MOIEU PRVI DIO Flashcards
(23 cards)
1
Q
IDEALIZAM
A
- Klasični predstavnici: Hume, Smith, Rousseau, Kant.
- Idealistička škola se razvila u SAD-u na poticaj predsjednika Wilsona.
- Idealisti pristupaju međunarodnim odnosima na osnovi istih standarda kakvi se primjenjuju i prema pojedincima u društvu.
- Stvari su u međunarodnim odnosima dobre i loše, pravedne ili nepravedne, moralne ili nemoralne.
- Države bi se trebale ponašati kao i pojedinac, držeći se moralnih načela koja su karakteristična za čovjeka.
- Ujedinjavanje akcija, jačanje međunarodnih tijela, podizanje prosvjete, kulture i ukidanje korupcije morali bi izmijeniti svijet.
- Ako sva ta sredstva ne bi bila dovoljna, trebalo bi upotrijebiti silu da se postignu plemeniti ciljevi.
2
Q
REALIZAM
A
- Povijesni predstavnici: Tukidid, Macchiavelli.
- Predstavnici realističke škole, nastale u SAD-u sredinom 20. stoljeća: Morgenthau, Spykman, Baukema.
- Osnovna ideja realizma je da su pojedinci organizirani u države, a svaka država želi ostvariti svoje nacionalne interese definirane u sili.
- Temelje razmišljanja na politici sile, a posebnu pozornost posvećuju nacionalnom.
3
Q
FAKTORI
A
- Geografski faktor
- Prirodni izvori
- Demografski faktor
- Ekonomski faktor
- Pravni faktor
- Tehnološki faktor
- Vojni faktor
- Nacionalni faktor
4
Q
GEOGRAFSKI FAKTOR
A
- S obzirom na stalnost, smatrao se jednim od središnjih faktora međunarodnih odnosa.
- Polazeći od toga da je „geografija majka povijesti”, u prošlosti su se međunarodni odnosi pokušavali objasniti pomoću geografskih čimbenika kao što su prirodni izvori, crte teritorija, geografski položaj, posjedovanje mora ili mogućnost dostupa moru.
- Ratzel (19. st., Njemačka) - klima utječe na način života i temperament ljudi.
- Mackinder (Velika Britanija) - posebnu važnost dao moru i Rusiji.
- Mahan (SAD) - glavno težište pomorska sila, a ne geografski prostor.
- Spykman (SAD) - geografija kao važan faktor u formuliranju vanjske politike, ali ne i jedini.
- Huntington (SAD) - posebnu pažnju obratio klimatskim uvjetima koji su glavni čimbenik pri određivanju mogućnosti napretka pojedinih zemalja.
- Haushofer (Njemačka) - država važna sama po sebi, a sila je najvažniji atribut države.
- Potreba za životnim prostorom = pomicanje granica = vođenje rata kao pravednog sredstva za jačanje državne moći.
5
Q
PRIRODNI IZVORI
A
- Ugljen - dugi niz godina bio je najvažniji oblik dobivanja energije (Velika Britanija, Njemačka).
- Željezna ruda (5 velikih središta do 2. Svjetskog rata : Lake Superior, Lorraine, Krivoj Rog/Krivyj Rih, Kiruna, Birmingham).
- Nafta (nakon 2. svj. rata) - upotreba u političke ciljeve (naftna kriza 1973.).
- Samo oko sedam posto Zemljine površine je obradivo.
6
Q
DEMOGRAFSKI FAKTOR
A
- Prenaseljenost kao povod za širenje teritorija.
- Visok priraštaj kao pokazatelj državne moći.
- Radno sposobno stanovništvo.
- Migracijska kretanja stanovništva (emigracija, imigracija).
- g. – milijardu ljudi, a danas više od 7.5 milijardi.
7
Q
EKONOMSKI FAKTOR
A
- Jedan od najvažnijih faktora međunarodnih odnosa.
- Namjerna degradacija ili odstranjivanje ekonomskog faktora zamjenjujući ga nizom ostalih faktora (zapadni teoretičari u odnosima prema kolonijama).
- Predimenzionirano shvaćanje značaja – ekonomicističko shvaćanje – međunarodni odnosi su kopija ekonomskih zbivanja, a ekonomski faktor u svim situacijama i sredinama ima prvenstveno značenje.
8
Q
PRAVNI FAKTOR
A
- Norme humanitarnog i tehničkog karaktera (od polovice 19. st.), Liga naroda - prva međunarodno-politička organizacija.
- Nakon Drugog svjetskog rata UN sa svojim specijaliziranim agencijama je počeo pravno normirati načine ponašanja država.
- George Schwarzenberger - osnovna funkcija prava je da pomaže u održavanju prevlasti sile i hijerarhija ustanovljenih na sili te da takvom sistemu daje svetost prava.
9
Q
TEHNOLOŠKI FAKTOR
A
- Ogleda se u dinamičnom razvoju znanosti i tehnike, što je jedna od glavnih značajki suvremenog svijeta.
- Nakon Drugog svjetskog rata, naglo je porastao interes za utjecaj tehnologije na razvoj međunarodnih odnosa.
- Važan elemenat prestiža države i statusa koji ima u međunarodnoj zajednici.
10
Q
VOJNI FAKTOR
A
- Rat je bio dopušteno sredstvo rješavanja međunarodnih sporova i prihvaćen nastavak politike drugim sredstvima (ius bellum).
- Vojna sila bila je središnja komponenta u razrješavanju spornih problema u međunarodnim odnosima.
- Suvremeni razvoj međunarodne zajednice, jačanje društveno-ekonomskih promjena, pravne norme i razvoj rušilačke vojne tehnologije utječu na to da se rat pokuša eliminirati iz međunarodnog života te da se sporovi rješavaju mirnim putem.
11
Q
NACIONALNI FAKTOR
A
- Podjela država je najviše vezana za postojanje naroda nastanjenih na tom prostoru.
- Težnja za samoodređenjem je početna točka promatranja nacionalnog faktora.
- Proces formiranja nacionalnih država završava sa Prvim svjetskim ratom.
- Po nekim analizama najstalniji i najčvršći pokazatelj jedne nacije je zajednički jezik.
12
Q
RELIGIJSKI FAKTOR
A
- S obzirom na snagu religije i crkvene organizacije, religijski faktor bio je jedan od vrlo važnih faktora međunarodnih odnosa koji je imao svoju stalnu evokaciju.
13
Q
TERORIZAM KAO FAKTOR
A
- Pokušaj iznuđivanja rješenja i zadovoljavanja interesa upotrebom nasilja.
- Najnoviji fenomen u međunarodnim odnosima.
- Vrste : nacionalni, religijski, socijalni, ideološki.
14
Q
EKOLOŠKI FAKTOR
A
- Ubrzani razvoj tehnologije ugrožava čovjekovu životnu sredinu.
- Uništavanje čovjekova okoliša na zemlji, u zraku, u morima i vodama, na žalost, je postao sastavni dio razvoja suvremene civilizacije i cijena industrijskog napretka koje počinju plaćati gotovo sve zemlje.
15
Q
SUBJEKTI MEĐUNARODNIH ODNOSA
A
- Subjekti međunarodnih odnosa nosioci su određenih djelatnosti i zbivanja karakterističnih za sadržaj međunarodnih odnosa.
- To znači da se pod subjektom razumijeva svaki nosilac neke aktivnosti koja utječe na međunarodne odnose u pozitivnom ili negativnom stanju.
- Države
- Međunarodne organizacije
- Međunarodne privredne organizacije
- Različiti pokreti
- Crkva
- Nacije
- Grupe ljudi
- Čovjek pojedinac kao subjekt međunarodnih odnosa
16
Q
DRŽAVA - RASPROSTRANJENOST I VAŽNOST
A
- Država – osnovni, općeprihvaćen ili nametnut oblik teritorijalno-političke organizacije prostora u svijetu.
- Najvažnija oblik i hijerarhijska razina politički organiziranog prostora.
- Trenutno postoje 194 države u svijetu.
- Suvremena politička geografija najviše pozornosti još uvijek pridaje državama.
- Država je dominantan oblik političke organizacije u svijetu i to će ostati dulje vrijeme.
- Sve više se pojavljuju čimbenici koji djeluju na smanjivanje važnosti države u međunarodnim odnosima:
o Globalizacija, informatička revolucija, deteritorijalizacija, pojava novih transnacionalnih i globalnih sigurnosnih prijetnji, globalni problemi okoliša: zagađenje i zagrijavanje.
17
Q
ELEMENTI DRŽAVE -GEOGRAFSKI
A
- Državni kopneni teritorij – mora zaposjedati određenu površinu, koja se točno omeđuje granicama;
- Stalno stanovništvo – država je institucija stvorena od ljudi da zadovoljava njihove potrebe;
- Vlast – oblik administrativnog sustava koji će zadovoljavati funkcije zajednice;
- Organizirano gospodarstvo – svaka država ima više ili manje, bolje ili lošije organizirano gospodarstvo, ali ga mora imati ako želi opstati;
- Prometni sustav – potreban za normalno funkcioniranje države;
18
Q
ELEMENTI DRŽAVE -POLITIČKI
A
- Suverenitet – ima vrhovnu vlast na svom teritoriju i ne priznaje nijednu višu vlast;
- Međunarodno priznanje – priznata je od strane drugih država u međunarodnom sustavu i postaje ravnopravni entitet u međunarodnoj zajednici. Potrebno je da bude priznata bar od većeg dijela država i velikih sila.
- Politički geografi više se bave geografskim elementima države.
- Političkim elementima države više se bave teoretičari međunarodnih odnosa i međunarodnog javnog prava.
19
Q
SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJE (WTO)
A
- engl. World Trade Organisation – (WTO).
- Osnovana 1. siječnja 1995. godine kao sljednica Općeg sporazuma o tarifama i trgovini – GATT, rezultat Urugvajske runde trgovinskih pregovora
- Najvažnije tijelo WTO-a je Ministarska konferencija (ovlaštena je obavljati sve funkcije WTO-a).
- cilj unaprijediti slobodnu trgovinu među državama, što doprinosi bržem gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i poboljšanju životnog standarda.
- Ona je ključni dio globalne ekonomije i pomaže u usklađivanju trgovinskih pravila među državama.
- Njene glavne funkcije su:
o Usklađivanje trgovinskih politika različitih zemalja.
o Provođenje dogovorenih trgovinskih sporazuma.
o Praćenje kako zemlje primjenjuju svoja trgovinska pravila.
o Rješavanje sporova između država članica. - Sve ove funkcije zajedno pomažu u stvaranju pravednijeg i stabilnijeg međunarodnog trgovinskog sustava.
20
Q
OSNOVNE ZADAĆE WTO
A
- Provoditi postojeće i buduće trgovinske sporazume.
- Organizirati nove pregovore za daljnje otvaranje tržišta.
- Pratiti i analizirati trgovinske politike svojih članica.
- Rješavati trgovinske sporove među državama.
- Surađivati s drugim organizacijama važnim za globalnu ekonomiju.
- Pružati pomoć i podršku slabije razvijenim zemljama.
21
Q
SVJETSKA BANKA
A
- engl. World Bank - WB
- Sjedište je u Washingtonu
- Počela je djelovati 1947. g.
- Početkom 1950-ih godina, težište svoga djelovanja prenosi s obnove na financiranje razvitka.
- Njezin početni cilj je bila pomoć članicama pri obnovi i prestrukturiranju na mirnodopsku proizvodnju te pomoć u dugoročnim razvojnim projektima.
- Svjetska banka djeluje kao zajmodavac, jamac i organizator velikih razvojnih projekata.
- Zajmove odobrava iz kapitala prikupljenog uplatama članica, ali i iz zajmova koje sama uzima na svjetskim tržištima kapitala.
22
Q
MEĐUNARODNI MONETARNI FOND
A
- engl. International Monetary Fund - IMF
- Osnovan je, kao i Svjetska banka, na temelju ugovora iz Bretton Woodsa 1944. godine.
- Sjedište Fonda je u Washingtonu
- Hrvatska je članica Fonda od 14. 11. 1992. g.
- osnovan je kako bi poticao suradnju među državama u području financija, osigurao stabilnost valuta i podržao ekonomski rast i zapošljavanje. Također pruža financijsku pomoć zemljama koje imaju poteškoće s platnom bilancom.
- Glavne zadaće MMF-a su:
o Nadzirati pravila vezana uz valutne tečajeve, konvertibilnost valuta i međunarodna plaćanja.
o Osigurati financijska sredstva zemljama kako bi lakše prevladale gospodarske probleme.
o Omogućiti mjesto za savjetovanje i suradnju država o globalnim monetarnim pitanjima.
o Njegov cilj je održavanje stabilnog i pravednog međunarodnog financijskog sustava.
23
Q
DIPLOMACIJA DUBROVAČKE REPUBLIKE
A
- Prvi pisani trag o dubrovačkoj diplomaciji nalazimo u Dubrovačkom statutu iz 1272.g.
- Vanjski poslovi države bili su u nadležnosti Senata, iako je Knez formalno bio najviše tijelo zastupanja Republike prema inozemstvu.
- Malo vijeće bilo je izvršno tijelo Senata i tijelo za primanje korespondencije.
- Koristili su se šifrom, kuririma (tekličima) i svim mjerama i aktivnostima koje je poznavala tadašnja diplomacija.
- Dubrovačka diplomatska i konzularna služba kao jedan od najvažnijih čimbenika za opstojnost Dubrovačke Republike ulazi u red najrazvijenijih u tadašnje doba.
- Diplomacija Dubrovačke Republike se može i treba naglašavati kao izvorište hrvatske diplomatske tradicije.
- I sam hrvatski naziv „veleposlanik” (engl. ambassador) dolazi iz dubrovačke diplomatske tradicije.