TELEVIZIJSKO IZJEŠĆIVANJE 2 Flashcards
(21 cards)
TV IZVJEŠĆIVANJE; osnovni kriteriji
- glavno pravilo je da je svaki idući odlomak/rečenica manje važan od prethodnog
- kriteriji:
1. izbjegavati fraze,
2. aktivne rečenice s jednostavnom konstrukcijom (subjekt-predikat-objekt),
3. objektivnost
4. nepristranost
5. vlastite procjene nisu dopuštene
6. mora se temeljiti na činjenicama
7. u slučaju spora oko nekog elementa, obavezno je navesti da stajališta dviju ili više strana nisu usuglašena
JAVLJANJE UŽIVO
- novinar u prvom planu
- novinar se pojavljuje u kadru i izgovara važne informacije izravno u kameru gledateljima, ili u snimljenom materijalu
- osobniji, manje neutralan, poprima osobnu notu osobe koja izvještava
- ono što se događa mora ostati najvažnije i u središtu pozornosti
POZADINSKO TV IZVJEŠĆIVANJE
- najveće priče i uglavnom se koriste na televiziji kao dodatak glavnim vijestima
- nije ograničeno samo na informaciji i dokumentu, već nudi i tumačenje tih informacija i dokumenata
- obrađuju se pretežno teme složene problematike (koji su uzroci problema nedostatka radne snage)
- pozadinske teme su uglavnom one s kojima se građani suočavaju i potrebno im je pojasniti povezanost između informacije i posljedice te informacije
TV IZVJEŠĆE
- razumljiv, jasno opisan, ali nadasve prikladan govor alfa je i omega izvedbe novinarskog tv izvješćivanja
- pustite prazne fraze, suzdržavajte se od komentara i izbjegavajte pretjerivanja.
- u izvještaju nema mjesta ironiji
SADRŽAJ TV IZVJEŠĆA
- Fact story – izvještaj o činjenicama – prvenstveno se odnosi na sažetak, svrstavanje i ponderiranje činjenica. Na početku su tako razvrstane glavne činjenice, nakon kojih slijede manje važne informacije.
- Action story – izvješće o djelovanju – govori o tijeku događaja koji vode do određene krajnje točke.
- Quote story – izvješće o citatima – bavi se sažimanjem izjava u govorima i raspravama
HARD NEWS (TEŠKE, TVRDE VIJESTI)
- vijesti u kojima je čimbenik informacije “značenje” u prvom planu
- dominiraju vijesti iz gospodarstva i politike; u prvom planu negativne ili pozitivne posljedice nekog procesa
- Zahtjevi za kvalitetom puno veći u pogledu sadržaja, oblika i etike nego u slučaju lakih vijesti
SOFT NEWS (LAKE VIJESTI)
– vrijednost im je određena znatiželjom i senzacionalizmom publike i nedostaje im objektivno značenje
TV VIJEST KAO ČINJENIČNI OBLIK PRIKAZIVANJA
Formalne razlike vijesti su duljina, koja je pokazatelj stupnja detalja s kojima se obrađuju događaji ili teme.
VIJEST
– poruka publicističke vrijednosti
- novinarski oblik prikazivanja sažete informacije
- razlikuje se od „priopćenja” ili „izvješća”
- Kupuju se i prodaju kao i svaki drugi proizvod
- Ovise o tržišnoj igri
- Gledanost vijesti je presudna
- Vijesti trebaju biti dopadljive, da budu relevantne ili da su od javnog interesa
- u SAD-u vijesti su informacija, zabava i business
- ono što je danas vijest, ne bi postala vijest prije dvadesetak, tridesetak godina. Što je danas važno i zanimljivo, možda bi prije tridesetak godina bilo odbačeno bez oklijevanja.
- David McQueen kaže da „ne samo što se tijekom godina iz osnova promijenio kriterij onoga što se smatra ‘važnim i zanimljivim’, nego se i način na koji se te informacije obrađuju razvio u model koji mi danas poznajemo.“
- Jerry Palmer određuje vijest kao karakteristiku događaja, neki njegov aspekt ili dimenziju koja ga odvaja od ostalih. Međutim, potrebno je da tu karakteristiku prepoznaju i oni koji proizvode izvještaje o događajima. Sposobnost da se donese ta procjena – koju novinari često nazivaju „osjećajem za vijest“ – osnova je profesionalne sposobnosti za rad u informativnim medijima.
- U knjizi Understanding Mass Coummunications Melvin DeFleur i Everette Dennis određuju vijesti kao „doživljaj stvarnosti prikupljen u vrlo kratkom vremenu i pod teškim okolnostima“. To bi značilo da vijest nije temeljita razrada svih činjenica o događaju koji se zbio nekog određenog dana nego je vrlo selektivna i često neprecizna verzija važnog događaja, nasumce, u vremenskom tjesnacu, prikupljenih podataka.
- Za Metzlera „vijest je promptno skupljanje činjeničnih informacija o događajima, situacijama i idejama (uključujući mišljenja i interpretacije) s ciljem da zainteresira publiku i pomogne ljudima da se uhvate u koštac sa sobom i svojom sredinom“.
KONSONANCIJA U MEDIJIMA
- uveo Erbring; mjera sadržajne sličnosti skupine istovrsnih medija na nekome prostoru
- Visok stupanj konsonancije – pokazatelj dosljedne primjene profesionalnih postulata
- Niski stupanj konsonancije – dostatan razlog za sumnju da se ti postulati zanemaruju
NEWS BUSINESS I NEWSHOW
News business – proizvodnja i emitiranje vijesti
Newshow – televizijske vijesti
REDAKCIJSKE VIJESTI
– u neposrednoj konkurenciji; ovise o istom redovitom izvoru vijesti kao što su velike novinske agencije, Vlada, političke stranke, policija i druge institucije
STRUKTURA VIJESTI
- Princip obrnute piramide
- Najvažnija stvar, srž informacije, piše se na početku
- Objašnjenja i sitni detalji slijede kasnije
Ostatak strukture vijesti u obrnutoj piramidi mora odgovarati na sljedeća pitanja:
1. Gdje se dogodilo
2. Tko je uključen
3. Kada se dogodilo
4. Kako se dogodilo
5. Zašto se dogodilo
6. Koje su posljedice
Početak vijesti: Sastoji se od uvoda (lead)
- treba odgovoriti na barem jedno od pet najvažnijih novinarskih pitanja; u pravilu nisu dulji od dvije-tri rečenice
- trebao bi predstavljati vijest, sažeti najvažnije informacije i potaknuti gledatelje da obrate pažnju na nastavak tv izvještaja
- da bi imao funkciju, mora odgovarati na najvažnije novinarsko pitanje. - Što se dogodilo?
PREZENTACIJA VIJESTI NA TELEVIZIJI - TELEVIZIJSKE VIJESTI
- u televizijskom novinarstvu vijest ili informaciju o nedavnom događaju tvori i slika
- televizija – slika, pa informaciju na televiziji određuje umnogome ta njezina specifična vizualna komponenta
- dati informaciju na televiziji - znači prije svega dati sliku; postavlja se pitanje biraju li se televizijske vijesti prema atraktivnosti slike ili prema njezinoj relevantnosti
- neodvojiv element na televiziji je popratni zvuk (prati sliku i može biti šum, prirodni zvuk; ima važnu ulogu), koji je jednako važan kao i slika – zvuk i slika su komplementarni
- Tv vijesti prepoznajemo kao određeni sadržaj programa
TELEVIZIJSKE VIJESTI U TEORIJI ŽANRA; INFORMATIVNI ŽANROVI
- žanr određuju konvencije, elementi koji se ponavljaju i zbog toga ih gledatelji lako prepoznaju
- najavljuju se prepoznatljivom špicom i pratećom glazbom. Kada vidimo studio, voditelja za stolom koji se izravno obraća kameri, vrstu priloga i intervjue, „prekoramene“ grafike, potpise, odjeću voditelja, znamo da gledamo televizijske vijesti
- od TV vijesti se razvili podžanrovi (npr. Magazini s prilozima koji su više istraživali pozadinu događaja (current affairs)), zatim magazini koji su miješali preglede vijesti s opširnijim prilozima
- cjelovit program; emisija koja se sastoji od više vijesti koje su na određeni način oblikovane i predstavljene gledatelju
- Informativni žanrovi - reportaža, intervju, dokumentarni film (samo kada su na programu kao posebne emisije)
GRAMATIKA TELEVIZIJSKIH VIJESTI
- Eileen Lewis tvrdi da je televizijska gramatika , kao i rječnik koji se upotrebljava, određena prostorom koji određena vijest, odnosno prilog, imaju u emisiji.
- urednici pregledavaju tekstove i snimke tražeći dobar „tonski insert“ (soundbyte), kratku, ali pamtljivu rečenicu koja se može lako iskoristiti u montaži.
- nerijetko se govori u sadašnjem vremenu (prezent), a futur se koristi kao predviđanje onoga što slijedi, izbjegava se pasiv, u prvoj rečenici naznačuje se najzanimljivija pojedinost vijesti, citira se tako da se prije spomene osoba, a onda sadržaj onoga što je rekla
- rečenice moraju biti kratke
REPORTER
postavlja tipična pitanja koja odražavaju ono u što vjeruje ili što slušatelj želi znati
- neće samo odgovoriti na rutinska pitanja, nego će upotrijebiti i sliku i zvuk da upotpuni izvještaj
- često nema vremena reći zašto se nešto dogodilo (to može reći u idućim prilozima koji govore o razvoju događaja)
John Fiske kaže: „Televizijske vijesti su žanr visokog statusa.“ Proklamirane objektivnost i neovisnost o politici smatraju se ključnima za funkcioniranje demokracije. Televizijske kuće koje traže produženje licencija okreću se vijestima i programima aktualnosti kao dokazu svoje društvene odgovornosti. Ali, osnovna definicija koju nudi Fiske, da su vijesti činjenične informacije koje gledatelji trebaju kako bi mogli participirati u društvu, tek je dio objašnjenja.
PRAVODOBNOST I AUTENTIČNOST - KARAKTERISTIKE ŽANRA I KARAKTERISTIKE MEDIJA
Pravodobnost i autentičnost
- dvije su od nekoliko glavnih karakteristika televizijskog medija
- određuju žanrovsku karakteristiku emisije televizijskih vijesti
U knjizi Visible Fictions John Ellis59 opisao je temeljne karakteristike i „iskustvo“ televizije. Ellis uspoređuje iskustvo s kinodvoranom, i ističući razlike, ilustrira kako medij diktira prirodu materijala. Naravno, treba uzeti u obzir da posljednjih godina i pojava velikih plazmi te digitalnog signala mogu utjecati na dio Ellsovih zaključaka, te da su odredili prirodu medija i utjecali na pojavu televizijskih žanrova.
Ellis navodi tri temeljne karakteristike koje razlikuju televiziju od filma:
1. Kvaliteta i veličina slike: televizijska slika je lošije kvalitete nego filmska, koju gledamo u kinima i sastavljena je od elektronički proizvedenih linija. Gledatelj je fizički veći nego slika, suprotno od situacije u kinu. Televizija se obično gleda u ravnini pogleda, za razliku od filma koji gledatelj gleda iz žablje perspektive.
2. Okružje u kojem smo izloženi mediju: televizija se obično gleda u domaćem ugođaju i pod normalnim kućnim osvjetljenjem. Za razliku od kina, ne okružuje nas tama, nema anonimnosti ljudi oko nas, velikog ekrana niti komešanja među gledateljima.
3. Stupanj koncentracije: televizija zahtijeva niži stupanj koncentracije svojih gledatelja (gledatelji često obavljaju druge poslove dok gledaju televiziju), ali je vrijeme gledanja češće i dulje nego u kinu.
ELEMENTI PRIPOVJEDNE PROZE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA
- informacija se prikuplja i strukturira u narativni oblik koji se gradi na događaju
- televizijski prilozi preuzimaju konvencije tradicionalnih narativnih oblika
- prilog se otvara i zatvara, u njemu postoji neko pitanje ili neka nepoznanica, zatim se uspostavlja ravnoteža
- u prilogu uvijek postoje likovi oko kojih se gradi priča s uzročno-posljedičnom vezom
John Fiske ističe pripovjedačku sličnost između vijesti i sapunica. To se odnosi na regularnost prikazivanja, korištenje ključnih likova – junaka i zlikovaca, na stalnu scenografiju, korištenje same priče, na gledatelju poznate situacije i likove, slične teme o kojim se raspravlja i kojima se stalno vraća.
Eileen Lewis u svojoj analizi narativnih oblika u informativnim emisijama, tj. u emisijama vijesti, uspoređuje faktualne (činjenične) elemente s pripovjedačkim. Također navodi kako u svakom dobrom televizijskom prilogu postoje junaci, princeze i zlikovci.“
U tekstu “News Organizatons: Conflict as a Crafted Cultural Norm”, Charles R. Bantz piše o strukturi poruke televizijskih vijesti. Bantz navodi da je poruka proizvod, doprinos kulture konflikta kao jednoj od normi u redakciji vijesti. Proizvod televizijskog novinara jest priča. Već sam termin priča, kaže Bantz, sugerira da televizijske vijesti prikazuju događaje u formi drame.
Shotlist – lista kadrova; ; iz cjelokupnog snimljenog razgovora izabrati tonski isječak; pišući misliti na ono što je snimljeno; držati se unaprijed zadane dužine trajanja priloga; pisati jednostano – pričati, te kao najvažnije pravilo – eliminirati nebitno
“Stand up” - format televizijskog izvještavanja u kojem novinar izvještava s terena, često stojeći ispred kamere i direktno se obraćajući gledateljima
Rushes – sirovi, nemontirani materijal
“Timecode” - sustav označavanja vremenskih oznaka u video i audio produkciji koji omogućava precizno sinkroniziranje i lociranje određenih trenutaka unutar medijskog sadržaja
OSNOVNE JEDINICE IZVJEŠĆIVANJA KARTICA
- Radio – minuta
- Televizija – sekunda
TELEPROMPTER/PROMPTER/BLESIMETAR
naprava s koje voditelj čita najave u studiju
- tekst se unese u računalo, a pojavljuje se na monitoru ispred kamere
- riječi se odražavaju na staklenoj ploči postavljenoj iznad objektiva (staklo je nevidljivo za kameru)
- brzinu kojom se tekst pomiče namješta operater koji se trudi uskladiti s brzinom kojom voditelj čita
- u nekim redakcijama može se vidjeti automatizirani blesimetar koji voditelj pokreće pedalom na podu
