Pervazivni razvojni poremećaji

Question 1

Što su pervazivni razvojni poremećaji?

Answer 1

• Termin „pervazivni” dolazi od latinskog glagola pervadere koji znači prožimati
• Za razliku od drugih razvojnih poremećaja koji se izolirano ili specifično utječu na pojedinu domenu razvoja ovi poremećaji istovremeno zahvaćaju i prožimaju veći broj razvojnih područja (kognitivne sposobnosti, komunikacijske sposobnosti, jezične sposobnosti, adaptivne vještine)
• Posljednjih nekoliko desetljeća se bilježi povećan broj prevalencije
• Novije procjene prevalencije govore o prevalenciji od otprilike 1% u općoj populaciji

Question 2

Promjene dijagnostičkih kriterija tijekom vremena?

Answer 2

• DSM-II (1968.godina)- dijagnosticiralo se kao shizofrene reakcije, dječji tip
• DSM-III (1980. godina)- infantilni autizam, pervazivni razvojni poremećaj s početkom u djetinjstvu i atipični pervazivni razvojni poremećaj
• DSM-III-R (1987. godina)- autistični poremećaj, pervazivni razvojni poremećaj koji nije drugačije specificiran
• DSM-IV-R (2000. godina)- autistični poremećaj, pervazivni razvojni poremećaj koji nije drugačije specificiran, Aspergerov poremećaj, dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu i Rettov poremećaj
• DSM-V (2013. godina)- poremećaji iz autističnog spektra (izbačen Rettov poremećaj), donosi novinu razlikovanja s obzirom na stupanj teškoća, odnosno količinu potrebne podrške (1., 2., ili 3. stupanj)

Question 3

MKB-10- F84 Pervazivni razvojni poremećaji su?

Answer 3

F84.0- Dječji autizam
F84.1- Atipičan autizam
F84.2- Rettov sindrom
F84.3- Drugi desintegrativni poremećaji djetinjstva
F84.5- Aspergerov sindrom
F84.8- Drugi pervazivni poremećaji razvoja
F84.9- Pervazivni poremećaj razvoja, nespecifičan

Question 4

Dob postavljanja dijagnoze (na čemu se bazira dijagnoza, što je otežano, dob, stabilnost)

Answer 4

• Dijagnostika poremećaja koji je baziran na prepoznavanju obilježja komunikacije i socijalnog ponašanja izrazito je otežana u periodu kad se navedene vještine vrlo dinamično mijenjaju i sazrijevaju
• Postavljanje dijagnoze u mlađe djece je oteženo zbog snižene stabilnosti dijagnoze, nedostatka mjernih instrumenata čiji bi rezultati mogli jasno upućivati na postojanje poremećaja, izrazite teškoće u diferencijalnoj dijagnostici
• U praksi dijagnoza autizma se najčešće postavlja poslije 3.godine života (u HR prosječna dob postavljanja dijagnoze prema podacima Kabineta za ranu komunikaciju iznosi 3 godine)

Question 5

O čemu ovisi stabilnost dijagnoze pervazivnih razvojnih poremećaja?

Answer 5

• Stabilnost dijagnoze ovisi o obilježjima učinjene procjene, dobi postavljanja dijagnoze, kognitivnom statusu djeteta i uključenosti u interventne programe
• Djeca koja u ranoj dobi udovoljavaju dijagnostičkim kriterijima pervazivnih poremećaja ne moraju im nužno odgovarati u školskoj ili odrasloj dobi

Question 6

Koji su dijagnostički postupi pervazivnih razvojnih poremećaja?

Answer 6

• Standardizirani dijagnostički priručnici (MKB-10 i DSM-V)
• Procjena mjernim instrumentima specifičnim za dijagnostiku pervazivnih razvojnih poremećaja
• Procjena obilježja općeg ponašanja i razvojnog statusa pojedinih razvojnih područja
• Obavljanje ciljanih biomedicinskih postupaka (EEG, neke metaboličke pretrage i slično)
• Multidisciplinarni tim najčešće čine neuropedijatar, dječji psihijatar, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator, a po potrebi mogu i drugi stručnjaci

Question 7

Procjena mjernim instrumentima specifičnim za dijagnostiku pervazivnih razvojnih poremećaja (2)?

Answer 7

1. standardizirano promatranje ponašanja djeteta
   - Autism Diagnostic Observation Schedule-2- ADOS-2 (Lord, Luyster, Gotham i Guthrie, 2012)- primjenjuje se kod djece starije od 12 mjeseci i traje 40 do 60 minuta
   - The Childhood Autism Rating Scale, 2nd edition- CARS (Schopler, Van Bourgondien, Wellman i Love, 2010)- primjenjuje se kod djece starije od 2 godine i traje 5 do 10 minuta
2. standardizirani intervju s roditeljem - skrbnikom
   - The Autism Diagnostic Interview-Revised- ADI-R (Rutter, LeCouteur i Lord, 2003)- primjenjuje se kod djece starije od 18 mjeseci mentalne dobi i traje 90 do 150 minuta
   - The Diagnostic Interview for Social and Communicative Disorders- DISCO (Wing, Leekam, Libby, Gould i Larcombe, 2002)- primjenjuje se cjeloživotno

Question 8

Procjena obilježja općeg ponašanja i razvojnog statusa pojedinih razvojnih područja (4)?

Answer 8

1. Procjena intelektualnih sposobnosti
2. Procjena socijalnih i komunikacijskih sposobnosti
3. Procjena jezičnih i govornih sposobnosti
4. Procjena adaptivnih vještina

Question 9

Procjena intelektualnih sposobnosti?

Answer 9

Mullen Scales of Early Learning- MSEL (Mullen, 1995)- primjenjuje se do dobi od 8 godina, traje 15 do 60 minuta
The Bayley Scales of Infant Development- BSID (Bayley, 2006)- primjenuje se do dobi od 3 godine, traje 30 do 90 minuta

Question 10

Procjena socijalnih i komunikacijskih sposobnosti?

Answer 10

Child Communication Checklist-2- CCC-2 (Bishop, 2003)- primjenjuje se u dobi od 4 do 16 godina i traje 5-10 minuta
Social Communication Questionnaire- SCQ (Rutter, Bailey i Lord, 2003)- primjenuje se u dobi do 4 godine i traje 10 minuta

Question 11

Procjena jezičnih i govornih sposobnosti?

Answer 11

Reynell Developmental Language Scale-III- RDLS (Edwards i sur., 1997)- primjena: 15mj.-7;6 g., traje 35 do 40 minuta
The Peabody Picture Vocabulary Test-4th edition (Dunn i Dunn, 2007)- primjena: >2;6g., traje 10 do 15 minuta

Question 12

Procjena adaptivnih vještina?

Answer 12

Vineland Adaptive Behavior Scales-2nd edition- Vineland-II (Sparrow, Cicchetti i Balla, 2005)- primjenuje se u dobi do 90. godine i traje 20 do 60 min
The Psychoeducational Profile, 3rd edition – PEP-3 (Schopler, Lansing, Reicheler i Marcus, 2005)- primjenjuje se od 6 mj do 7.godine, traje 20 do 60 min

Question 13

Dijagnosticiranje pervazivnog razvojnog poremećaja u Hrvatskoj (kriteriji, edukacija, instrumenti)?

Answer 13

• Manjkava dijagnostika, posebice u ranoj dobi
• Nespostojanje jasnih i ujednačenih kriterija i standardiziranih mjernih instrumenata koji se primjenjuju u postupku procjene
• Nedovoljna educiranost stručnjaka o tom složenom dijagnostičkom postupku
• Od navedenih međunarodno priznatih instrumenata u HR su standardizirani komunikacijske razvojne ljestvice Koralje, Peabody slikovni test rječnika, Vineland ljestvica adaptivnog ponašanja i Reynell razvojne jezične ljestvice
• Procjena intelektualnih sposobnosti predškolske djece najčešće se obavlja primjenom Razvojnog testa Čuturić

Question 14

Koji su dijagnostički kriteriji za autistični poremećaj?

Answer 14

1. Kvalitativno oštećenje socijalnih interakcija - teškoće u upotrebi neveralbalnih ponašanja kao što su pogled u oči, facijalna ekspresija, stav tijela i geste za reguliranje socijalne interakcije, nemogućnost ostvarivanja veza s vršnjacima primjernih razvojnoj dobi djeteta, smanjena sposobnost izražavanje ugode zbog radosti drugih, nedostatak socijalnog i emocionalnog reciprociteta
2. Kvalitativno oštećenje komunikacije - zaostajanje u razvoju ili potpun nedostatak govornog jezika (koji nije popraćeno pokušajima kompenzacije kroz alternativne načine komunikacije kao što su geste i mimika), u osoba s razvijenim govorom oštećena je sposobnost započinjanja i održavanja konverzacije, stereotipna ili repetitivna upotreba jezika, izostaju spontani oblici igara, pretvaranja ili ponašanja primjerenih razvojnom stupnju
3. Ograničeni, ponavljajući i stereotipni obrasci u ponašanju, interesima i aktivnostima, a zaokupljenost jednim ili više stereotipnih modela interesa bez specifične nefunkcionalne rutine ili rituali, stereotipni ili repetivni motorički manirizmi (lupkanje, savijanje prsti ili šake), trajna zaokupljenost dijelovima predmeta

Question 15

Što uključuje klinička slika?

Answer 15

Osobitosti u doživljavanju svijeta, pamćenju, emocijama i učenju, govoru, igri te socijalnom razvoju.

Question 16

Kakvo je doživljavanje svijeta u autizmu?

Answer 16

• Kod osoba s autizmom postoje poteškoće u načinu doživljavanja svijeta
• Mogu raditi stvari, a da na višoj razini nisu svjesni da ih rade
• Sjećanje na događaje neće sadržavati osobni karakter, nego će učenje biti mehaničko, a dosjećanje će morati biti potaknuto od strane učitelja ili nekog događaja
• Rituali i rutine nisu samo pokušaji stvaranja pravilnosti i predvidljivosti, nego služe i reaktiviranju memorijskih sekvenci i signaliziranju učenja
• Deficiti u apstraktnom mišljenju i sekvenciranju i procesiranju informacija

Question 17

Kakvo je pamćenje u autizmu?

Answer 17

• Budući da doživljaji kod osoba s autizmom ne sadržavaju osobni karakter, oni će izvoditi zadatke automatski, na zadovoljavajućoj razini, no s teškoćom će se sjetiti što su radili čak i nakon kratkog vremena
• Nemaju oslabljeno pamćenje, nego oslabljenu osobnu komponentu pamćenja
  Intelektualne sposobnosti variraju- od teško oštećenih do dobro razvijenih
• Neki od njih pokazuju i tešku mentalnu retardaciju

Question 18

Kakve su emocije i učenje u autizmu?

Answer 18

• Sposobnost korištenja emocija u spoznavanju svijeta i samoga sebe je narušeno
• Informacije mogu biti naučene automatski i iskorištene, tako učenje se ne može transformirati i koristiti fleksibilno
• Neka djeca pokazuju iznadprosječne sposobnosti, npr. Glazbene, likovne, matematičke ili mogućnosti zapamćivanja (imenuju dane u tjednu u odnosnu na datume nekoliko godina unaprijed)

Question 19

Kakav je govor u autizmu?

Answer 19

• Eholalija
• Stvaranje novih riječi (neologizmi)
• Nemogućnost služenja pravilnim strukturama I intonacijom
• Oštećen semantički razvoj
• Poteškoće u uporabi zamjenica
• Nesposobnost upotrebe jezika za socijalne međuodnose

Question 20

Kakva je senzorika u autizmu?

Answer 20

• Utvrđena sui određena odstupanja u funkcioniranju senzornih sustava; uključujući vid, sluh, osjet dodira, ravnoteže, mirisa i proprioceptivni osjet
• Ta osjetila mogu biti hipersenzitivna ili hiposenzitivna, a zbog čega osoba može imati poteškoća u pravilnom procesuiranju senzornih informacija I podnošenu uobičajih podražaja

Question 21

Kakva je igra u autizmu?

Answer 21

• Rigidne
• Repetitivne
• Monotone
• Nedostatak maštei kreativnosti
• Često se uočavaju rituali i kompulzivni fenomeni u vrlo ranoj dobi, posebno naglašeno zanimanje za igranje ruku pred očima

Question 22

Kakav je socijalni razvoj u autizmu?

Answer 22

• Slabije razvijena privrženost
• Teškoćeuspostavljanja objektnih odnosa
• Oštećenja u razvoju empatije

Question 23

Etiologija pervazivnih razvojnih poremećaja?

Answer 23

• Multičimbenična etiologija
• Niz čimbenika kao mogućih uzroka: biokemijske abnormalnosti, metabolički poremećaji, neurofiziološke i strukturalne abnormalnosti, genetska predispozicija i slično

Question 24

Epidemiologija pervazivnih razvojnih poremećaja?

Answer 24

• Prevalencija je 4:10000 rođenih
• 4 puta veća u dječaka nego u djevojčica
• 40 do 80% ima kognitivna, intelektualna oštećenja
• Više od 30% epileptičke napade

Question 25

Koji su terapijski postupci?

Answer 25

- Primarno usmjereni na simptome autizma i mogućnost poboljšanja kvalitete života te djece - Uključuju edukacijsko-rehabilitacijske intervencije i bihevioralne terapije kao što su npr. primjenjena analiza ponašanja, terapija senzoričke integracije, dnevna životna terapija, strukturirano programiranje podučavanja prema TEACHH metodi (Treatment and Education of Autistic and related Communication handicapped children) i psihofarmakoterapija

Question 26

Koji su edukacijski programi (3)?

Answer 26

Autistična djeca s boljim intelektualnim funkcioniranjem i blažom kliničkom slikom mogu biti uključeni u programe: 1. potpune integracije u redovni program uz specifične rehabilitacijske programe i individualnu podršku djeteta 2. djelomične integracije - zajednički program iz odgojnih predmeta, a posebni iz obrazovnih 3. posebni obrazovni program pri redovnim ili posebnim uvjetima  Za integraciju djece u redovni program školovanja potrebno je da škola ima stručni tim koji uz učitelje uključuje i psihologa, defektologa i asistenta na nastavi 

Question 27

Farmakoterapija (cilj, osnovne skupine lijekova)?

Answer 27

- Cilj je primarno djelovati na popratne simptome koji se javljaju u razvoju i progresiji same kliničke slike kao što su nekontrolirana agresivnost, impulzivnost, sklonost samoozljeđivanju, stereotipije, anksiozna i depresivna stanja - Osnovne skupine lijekova koje se mogu koristit - antipsihotici, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, triciklički antidepresivi, antikonvulzivni lijekovi i drugo - Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina - koriste se za anksioznost i opsesivno kompulzivne radnje (najčešće se koriste fluoxetin, sertlanin, fluvoksamin) - Antipsihotici djeluju na simptome kao što su agresivnost, samoozljeđivanje, uništavanje stvari i imovine ili stereotipije - Također povoljno djeluju na negativnu skupinu simptoma (abulija, anhedonija, afektivna udaljenost) kao i na socijalno osamljivanje i nedostatak spontanosti

Question 28

Atipični antipsihotici u liječenju pervazivnih razvojnih poremećaja?

Answer 28

- FDA (Food and Drugs Administration) 2006. godine odobrila atipični antipsihotik risperidon za liječenje djece starije od 6 godina (u HR preporuke za upotrebu su za djecu stariju od 15 godina) - Preporučena dnevna doza kreće se između 2 i 3,5 miligrama za djecu do 45 kg - Liječenje se započinje obično manjim dozama s postupnim podizanjem do potrebne razine - Ostali atipični antipsihotici koji se mogu koristiti - aripriprazol, ziprasidone, quetiapin, olanzapin, klozapin

Question 29

Što je Aspergerov sindrom?

Answer 29

- Dobio naziv po Hansu Aspergeru, austrijskom pedijatru koji je 1944. godine opisao djecu koja imaju urednu inteligenciju, uredan jezični razvoj, sužene interese, siromašnu ekspresiju te razumijevanje neverbalne komunikacije, fizički su nespretni i ne pokazuju empatiju - On je to nazvao „autistična psihopatija” - Lorna Wing je prva predložila termin Aspergerov sindrom kako bi se izbjegla upotreba riječi psihopatija - Upotreba termina Aspergerov sindrom naglo je porasla 1994.godine kada je sindrom objavljen u DSM-IV u sklopu kategorije pervazivnih razvojnih poremećaja

Question 30

Koja su obilježja djece s Aspergerovim sindromom?

Answer 30

- Aspergerov sindrom karakteriziraju poteškoće u socijalnoj interakciji, komunikaciji, suženi interesi i ponašanja koja viđamo kod djece s autizmom, ali ne postoje klinički značajna odstupanja u ekspresivnom i receptivnom jeziku i inteligencije, vještinama samopomoći te znatiželji za okolinu - Motorička nespretnost je uglavnom tipična, premda nije nužna na dijagnozu

Question 31

Obilježja socijalnih interakcija kod djece s Aspergerovim sindromom?

Answer 31

- Često pogrešno tumače socijalne situacije i kao posljedica toga drugi često interpretiraju njihovo ponašanje kao jako čudno i neobično - Za razliku od djece s autizmom pokazuju interes za druge ljude, najčešće nisu povučeni, imaju potrebu za približavanjem drugoj djeci, ali na neprikladan i ekscentričan način - U samom pristupu najčešće su neosjetljivi na osjećaje drugih, na njihove namjere, na neke neverbalne znakove prisutne u komunikaciji (npr. znakovi dosade, želje za privatnošću i drugo) - Zbog navedenih obilježja ostavljaju dojam socijalne naivnosti i vrlo izražene rigidnosti - Potrebno ih je u educirati u primjeni socijalnih pravila

Question 32

Obilježja socijalnih interakcija kod djece s Aspergerovim sindromom - pragmatika (3)?

Answer 32

- Iako ova djeca nemaju poteškoća s formom jezika, imaju velikih poteškoća u samoj pragmatici, uporabi jezika - Značajke jezično govorne komunikacije koje se odnose na pragmatiku (uporabu jezika u socijalnom kontekstu): 1. govor je obilježen siromašnom prozodijom (ritam, akustični efekti, intonacija) 2. govor je često neorganiziran i nekoherentan 3. komunikacijski stil je karakteriziran značajnom razgovorljivošću (može govoriti neprekidno, najčešće o omiljenoj temi bez obzira na to pokušava li sugovornik promijeniti temu i bez obzira zanima li to sugovornika) - Zbog ovih osobina se često pogrešno procjenjuje da imaju napredne komunikacijske i jezične sposobnosti

Question 33

Neobični interesi kod djece s Aspergerovim sindromom?

Answer 33

- Interesi su uglavnom ograničeni na prikupljane faktografskog znanja o područjima poput matematike, geografije, povijesti ili nekog segmenta iz svakodnevnog života kao što je npr. određen tip vozila - Usprkos mnoštvu detalja kojima raspolažu, ne mogu sagledati cijelu sliku problema i imaju poteškoće u razdvajanju važnih od nevažnih informacija

Question 34

Motorički razvoj kod djece s Aspergerovim sindromom?

Answer 34

- Motorička nespretnost perzistira tijekom života i u DSM i MKB navodi se kao obilježje koje se često javlja, ali nije nužno za dijagnozu - Neki autori smatraju da je atipičan motorički razvoj nužan za dijagnozu sindroma, dok drugi smatraju da ga ne pronalazimo kod svih pojedinaca s Aspergerovim sindromom

Question 35

Razlikovanje Aspergerova sindroma i visoko funkcionirajućeg autizma?

Answer 35

- Kod djece s visoko funkcionirajućim autizmom prisutno je kašnjenje u jezičnom razvoju, često prisutne eholalije i neologizmi, dok su kod Aspergerovog simptoma prisutne poteškoće u uporabi jezika u socijalnom kontekstu - Kvocijent inteligencije djece s Aspergerovim sindromom je najmanje prosječan te iznadprosječan, dok kod djece s autizmom kvocijent inteligencije varira od značajnog zaostajanja do iznadprosječnog kvocijenta - Djeca s Aspergerovim sindromom razlikuju se u motoričkoj nespretnosti u odnosu na djecu s autizmom - Ishod djece s Aspergerovim sindromom bolji je nego kod djece s visokofunkcionirajućim autizmom, osobito ako se gledaju vještine samozbrinjavanja i akademskog uspjeha

Question 36

Epidemiologija Aspergerovog sindroma?

Answer 36

- Zbog neujednačenosti termina i nepostojanja sustavnih istraživanja nije poznata točna prevalencija Aspergerova sindroma - Istraživanje provedeno u Švedskoj na uzorku djece u dobi od 7 do 16 godina (Ehsler i Gillberg, 1993) pronašli su prevalenciju od 36 na 10000 djece s omjerom 4:1 u korist dječaka

Question 37

Postavljanje dijagnoze Aspergerovog sindroma (2)?

Answer 37

1. Dijagnostička procjena Ispitivanje specifičnih aspekata socijalnih, jezičnih, kognitivnih i motoričkih vještina kao i kvalitativnih aspekata djetetovih interesa 2. Korištenje psihologijskih testova Korištenje ljestvica procjene za roditelje i nastavnike kao što je npr. Australska ljestvica za procjenu Aspergerova sindroma

Question 38

Etiologija - biološke teorije (5)?

Answer 38

- Volkmar i sur. (1996) pronašli su abnormalnosti u dorzolateralnoj prefrontalnoj kori u obje hemisfere - Ozbayrak i sur. (1991) pronašli su smanjenu metaboličku aktivnost u zatiljnom režnju lijeve hemisfere - Baron-Cohen (2004) pronašao je razlike u količini fetalnog testosterona - Carper i Courchesne (2005) pronašli su povećanje frontalnog režnja kod manje djece s autizmom - Folstein i Santangelo (2000) pronašli da poremećaji s autističnog spektra imaju snažnu nasljednu komponentu

Question 39

Etiologija- psihološke teorije (4)?

Answer 39

- Teorije izvršne disfunkcije - oštećenje izvršnih funkcija kao što su planiranje, vremenska organizacija, ponašanje, započinjanje aktivnosti, kognitivna fleksibilnost i slično  - Teorija o nedostatnoj središnjoj koherenciji - poteškoće u integriranju informacija u jednu koherentnu globalnu sliku, usmjerenost na detalje, slike ili priče, ali ih nisu u stanju povezati niti cjelovito doživjeti  - Teorija umne sljepoće - smanjena sposobnost razumijevanja tuđih namjera, misli i vjerovanja te u skladu s tim predviđanja ponašanja drugih ljudi  - Teorija empatije - sistematizacije - nedostatak empatije uz dobru sposobnost sistematizacije