Prikaz slučaja - Disocijativni (konverzivni) poremećaj Flashcards
(9 cards)
Dijagnostički kriteriji?
Dijagnostički kriteriji:
- Jedan ili više simptoma koji pogađaju voljnu, motoričku ili osjetilnu funkciju što upućuje na neurološko ili drugo opće zdravstveno stanje
- Psihološki čimbenici u vezani za deficit, jer početku ili egzacerbaciji simptoma ili deficita prethode konflikti ili drugi stresori
- Simptomi ili deficiti nisu namjerno stvoreni ili hinjeni
- Simptom ili deficit se ne može u potpunosti objasniti općim zdravstvenim stanjem ili neposrednim učinkom psihoaktivne tvari
- Postoji klinički značajno oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja
Definicija konverzivnih poremećaja?
- Freud je prvi uveo pojam „konverzivni poremećaj” opisujući da su ti simptomi rezultat tjeskobe koju mozak pretvori u tjelesnu manifestaciju kako bi se oslobodila anksioznost
- Egipćani koristili pojam „lutajuće maternice” (vjerovali da su simptomi koji su se uglavnom viđali kod žena uzrokovani položajem maternice)
- Hipokrat uvodi pojam „histerija” po grčkoj riječi za maternicu „hysterikus”
- Krajem 13. i početkom 14. stoljeća prevladava mišljenje da su simptomi „vještičji znakovi”
MKB 10 klasifikacijski kriteriji?
F 44 DISOCIJATIVNI (KONVERZVNI POREMEĆAJI)
F 44.4 Disocijativni mišićni poremećaj
F 44.5 Disocijativne konvulzije
F 44.6 Disocijativna anestezija i gubitak senzornih funkcija
F 44.7 Mješoviti disocijativni poremećaj
Disocijativne konvulzije (Pseudoepileptički napadaji, Psihogeni neepileptički napadaji)?
- Psihogeni nepileptički napadi su događaji koji oponašaju epileptičke napadaje odnosno epizode nekontroliranih pokreta ili ponašanja koje nisu rezultat kortikalnih zbivanjanego temeljnih psiholoških stresora (Smith, 2014)
- Čimbenici koji pogoduju pojavi psihogenih neepileptičkih napadaja su: traume, disfunkcionalne obitelji, osobnost pacijenta, psihopatologija, kognitivni čimbenici (niski rezultati na neuropsihologijskim testiranjima, poremećaj funkcije prednjeg moždanog režnja)
- Stresori u adolescenciji: uspjeh u školi, uspjeh u sportu, odnosi s vršnjacima (čeće se pojavljuje u djetinjstvu nego u adolescenciji)
Etiologija (dva modela)?
PSIHOANALITIČKI MODEL
- Napadaji su rezultat nesvjesne psihe pacijenta u situaciji gdje se ego ne može nositi s potrebama nagonskih pulzija i pravilima i zahtjevima društva kojem pripada
BIHEVIORALNI MODEL
- Napadaji su bihevioralni odgovori na određene doživljene stimulanse koji imaju emocionalnu težinu koji se procesuiraju u ljudskoj podsvjesti i destabiliziraju sustav kognitivnih emocija
Epidemiologija?
- Učestalost 1.4 na 100 000 (najčešće između 20. i 30.-e godine života)
- Obično se dijagnosticira u specijaliziranim kliničkim okruženjima
- Od 24% bolesnika s refraktornim napadima u jednom Američkom centru za epilepsiju do 50% bolesnika imalo je psihogene neepileptične napadaje
- Kod većine bolesnika prošlo je i do nekoliko godina između prvog napadaja i postavljanja dijagnoze (Duncan i sur., 2005)
Klinička slika?
PSIHOGENI NEEPILEPTIČKI NAPADAJI
- Često ne konzistentnost kliničke slike (prekomjerno pokretanje udova, trupa i glave, rjeđe grčenje tijela)
- Obično nema samoozljeđivanja i inkontinencije, nema ugriza za jezik
- Nema pospanosti i konfuzije nakon napadaja
- Bolesnik se sjeća što se događalo za vrijeme napadaja
- Češće se javljaju u afektivno nabijenim situacijama i pred drugima
EPILEPTIČKI NAPADAJI
- Obično se javljaju tonički i/ili klonički grčevi
- Bolesnici se često samoozljeđuju i inkontinentni su za vrijeme napadaja, često prisutan ugriz za jezik
- Nakon napadaja često izražena pospanost i dezorijentiranost
- Ne sjećaju što se događalo za vrijeme napadaja
- Napadaji se javljaju bez obzira mjesto i prisustvo drugih ljudi
Dijagnostika?
- Elektroencefalografija (EEG) je važan dijagnostički test u procesu procjene bolesti
- Epileptiformni patološki elementi: interiktalna epileptiformna izbijanja, periodična lateralna epileptiformna izbijanja, generalizirana periodična epileptiformna izbijanja
- Neepileptiformni patološki elementi: usporavanje aktivnosti (difuzno, lokalizirano, regionalno), promjena amplitude ili pojava asimetrija (Heider i sur., 2010)
- Kvaliteta evaluacija raste s brojem snimanja EEG-a, dužinom snimanja i snimanjem tijekom sna
- Regularan EEG nalaz ne mora isključivati vjerojatnost postojanja epilepsije (10-20% osoba s epilepsijom nema epileptiformnih izbijanja)
Liječenje?
- Psihoanalitički orijentirana psihoterapija
- KBT- strukturirana vremenski ograničena KBT terapija u 12 seansi s ciljem preuzimanja kontrole nad napadajima, upoznavanje s prirodom napadaja, prepoznavanje pokretača napadaja, prepoznavanje reakcije tijela u fazi prije samog napadaja
- KBT terapija pokazala pozitivan učinak na smanjenje učestalosti i težine napadaja, ublažavanje simptoma depresije i anksioznosti
- Farmakoterapija- mali broj ograničenih studija, stabilizatori raspoloženja i antidepresivi (npr. sertralin- u cilju smanjena napadaja i poboljšanja psihijatrijskog komorbiditetea)