Prikaz slučaja - Disocijativni (konverzivni) poremećaj Flashcards

(9 cards)

1
Q

Dijagnostički kriteriji?

A

Dijagnostički kriteriji:

  • Jedan ili više simptoma koji pogađaju voljnu, motoričku ili osjetilnu funkciju što upućuje na neurološko ili drugo opće zdravstveno stanje
  • Psihološki čimbenici u vezani za deficit, jer početku ili egzacerbaciji simptoma ili deficita prethode konflikti ili drugi stresori
  • Simptomi ili deficiti nisu namjerno stvoreni ili hinjeni
  • Simptom ili deficit se ne može u potpunosti objasniti općim zdravstvenim stanjem ili neposrednim učinkom psihoaktivne tvari
  • Postoji klinički značajno oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Definicija konverzivnih poremećaja?

A
  • Freud je prvi uveo pojam „konverzivni poremećaj” opisujući da su ti simptomi rezultat tjeskobe koju mozak pretvori u tjelesnu manifestaciju kako bi se oslobodila anksioznost
  • Egipćani koristili pojam „lutajuće maternice” (vjerovali da su simptomi koji su se uglavnom viđali kod žena uzrokovani položajem maternice)
  • Hipokrat uvodi pojam „histerija” po grčkoj riječi za maternicu „hysterikus”
  • Krajem 13. i početkom 14. stoljeća prevladava mišljenje da su simptomi „vještičji znakovi”
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

MKB 10 klasifikacijski kriteriji?

A

F 44 DISOCIJATIVNI (KONVERZVNI POREMEĆAJI)
F 44.4 Disocijativni mišićni poremećaj
F 44.5 Disocijativne konvulzije
F 44.6 Disocijativna anestezija i gubitak senzornih funkcija
F 44.7 Mješoviti disocijativni poremećaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Disocijativne konvulzije (Pseudoepileptički napadaji, Psihogeni neepileptički napadaji)?

A
  • Psihogeni nepileptički napadi su događaji koji oponašaju epileptičke napadaje odnosno epizode nekontroliranih pokreta ili ponašanja koje nisu rezultat kortikalnih zbivanjanego temeljnih psiholoških stresora (Smith, 2014)
  • Čimbenici koji pogoduju pojavi psihogenih neepileptičkih napadaja su: traume, disfunkcionalne obitelji, osobnost pacijenta, psihopatologija, kognitivni čimbenici (niski rezultati na neuropsihologijskim testiranjima, poremećaj funkcije prednjeg moždanog režnja)
  • Stresori u adolescenciji: uspjeh u školi, uspjeh u sportu, odnosi s vršnjacima (čeće se pojavljuje u djetinjstvu nego u adolescenciji)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Etiologija (dva modela)?

A

PSIHOANALITIČKI MODEL
- Napadaji su rezultat nesvjesne psihe pacijenta u situaciji gdje se ego ne može nositi s potrebama nagonskih pulzija i pravilima i zahtjevima društva kojem pripada

BIHEVIORALNI MODEL
- Napadaji su bihevioralni odgovori na određene doživljene stimulanse koji imaju emocionalnu težinu koji se procesuiraju u ljudskoj podsvjesti i destabiliziraju sustav kognitivnih emocija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Epidemiologija?

A
  • Učestalost 1.4 na 100 000 (najčešće između 20. i 30.-e godine života)
  • Obično se dijagnosticira u specijaliziranim kliničkim okruženjima
  • Od 24% bolesnika s refraktornim napadima u jednom Američkom centru za epilepsiju do 50% bolesnika imalo je psihogene neepileptične napadaje
  • Kod većine bolesnika prošlo je i do nekoliko godina između prvog napadaja i postavljanja dijagnoze (Duncan i sur., 2005)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Klinička slika?

A

PSIHOGENI NEEPILEPTIČKI NAPADAJI

  • Često ne konzistentnost kliničke slike (prekomjerno pokretanje udova, trupa i glave, rjeđe grčenje tijela)
  • Obično nema samoozljeđivanja i inkontinencije, nema ugriza za jezik
  • Nema pospanosti i konfuzije nakon napadaja
  • Bolesnik se sjeća što se događalo za vrijeme napadaja
  • Češće se javljaju u afektivno nabijenim situacijama i pred drugima

EPILEPTIČKI NAPADAJI

  • Obično se javljaju tonički i/ili klonički grčevi
  • Bolesnici se često samoozljeđuju i inkontinentni su za vrijeme napadaja, često prisutan ugriz za jezik
  • Nakon napadaja često izražena pospanost i dezorijentiranost
  • Ne sjećaju što se događalo za vrijeme napadaja
  • Napadaji se javljaju bez obzira mjesto i prisustvo drugih ljudi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Dijagnostika?

A
  • Elektroencefalografija (EEG) je važan dijagnostički test u procesu procjene bolesti
  • Epileptiformni patološki elementi: interiktalna epileptiformna izbijanja, periodična lateralna epileptiformna izbijanja, generalizirana periodična epileptiformna izbijanja
  • Neepileptiformni patološki elementi: usporavanje aktivnosti (difuzno, lokalizirano, regionalno), promjena amplitude ili pojava asimetrija (Heider i sur., 2010)
  • Kvaliteta evaluacija raste s brojem snimanja EEG-a, dužinom snimanja i snimanjem tijekom sna
  • Regularan EEG nalaz ne mora isključivati vjerojatnost postojanja epilepsije (10-20% osoba s epilepsijom nema epileptiformnih izbijanja)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Liječenje?

A
  • Psihoanalitički orijentirana psihoterapija
  • KBT- strukturirana vremenski ograničena KBT terapija u 12 seansi s ciljem preuzimanja kontrole nad napadajima, upoznavanje s prirodom napadaja, prepoznavanje pokretača napadaja, prepoznavanje reakcije tijela u fazi prije samog napadaja
  • KBT terapija pokazala pozitivan učinak na smanjenje učestalosti i težine napadaja, ublažavanje simptoma depresije i anksioznosti
  • Farmakoterapija- mali broj ograničenih studija, stabilizatori raspoloženja i antidepresivi (npr. sertralin- u cilju smanjena napadaja i poboljšanja psihijatrijskog komorbiditetea)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly