MOIEU PRVI DIO Flashcards

(23 cards)

1
Q

IDEALIZAM

A
  • Klasični predstavnici: Hume, Smith, Rousseau, Kant.
  • Idealistička škola se razvila u SAD-u na poticaj predsjednika Wilsona.
  • Idealisti pristupaju međunarodnim odnosima na osnovi istih standarda kakvi se primjenjuju i prema pojedincima u društvu.
  • Stvari su u međunarodnim odnosima dobre i loše, pravedne ili nepravedne, moralne ili nemoralne.
  • Države bi se trebale ponašati kao i pojedinac, držeći se moralnih načela koja su karakteristična za čovjeka.
  • Ujedinjavanje akcija, jačanje međunarodnih tijela, podizanje prosvjete, kulture i ukidanje korupcije morali bi izmijeniti svijet.
  • Ako sva ta sredstva ne bi bila dovoljna, trebalo bi upotrijebiti silu da se postignu plemeniti ciljevi.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

REALIZAM

A
  • Povijesni predstavnici: Tukidid, Macchiavelli.
  • Predstavnici realističke škole, nastale u SAD-u sredinom 20. stoljeća: Morgenthau, Spykman, Baukema.
  • Osnovna ideja realizma je da su pojedinci organizirani u države, a svaka država želi ostvariti svoje nacionalne interese definirane u sili.
  • Temelje razmišljanja na politici sile, a posebnu pozornost posvećuju nacionalnom.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

FAKTORI

A
  • Geografski faktor
  • Prirodni izvori
  • Demografski faktor
  • Ekonomski faktor
  • Pravni faktor
  • Tehnološki faktor
  • Vojni faktor
  • Nacionalni faktor
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

GEOGRAFSKI FAKTOR

A
  • S obzirom na stalnost, smatrao se jednim od središnjih faktora međunarodnih odnosa.
  • Polazeći od toga da je „geografija majka povijesti”, u prošlosti su se međunarodni odnosi pokušavali objasniti pomoću geografskih čimbenika kao što su prirodni izvori, crte teritorija, geografski položaj, posjedovanje mora ili mogućnost dostupa moru.
  • Ratzel (19. st., Njemačka) - klima utječe na način života i temperament ljudi.
  • Mackinder (Velika Britanija) - posebnu važnost dao moru i Rusiji.
  • Mahan (SAD) - glavno težište pomorska sila, a ne geografski prostor.
  • Spykman (SAD) - geografija kao važan faktor u formuliranju vanjske politike, ali ne i jedini.
  • Huntington (SAD) - posebnu pažnju obratio klimatskim uvjetima koji su glavni čimbenik pri određivanju mogućnosti napretka pojedinih zemalja.
  • Haushofer (Njemačka) - država važna sama po sebi, a sila je najvažniji atribut države.
  • Potreba za životnim prostorom = pomicanje granica = vođenje rata kao pravednog sredstva za jačanje državne moći.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

PRIRODNI IZVORI

A
  • Ugljen - dugi niz godina bio je najvažniji oblik dobivanja energije (Velika Britanija, Njemačka).
  • Željezna ruda (5 velikih središta do 2. Svjetskog rata : Lake Superior, Lorraine, Krivoj Rog/Krivyj Rih, Kiruna, Birmingham).
  • Nafta (nakon 2. svj. rata) - upotreba u političke ciljeve (naftna kriza 1973.).
  • Samo oko sedam posto Zemljine površine je obradivo.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

DEMOGRAFSKI FAKTOR

A
  • Prenaseljenost kao povod za širenje teritorija.
  • Visok priraštaj kao pokazatelj državne moći.
  • Radno sposobno stanovništvo.
  • Migracijska kretanja stanovništva (emigracija, imigracija).
    1. g. – milijardu ljudi, a danas više od 7.5 milijardi.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

EKONOMSKI FAKTOR

A
  • Jedan od najvažnijih faktora međunarodnih odnosa.
  • Namjerna degradacija ili odstranjivanje ekonomskog faktora zamjenjujući ga nizom ostalih faktora (zapadni teoretičari u odnosima prema kolonijama).
  • Predimenzionirano shvaćanje značaja – ekonomicističko shvaćanje – međunarodni odnosi su kopija ekonomskih zbivanja, a ekonomski faktor u svim situacijama i sredinama ima prvenstveno značenje.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

PRAVNI FAKTOR

A
  • Norme humanitarnog i tehničkog karaktera (od polovice 19. st.), Liga naroda - prva međunarodno-politička organizacija.
  • Nakon Drugog svjetskog rata UN sa svojim specijaliziranim agencijama je počeo pravno normirati načine ponašanja država.
  • George Schwarzenberger - osnovna funkcija prava je da pomaže u održavanju prevlasti sile i hijerarhija ustanovljenih na sili te da takvom sistemu daje svetost prava.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

TEHNOLOŠKI FAKTOR

A
  • Ogleda se u dinamičnom razvoju znanosti i tehnike, što je jedna od glavnih značajki suvremenog svijeta.
  • Nakon Drugog svjetskog rata, naglo je porastao interes za utjecaj tehnologije na razvoj međunarodnih odnosa.
  • Važan elemenat prestiža države i statusa koji ima u međunarodnoj zajednici.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

VOJNI FAKTOR

A
  • Rat je bio dopušteno sredstvo rješavanja međunarodnih sporova i prihvaćen nastavak politike drugim sredstvima (ius bellum).
  • Vojna sila bila je središnja komponenta u razrješavanju spornih problema u međunarodnim odnosima.
  • Suvremeni razvoj međunarodne zajednice, jačanje društveno-ekonomskih promjena, pravne norme i razvoj rušilačke vojne tehnologije utječu na to da se rat pokuša eliminirati iz međunarodnog života te da se sporovi rješavaju mirnim putem.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

NACIONALNI FAKTOR

A
  • Podjela država je najviše vezana za postojanje naroda nastanjenih na tom prostoru.
  • Težnja za samoodređenjem je početna točka promatranja nacionalnog faktora.
  • Proces formiranja nacionalnih država završava sa Prvim svjetskim ratom.
  • Po nekim analizama najstalniji i najčvršći pokazatelj jedne nacije je zajednički jezik.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

RELIGIJSKI FAKTOR

A
  • S obzirom na snagu religije i crkvene organizacije, religijski faktor bio je jedan od vrlo važnih faktora međunarodnih odnosa koji je imao svoju stalnu evokaciju.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

TERORIZAM KAO FAKTOR

A
  • Pokušaj iznuđivanja rješenja i zadovoljavanja interesa upotrebom nasilja.
  • Najnoviji fenomen u međunarodnim odnosima.
  • Vrste : nacionalni, religijski, socijalni, ideološki.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

EKOLOŠKI FAKTOR

A
  • Ubrzani razvoj tehnologije ugrožava čovjekovu životnu sredinu.
  • Uništavanje čovjekova okoliša na zemlji, u zraku, u morima i vodama, na žalost, je postao sastavni dio razvoja suvremene civilizacije i cijena industrijskog napretka koje počinju plaćati gotovo sve zemlje.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

SUBJEKTI MEĐUNARODNIH ODNOSA

A
  • Subjekti međunarodnih odnosa nosioci su određenih djelatnosti i zbivanja karakterističnih za sadržaj međunarodnih odnosa.
  • To znači da se pod subjektom razumijeva svaki nosilac neke aktivnosti koja utječe na međunarodne odnose u pozitivnom ili negativnom stanju.
  • Države
  • Međunarodne organizacije
  • Međunarodne privredne organizacije
  • Različiti pokreti
  • Crkva
  • Nacije
  • Grupe ljudi
  • Čovjek pojedinac kao subjekt međunarodnih odnosa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

DRŽAVA - RASPROSTRANJENOST I VAŽNOST

A
  • Država – osnovni, općeprihvaćen ili nametnut oblik teritorijalno-političke organizacije prostora u svijetu.
  • Najvažnija oblik i hijerarhijska razina politički organiziranog prostora.
  • Trenutno postoje 194 države u svijetu.
  • Suvremena politička geografija najviše pozornosti još uvijek pridaje državama.
  • Država je dominantan oblik političke organizacije u svijetu i to će ostati dulje vrijeme.
  • Sve više se pojavljuju čimbenici koji djeluju na smanjivanje važnosti države u međunarodnim odnosima:
    o Globalizacija, informatička revolucija, deteritorijalizacija, pojava novih transnacionalnih i globalnih sigurnosnih prijetnji, globalni problemi okoliša: zagađenje i zagrijavanje.
17
Q

ELEMENTI DRŽAVE -GEOGRAFSKI

A
  • Državni kopneni teritorij – mora zaposjedati određenu površinu, koja se točno omeđuje granicama;
  • Stalno stanovništvo – država je institucija stvorena od ljudi da zadovoljava njihove potrebe;
  • Vlast – oblik administrativnog sustava koji će zadovoljavati funkcije zajednice;
  • Organizirano gospodarstvo – svaka država ima više ili manje, bolje ili lošije organizirano gospodarstvo, ali ga mora imati ako želi opstati;
  • Prometni sustav – potreban za normalno funkcioniranje države;
18
Q

ELEMENTI DRŽAVE -POLITIČKI

A
  • Suverenitet – ima vrhovnu vlast na svom teritoriju i ne priznaje nijednu višu vlast;
  • Međunarodno priznanje – priznata je od strane drugih država u međunarodnom sustavu i postaje ravnopravni entitet u međunarodnoj zajednici. Potrebno je da bude priznata bar od većeg dijela država i velikih sila.
  • Politički geografi više se bave geografskim elementima države.
  • Političkim elementima države više se bave teoretičari međunarodnih odnosa i međunarodnog javnog prava.
19
Q

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJE (WTO)

A
  • engl. World Trade Organisation – (WTO).
  • Osnovana 1. siječnja 1995. godine kao sljednica Općeg sporazuma o tarifama i trgovini – GATT, rezultat Urugvajske runde trgovinskih pregovora
  • Najvažnije tijelo WTO-a je Ministarska konferencija (ovlaštena je obavljati sve funkcije WTO-a).
  • cilj unaprijediti slobodnu trgovinu među državama, što doprinosi bržem gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i poboljšanju životnog standarda.
  • Ona je ključni dio globalne ekonomije i pomaže u usklađivanju trgovinskih pravila među državama.
  • Njene glavne funkcije su:
    o Usklađivanje trgovinskih politika različitih zemalja.
    o Provođenje dogovorenih trgovinskih sporazuma.
    o Praćenje kako zemlje primjenjuju svoja trgovinska pravila.
    o Rješavanje sporova između država članica.
  • Sve ove funkcije zajedno pomažu u stvaranju pravednijeg i stabilnijeg međunarodnog trgovinskog sustava.
20
Q

OSNOVNE ZADAĆE WTO

A
  • Provoditi postojeće i buduće trgovinske sporazume.
  • Organizirati nove pregovore za daljnje otvaranje tržišta.
  • Pratiti i analizirati trgovinske politike svojih članica.
  • Rješavati trgovinske sporove među državama.
  • Surađivati s drugim organizacijama važnim za globalnu ekonomiju.
  • Pružati pomoć i podršku slabije razvijenim zemljama.
21
Q

SVJETSKA BANKA

A
  • engl. World Bank - WB
  • Sjedište je u Washingtonu
  • Počela je djelovati 1947. g.
  • Početkom 1950-ih godina, težište svoga djelovanja prenosi s obnove na financiranje razvitka.
  • Njezin početni cilj je bila pomoć članicama pri obnovi i prestrukturiranju na mirnodopsku proizvodnju te pomoć u dugoročnim razvojnim projektima.
  • Svjetska banka djeluje kao zajmodavac, jamac i organizator velikih razvojnih projekata.
  • Zajmove odobrava iz kapitala prikupljenog uplatama članica, ali i iz zajmova koje sama uzima na svjetskim tržištima kapitala.
22
Q

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND

A
  • engl. International Monetary Fund - IMF
  • Osnovan je, kao i Svjetska banka, na temelju ugovora iz Bretton Woodsa 1944. godine.
  • Sjedište Fonda je u Washingtonu
  • Hrvatska je članica Fonda od 14. 11. 1992. g.
    • osnovan je kako bi poticao suradnju među državama u području financija, osigurao stabilnost valuta i podržao ekonomski rast i zapošljavanje. Također pruža financijsku pomoć zemljama koje imaju poteškoće s platnom bilancom.
  • Glavne zadaće MMF-a su:
    o Nadzirati pravila vezana uz valutne tečajeve, konvertibilnost valuta i međunarodna plaćanja.
    o Osigurati financijska sredstva zemljama kako bi lakše prevladale gospodarske probleme.
    o Omogućiti mjesto za savjetovanje i suradnju država o globalnim monetarnim pitanjima.
    o Njegov cilj je održavanje stabilnog i pravednog međunarodnog financijskog sustava.
23
Q

DIPLOMACIJA DUBROVAČKE REPUBLIKE

A
  • Prvi pisani trag o dubrovačkoj diplomaciji nalazimo u Dubrovačkom statutu iz 1272.g.
  • Vanjski poslovi države bili su u nadležnosti Senata, iako je Knez formalno bio najviše tijelo zastupanja Republike prema inozemstvu.
  • Malo vijeće bilo je izvršno tijelo Senata i tijelo za primanje korespondencije.
  • Koristili su se šifrom, kuririma (tekličima) i svim mjerama i aktivnostima koje je poznavala tadašnja diplomacija.
  • Dubrovačka diplomatska i konzularna služba kao jedan od najvažnijih čimbenika za opstojnost Dubrovačke Republike ulazi u red najrazvijenijih u tadašnje doba.
  • Diplomacija Dubrovačke Republike se može i treba naglašavati kao izvorište hrvatske diplomatske tradicije.
  • I sam hrvatski naziv „veleposlanik” (engl. ambassador) dolazi iz dubrovačke diplomatske tradicije.