ПЛАТОН

Question 1

Delski savez je osnovan _________.

Answer 1

478.godine pne

Question 2

Peloponeski rat je sukob između ____________.

Answer 2

Delskog saveza (predvođenog Atinom) i Peloponeskog
saveza (predvođenog Spartom)

Question 3

Koliko je trajao Peloponeski rat?

Answer 3

Rat je, sa jednim prekidom, trajao 27 godina (od 431. do 404.
god. pne.) i obuhvatio je skoro cjeli antički grčki svijet. Rat je završio pobjedom Sparte.

Question 4

Kada je rođen Platon?

Answer 4

Rođen je 427 godine, pne, u
bogatoj aristokratskoj porodici.

Question 5

Koje je prvo filozofsko učenje o lepom?

Answer 5

Platonova estetika (njegovo shvatanje lepog)

Question 6

Glavno područje Sokratove filozofije bila je ____________.

Answer 6

• etika. Bavio se idejom dobra

Question 7

U toj Platonovoj borbi protiv pjesnika i pjeništva, glavnu ulogiju ima i etički momenat.
Smatrao je da nas pjensici ne mogu naučiti ničemu dobrom, jer je slijedio Sokratov _________________.

Answer 7

• etički
  racionalizam

Question 8

Koji novi žanr je stvorio Platon?

Answer 8

• dijalozi. (na ivici je filozofskog i književnog teksta)

Question 9

Najvažniji dijalozi su
sledećim hronološkim redom:

Answer 9

1. Ijon
2. Fedon
3. Gozba
4. Država
5. Feder
6. Sofist
7. Timaj/Timej
8. Fileb
9. Zakoni

Question 10

U dijalozima, Platon je razvio poseban način razgovora Sokrata sa drugima. Sokrat je
uvijek superioran, najpametniji i najbolji. On koristi 2 metoda ispitivanja sagovornika u tim
dijalozima:

Answer 10

1. Ironija (podsmijeva se sagovorniku i razobličava njegove zablude, pogreške,
   laži, kao u Ijonu, služeći se ironijom)
2. Majeutika (porođajna vještina, babička vještina; fil.vještina kojom je Sokrat,
   čija je mati bila babica, umio da zgodnim pitanjima i odgovorima izvuče tačno
   saznanje koje je nesvjesno čamilo u nekom čoveku, tj. sagovornika je njima
   postepeno navodio da sam dođe do nekih važnih zaključaka)

Question 11

Platon je u svojoj estetici bio pod čijim uticajem?

Answer 11

• pod Demokratovim uticajem, zastupao je entuzijastičku poetiku. Shvatanje po kojem umjetničko djelo nastaje u trenutku nadahnuća, inspiracije, bez racija. Pjesnik zapada u jedno stanje entuzijazma, kroz njega u trenutku kada stvara govori Bog
  ili muza

Question 12

Koja je osnovna teza Platonove filozofije?

Answer 12

• pored materijalnog svijeta u kojem živimo, svijeta sastavljenog od raznolikih stvari (pojavni svijet), postoji i apstraktni, idealni svijet, svijet ideja.
  Te ideje koje postoje u tom idealnom svijetu su vječne, nepropadljive, savršene. To su čiste forme, i one ustvari sadrže uzore svih stvari koje postoje u ovom materijalnom svijetu. Za svaku stvar koja postoji u materijalnom svijetu, postoji ideja u svijetu ideja. Svijet ideja je svijet apstraktnih pojmova.

Question 13

Ideje nisu jednake među sobom, imaju
hijerarhiju: Na vrhu te hijerarhije ideja, stoje 3 ideje:

Answer 13

• ideja lijepog, istine i dobra. To su
  tri vrhovne ideje, od kojih je najvažnija ideja dobra. Pošto je ideja dobra, najvažnija među idejama, to znači da etika ima veoma važno mjesto u Platonovoj filozofiji. Nalazi se odmah pored njegove metafizike (učenja o idejama). Po Platonu je dobro usko vezano uz razum, odsustvo strasti. Cjela njegova utopija o Idealnoj dražvi se zasniva na toj ideji o prevlasti razuma nad emocijama.

Question 14

Staleži u Platonovoj “Državi”:

Answer 14

1. Filozofi - zamišljeni kao vladari, oni treba da vladaju državom, Oni treba da donose
   zakone i da se staraju da se oni poštuju.
2. Vojnici - oni se odgajaju kolektivno izvan roditeljskih domova, ne poznaju sebičnost.
   Zabranjeno im je da posjeduju bilo šta. Oni su tu da bi branili državu i išli u rat.
3. Narod: poljoprivrednici, zanatlije, trgovci - najniži stalež.

Question 15

Možemo da razlikujemo tri vrste Platonovih argumenata protiv poezije:

Answer 15

1. Gnoseološki argument protiv pjesnika. Poezija je plod iracionalnog nadahnuća i ne
   donosi nikakvo pravo saznanje o istini, o svijetu koji je predočen. Pjesnik je neznalica,
   ne zna o čemu govori i jedino pravo saznanje je ono koje se stiče razumom, a do njega
   mogu doći samo filozofi.
2. Metafizički argument, on proizlazi iz Platonove metafizike lijepog, učenja o idejama,
   o ideji lijepog.
3. Argument protiv pjesništva je pedagoško-didaktičke prirode. Ovim argumentom
   Platon se obara na pjesništvo u II i III glavi Države. Govori o tome kako pjesnici kvare
   omladinu i kakve sve strasti poezija izaziva u nježnoj duši djece i mladića. Treba strogo
   voditi račluna o otme kakvu vrstu poezije dopuštamo mladim ljudima, jer će to u velikoj
   mjeri uticati na oblikovanje njihovog karaktera. Najvažnije je to kakvoj poeziji
   izlažemo one mlade ljude koji se obučavaju da budu hrabri, čuvari države. Ne smiju da
   čitaju o pojedincima koji se boje smrti, koji plaču, tuguju, koji se prepuštaju bilo kakvim
   strastima, čak i smijehu. Ne smiju im se davati loši primjeri da i sami ne bi postali takvi.

Question 16

Zašto je Platonova metafizička estetika izvršila tako jak uticaj?

Answer 16

Zato što daje jednostavna
rješenja za procjenjivanje onog šta je lijepo u materijalnom svijetu, jer ako ste književni
kritičar, najljepše će se vrijednovati pojedinačno književno dijelo ako se pozivate na neku
pretpostavljenu mjeru, ideju lijepog

Question 17

Metafora Heraklovog kamena

Answer 17

Prvo ide muza, Heraklov kamen, koja svojom
snagom privlači druge prstvenove, prvo pjesnika, koji stvara poeziju pod dejstvom snage iz
kamena, pa se njegov zanos prenosi na druge gvozdene prstenove (na rapsoda), pa onda svojom
snagom i inspiracijom privlači slušaoce, i oni padaju u stanje zanosa.

Question 18

Alegorija ili Mit o pećini

Answer 18

I tumačenje: riječ je o kritici društvenog uređenja gdje najneobrazovaniji i
najgori pobjeđuju one koji nešto vrijede i koji su u manjini. Demokratija kao vladavina većine
nije garantija neke uspješne države i društva. Naprotiv, većina ljudi živi u neznanju i nije
sposobna da donosi kvalifikovane odluke i to se implicira ovom alegorijom.
II Tumačenje koje se tiče Platonove metafizike, teorije ideja/formi. Znači ovaj koji
se oslobodio i krenuo napolje iz pećine i uputio se prema Suncu, je ustvari filozof koji teži za
znanjem. Sunce je nekakav simbol istine, filozofskog saznanja do kojeg se dolazi na samom
kraju. Prvo se ide postepeno: saznanje predmeta, sjenki tih predmeta, samih predmeta i
postepeno se stiže do filozofskog racionalnog saznanja, a to je spoznaja mudrosti koja je
oličena u suncu. I taj koji se oslobodio i spoznao mudrost, on je simbolično bio u ulozi filozofa
jer se sad vraća da bi svoje saplemenike oslobodio neznanja i on je na toj misiji na kojoj je bio
i Sokrat, da ih poduči pravom načinu života i onome šta je u životu važno.

Question 19

Platon je prvi definisao mimezis (shvatanje pjesništva kao podražavanja) u ovoj X glavi
Države

Answer 19

Tako dobijamo 3 vrste kreveta:
1. Jedan koji zaista postoji (forma), za kojeg bi se moglo reći da ga je stvorio bog.
2. Jedan koji je napravio stolar - ovaj koji postoji u materijalnom svijetu
3. Jedan koji je napravio slikar.
Svakog ko uradi nešto što prema pravoj prirodi te stvari (ideji) stoji na trećem mjestu od istine,
prave prirode te stvari, nazvaćemo podražavaocem. Zato i pjesnike (tragičare) i slikare naziva
podražavaocem.

Question 20

Sokrat govori o 3 vrste vještine (337 str):

Answer 20

1. vještina izrade (pravljenja)
2. vještina upotrebe
3. vještina podražavanja
   Najiskusniji će biti onaj koji će se tim predmetima služiti i moraće da objasni tvorcu (zanatliji
   tog predmeta), kako da uradi nešto što će dobro ili rđavo poslužiti cilju kome je predmet
   napravljen. Ovaj koji upotrebljava je stručnjak, i on najbolje zna kako nešto treba da se uradi.
   Proizvođač - i on će imati nekakvo stvarno znanje o predmetu.

Question 21

Naša duša
ima 3 dijela:

Answer 21

razum, duh i emocije.
Duh je gospodar, kontrola. Duh je kao onaj ko vozi kočiju, a tu kočiju voze dva konja. Crni i
bijeli. Bijeli konj je naš razum, a crni konj su emocije. Ona tamna strana duše. Kada prevlada
razum, onda kočija ide dobrim pravcem, taj bijeli konj koji vodi, i obrnuto.