica / skala
* otvorena pitanja (Mjesto rođenja? ___ ) → za ispitivanje stavova, mišljenja i percepcija
* prednosti – jednostavnija konstrukcija, slobodnije izražavanje, realniji odgovori, više informacija; manja pristranost
* nedostaci – analiza složenija; oko 30% uskraćuje odgovor; nejasni, manje iskreni i previše raspršeni odgovori
* zatvorena pitanja – ponuđeni odgovori (kategorije) → jasnost; organiziranost; olakšana analiza podataka; točnija interpretacija
* nedostaci: povećana pristranost; sugestivnosti, jednodimenzionalnost podataka; površnost u odgovorima zbog ograničenog raspona ponuđenih odgovora
Prikažite na primjeru pravilno formulirano anketno pitanje u obliku ljestvice/skale.
- Kako ocjenjujete svoj osobni životni standard u odnosu prema ostalim stanovnicima Vašega grada?
1. Znatno nižim od prosjeka
2. Nešto nižim od prosjeka
3. Prosječnim
4. Nešto višim od prosjeka
5. Znatno višim od prosjeka
Navedite i objasnite na primjeru mjere srednje vrijednosti.
Brojčanu vrijednost koja opisuje sredinu uzorka
- najčešća mjera „prosjeka”, srednja vrijednost
Pretpostavimo da su brojevi prodanih proizvoda u pet dana sljedeći: 1, 5, 3, 4, 2
Da bismo izračunali aritmetičku sredinu, zbrojit ćemo sve brojeve prodanih proizvoda i podijeliti taj zbroj s brojem dana.
objasnite intervju fokus grupa.
– istodobno intervjuiranje više respondenata (6-8-10-12) o određenoj temi
* Najčešće u marketinškim ili izviđajnim istraživanjima; provodi se višekratno za kvalitetan rezultat; važan interes, motivacija, radoznalost, komunikativnost i pristojnost ispitanika
* Moderator (facilitator); priprema prostorije i tehnike - transparentno ogledalo; plan pitanja; uzorak ispitanika
* Prednosti: grupna facilitacija – slobodniji, više informacija; manje troškova
* Nedostaci : ne poopćavati; manja kontrolira situacije; opasnost dominacije
* Zapreke u ispitaniku: nezainteresiranost, nelagoda, neinformiranost, revolt, animozitet, ometanje privatnosti
