MOIEU TREĆI DIO Flashcards
(12 cards)
ČLANICE EU
- Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska, Malta (27)
ČLANICE NATO-A
- Albanija, Belgija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Danska, Estonija, Francuska, FINSKA, Grčka, Hrvatska, Island, Italija, Kanada, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Makedonija, Slovačka, Slovenija,, Španjolska ŠVEDSKA, Turska, UK
LIBERALIZACIJA SVJETSKE TRGOVINE
- Od 1954. godine pa do kraja 20. stoljeća svjetski realni proizvod je uvećan za oko šest, a vrijednost svjetskog izvoza za više od 18 puta.
- Izvoz je rastao triput brže nego BDP, zbog liberalizacije svjetske trgovine.
- Novi protekcionizam (Trump, Brexit) nije mogao brzo poništiti ova postignuća.
VODEĆE MEĐUNARODNE FINANCIJSKE I TRGOVINSKE INSTITUCIJE
- financijski sektor se razvija brže u odnosu na realni.
- Međunarodni novčani tokovi su preko trideset puta veći od prosječne dnevne trgovine robom.
- Ovakav novac NEMA realnu vrijednost, pokrivenu vrijednošću roba (nekad zlata).
- Najznačajnije međunarodne financijske institucije koje su tijekom posljednjih petnaestak godina bile u funkciji rastuće globalizacije svjetske privrede su Međunarodni monetarni fond i Međunarodna banka za obnovu i razvoj.
POVIJESNI PREGLED EVOLUCIJE GLOBALNOG TRŽIŠTA
- Opći sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade, GATT) postignut je još 1948. g.
- Neuspjeli pokušaj stvaranja Međunarodne trgovinske organizacije (ITO) 1948. godine, rezultirao je pristupanjem 23 države Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) u Ženevi.
- Sve do 1994. g. nije bilo dogovora o stvaranju trgovinske organizacije na globalnoj razini.
- Tokom gotovo pet desetljeća bila su četiri velika kruga pregovaranja o svjetskom trgovinskom režimu: Dillon runda (1960-1961), Kennedy runda (1964-1967), Tokyo runda (1973-1979) i Urugvajska runda (1986-1994), koja je završila stvaranjem Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
RUNDE TRGOVINSKIH PREGOVORA PRIJE STVARANJA WTO-A
- Ženevska runda (1947.) - kombinirani paket trgovinskih pravila i tarifnih koncesija poprimio je oblik Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT), koji je stupio na snagu u siječnju 1948. godine te su 23 države potpisnice postale formalno ugovorne stranke Općeg sporazuma. Usvajanje 45 tisuća tarifnih koncesija ili sniženja carina, pokrivši tako jednu petinu sveukupne tadašnje svjetske razmjene.
- Annecy runda (1949.) – 13 država, pet tisuća carinskih tarifa među državama razmijenjeno.
- Torquay runda (1950.) – 38 država, 8.700 carinskih tarifa među državama razmijenjeno, carine smanjene za 25% u odnosu na 1948. godinu.
- Ženeva II runda (1956.) – 26 država pregovaralo. U GATT je primljen Japan. Smanjenje carina obuhvatilo 2.5 milijardi dolara vrijednosti.
- Dillon runda (1960.-1961.), 26 država pregovaralo. Smanjenje carina u vrijednosti 4.9 milijardi dolara. Raspravljalo se i o učincima i koristima od stvaranja Europske ekonomske zajednice.
KENNEDY, TOKYO, URUGVAJSKA RUNDA
Kennedy runda (1964.-1967.)
* Pokrenuta nakon ubojstva J. F. Kennedya.
* Ciljevi: smanjenje carina, ukidanje ograničenja u trgovini poljoprivrednim proizvodima, eliminacija necarinskih prepreka, pomoć zemljama u razvoju.
* Postignut dio ciljeva.
Tokyo runda
* Sudjelovalo 102 države.
* Daljnja liberalizacija trgovine i pokušaj reforme trgovinskog sustava.
* Smanjenje carina za trećinu.
* Eliminacija necarinskih prepreka u novim područjima (uglavnom za industrijalizirane države).
Urugvajska runda
* Dopunila višelateralne ugovore, neke pretvorila u obvezujuće.
* Sporazumi: državne nabave, goveđe meso, civilni zrakoplovi, mljekarstvo.
* Postavljeni temelji za WTO.
* Formalno utemeljenje WTO proizlazi iz Urugvajske runde koja je uspješno okončana Ministarskom konferencijom u Marakešu, Maroko, u travnju 1994. godine. Sudjelovale su 123 države.
DOHA RUNDA
- IV. Ministarskom konferencijom 2001. g. u Dohi, Katar, pokrenuta je nova runda multilateralnih trgovinskih pregovora u okviru WTO-a, tzv. Doha runda.
- Runda još nije formalno završena.
- Sudjeluje ukupno 160 država, članica WTO-a.
- Pregovara se o carinama, necarinskim mjerama, poljoprivredi, standardima radnog zakonodavstva, okolišu, tržišnom natjecanju, ulaganjima, transparentnosti, patentima itd.
- Najvažniji uspjeh je postizanje trgovinskog sporazuma, na Baliju 2013. g.
OSTALI OLBICI INTEGRACIJA
- Carinska unija (Customs union) npr. Zollverein (ustanovljena 1834. g. u Njemačkoj, prijedlog Friedricha Lista).
- Ukidaju se sve carine u međusobnoj razmjeni.
- Primjena zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan unije.
- Zajedničko tržište (Common market)
- Ima sva obilježja carinske unije.
- Dodatno omogućuje slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama, primjer EU od 1987. g.
- Ekonomska zajednica (Economic union) npr. Benelux (Belgija, Nizozemska i Luxembourg). EU od 2002. g. i uvođenja Eura i nastanka Europske monetarne unije.
- Zemlje članice usklađuju svoje ekonomske politike (monetarnu i fiskalnu).
EUROPSKA UNIJA
- Europska unija (EU) je najvažnija europska integracija i najveći primjer integriranja u svijetu.
- Osnovna zadaća EU: gospodarska i socijalna integracija država članica.
- EU je formalno uspostavljena 1. studenog 1993. s Ugovorom iz Maastrichta.
- Ovlasti EU: gospodarstvo, industrija, ljudska prava, unutarnja i vanjska politika.
- Države članice okupljene su radi promicanja mira, prosperiteta i suradnje.
- srpnja 2013. Hrvatska postaje 28. članica EU.
- EU je specifična pravna građevina između međunarodne organizacije i konfederacije.
- Tri stupa EU: ekonomska i monetarna unija (EMU), vanjska i sigurnosna politika, pravosudni i unutarnji poslovi.
- Početni cilj EU u 1950-im: povezivanje ekonomija i prevladavanje povijesnih sukoba, posebno između Njemačke i Francuske, te obrambena suradnja protiv SSSR-a.
- EU danas čini oko 7% svjetskog stanovništva, suočava se s demografskim starenjem i velikom imigracijom.
GLAVNA TIJELA EU
- Europski parlament
- Vijeće Europske unije
- Europska komisija
- Europsko vijeće
- Europski sud pravde
- Europski revizijski sud
NAJVAŽNIJE ZAJEDNIČKE POLITIKE EU
a) Jedinstveno tržište (zajednička trgovinska politika);
b) Regionalna politika;
c) Kohezijska politika;
d) Zajednička poljoprivredna (i ribarska) politika;
e) Socijalna politika;
f) Politika zaštite okoliša;
g) Ekonomska i monetarna unija;
h) Prometna politika;
i) Politika tržišnog natjecanja;
j) Potrošačka politika;
k) Pravosudna politika.
